U suradnji s Gradom Pagom, Arheološki muzej Zadar je u periodu od 6. prosinca do danas proveo arheološka istraživanja na području akropole Starog grada Paga. Voditelj istraživanja bio je dr. sc. Hrvoje Manenica - viši kustos, a sudjelovali su još i dokumentarist A. M. Zadar Robert Maršić i studenti Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru.
Istraživanja su se odvijala na dvije odvojene lokacije u dvije kampanje. U prvoj kampanji istražen je dio platoa jugozapadno od napuštenog samostanskog sklopa gdje su pronađeni zidovi i temeljna stopa veće građevine iz srednjeg vijeka.
Uz same zidove pronađeno je dio popločanja koje je vjerojatno pripadalo navedenoj građevini. Pokretni arheološki nalazi uglavnom su keramički, odnosno ostatci krovnog crijepa, grube kuhinjske keramike i glaziranog stolnog posuđa iz 15. i 16. Stoljeća.
Osim toga pronađeni su srednjovjekovne podne tegule koje su vjerojatno služile kao dio podnice. U nastavku istraživanja iste lokacije otkriven je kameni vijenac ranijeg bunara koji je naknadno bio zasut i prekriven žbukom. Uklanjanjem žbuke pronađeni su ostatci grube i fine glazirane keramike iz 14.-15. stoljeća i jedna željezna pojasna kopča. Osim ovih nalaza u bunaru su se nalazile fragmentirane kosti životinja i morskih školjaka, što sugerira da je nakon upotrebe bunar služio kao otpadna jama.
S obzirom na sastav tla, odnosno glinu, istraživano područje se uslijed oborina napunilo vodom te se moralo privremeno odustati od daljnjeg istraživanja koje će se nastaviti u ljetnim mjesecima. U drugoj kampanji istraživanja koja je započela u veljači 2017. napravljeno je sondažno istraživanje u jednoj od prostorija napuštenog samostana (radnog naziva prostorija „C"). Otkriveni su ostatci groblja koje se prostiralo oko crkve sv. Marije. Ustanovljeno je da se sadašnje zdanje samostana proširilo preko ranijeg groblja koje se ovdje prostiralo. Za izgradnju samostana navodi se vrijeme od 1584. do 1589., no za sada nije jasno o kojim se okvirima zdanja radi, budući su na ostatcima samostana vidljive mnoge faze dogradnji i pregradnji. U sondi je zabilježeno ukupno osam grobova iz različitog perioda, a tri grobnice su zidane suhozidnom tehnikom s upotrebom gline. Slojeviti način zidanja i više pokojnika u jednom grobu (do 12) pokazuje korištenje grobnica dulji vremenski period.
Osim fragmentirane grube keramike, do sada je pronađen srebrni par naušnica s pozlatom. Radi se o naušnicama kakve su poznate na našem području, a koriste se u vremenu od 12. - 15. stoljeća. Naušnice imaju tri zadebljanja ukrašena granulama, a nakon konzervacije u Arheološkom muzeju Zadar moći će se detaljnije analizirati. S obzirom na konfiguraciju terena i sastav tla na akropoli Starog grada Paga s ovim istraživanjima i ranijim koje je provodio Arheološki muzej Zadar, moguće je ustanoviti granicu prostiranja srednjovjekovne nekropole.
Područje koje zauzima nekropola nalazi se na dijelu gdje je pjeskovita zemlja crveno-smeđe boje s kamenom živcem (pješčenjak), dok na dijelu gdje je sastav tla glina nisu zabilježeni grobovi. U vremenu trajanja arheoloških istraživanja snimljen je i dokumentiran veći dio područja Starog grada Paga, što će poslužiti za idejnu rekonstrukciju i kao podloga za daljnja arheološka istraživanja određenih dijelova napuštenog srednjovjekovnog grada Paga.