Boravišna bi se pristojba, nakon više od 20 godina, uskoro mogla početi plaćati 10 kuna, umjesto sadašnjih sedam kuna, koliko za noćenje izdvaja svaki gost koji prespava u komercijalnom smještaju - piše Slobodna Dalmacija.
Najniži iznos pristojbe određivala bi za iduću godinu Vlada RH, dok bi tijela lokalne turističke zajednice mogla donijeti odluku da taj iznos za pojedino mjesto ili u određenom razdoblju bude i znatno viši od utvrđenog iznosa. U tom slučaju, sva tako naplaćena sredstva veća od zakonski određenog iznosa ostajala bi na raspolaganju turističkoj zajednici mjesta u kojem su naplaćena.
Pristojbu, koja bi se trebala početi zvati "turistička taksa", prvi put bi trebali plaćati i svi putnici s brodova na kružnim putovanjima koji iziđu u grad. Raspravlja se i o mogućnosti da privatni iznajmljivači ubuduće plaćaju pristojbu po svakom gostu i noćenju umjesto paušalno, kako je to većina radila do sada. Isto tako bi i nautičari ubuduće boravišnu pristojbu plaćali kao i svi drugi gosti, i to na način da najveći dio tako naplaćenih sredstava ostaje mjestu u kojem je nautičar boravio i platio pristojbu.
Do srpnja
Neki su to od prijedloga iznesenih tijekom stručne rasprave o Zakonu o boravišnoj pristojbi, koji u paketu sa Zakonom o turističkim članarinama po tko zna koji put prolazi raspravu unutar turističke branše, koja se tijekom siječnja preko svojih strukovnih udruga i tijela izjašnjava o prijedlogu koji im je uputilo Ministarstvo turizma.
Promjenu tih turističkih zakona, te Zakon o HTZ-u i Zakon o turističkom zemljištu trebali bi donijeti u najkraćem vremenu, najavio je ministar turizma Gari Cappelli, ističući kako je sada Zakon o boravišnoj pristojbi prioritet jer on mora biti donesen u srpnju kako bi imao uporište za primjenu u 2018. godini. To znači da će turistički sektor već kod ugovaranja iduće poslovne godine morati kalkulirati s većim iznosom pristojbe.
Ministarstvo turizma nedavno je oformilo radnu skupinu predstavnika turističkog sektora iz cijele Hrvatske koji rade na izmjenama i dopunama Zakona o boravišnoj pristojbi i Zakona o članarini turističkim zajednicama, ali oni još ne izlaze javno sa svojim primjedbama i prijedlozima. No, ono što se neslužbeno može doznati jest da se gotovo svi slažu o potrebi podizanja visine sadašnje pristojbe koja se nije mijenjala dva desetljeća.
Posljednja promjena iz 2008. godine bila je njezino snižavanje sa 7,4 kune na 7 kuna. I od tada do danas govori se o potrebi povećanja pristojbe, jer Hrvatska ima najnižu turističku taksu u konkurentskom okruženju. Procjenjuje se da će prikupljena sredstva od boravišne pristojbe u ovoj godini rasti za oko dva posto u odnosu na prošlu godinu te da će iznositi oko 426 milijuna kuna.
Hotelijeri baš i ne bi
Usporedbe radi, turistička taksa je u Austriji i do 18 eura, u Španjolskoj do 2,25 eura, u Nizozemskoj četiri eura, u Njemačkoj i do pet eura, Francuskoj do četiri eura po noćenju... U prilog povećanju turističke takse najčešće se navodi činjenica da ni jedan artikl u Hrvatskoj danas nema cijene iz 2008. godine osim te pristojbe.
Iako službenih stajališta o budućim zakonskim prijedlozima službeno još nema jer traje usuglašavanje na razini stručne rasprave, čini se da su hotelijeri protiv veće boravišne pristojbe, ocjenjujući kako im svako povećanje utječe na konkurentnost poslovanja, pa žele da se o visini pristojbe posebno raspravlja. Zanimljivo je i da se predlaže da turističke zajednice zadržavaju 30 posto sredstava od boravišne pristojbe koja su do sada uplaćivali lokalnim jedinicama samouprave.
Naime, turističke su zajednice do sada 30 posto sredstava od naplaćene pristojbe uplaćivale gradskim i općinskim upravama, koje su ta sredstva morale koristiti za povećanje kvalitete boravka gostiju i domaćih, što se vrlo rijetko i događalo. Naime, ta sredstva od pristojbi lokalne su uprave koristile kako su htjele i za što su željele, a da ih nitko u tome nije kontrolirao. Kako podijeliti sredstva od naplaćene boravišne pristojbe između nacionalne, županijske i lokalne turističke zajednice, još su podijeljena mišljenja, ali većina je za to da polovinu sredstava od pristojbi dobiju turističke zajednice gradova i općina, a drugu polovinu dijelile bi turističke zajednice županija, koje dobivaju veće odgovornosti i zadatke, te Glavni ured HTZ-a.
Vrući krumpir
Za privatne iznajmljivače, koji su do sada uglavnom plaćali paušalnu pristojbu za cijelu godinu prema kapacitetima bez obzira na broj gostiju koje su imali, predlaže se plaćanje pristojbe po svakom turistu, budući da su preko eVisitora oni sada svi evidentirani.
Umjesto Carinske uprave, koja je do sada kontrolirala cijeli proces naplate i uplate boravišne pristojbe, po novom prijedlogu zakona to bi radila Turistička inspekcija u sklopu Ministarstva turizma. Kako bi se zakoni čija je izmjena pokrenuta donijeli na vrijeme za primjenu od iduće godine, cijela procedura oko svega predloženog mora biti završena do polovine srpnja. Podsjetimo, najmanje pet prethodnih ministara turizma pokušalo je izmijeniti te zakone, ali bez istinske želje da to i naprave, prebacujući "vrući krumpir" nasljedniku. Čini se da je Cappelli odlučan završiti taj desetljetni proces.
Turistička taksa konkurencije:
18 eura ili niža
5 eura ili niže u Njemačkoj
4 eura u Nizozemskoj
4 eura ili niže po noćenju u Francuskoj
2,25 eura ili niže u Španjolskoj
- Plaćanje po svakom gostu kod privatnika, umjesto paušalno
- Turističke zajednice ne bi više pristojbu dijelile s gradovima i općinama
- Razlika između minimalne zakonske pristojbe i onih skupljih ostaje lokalnoj zajednici
