Nastavljena su arheološka iskopavanja u Starome Gradu na otoku Hvaru, u okviru projekta "AdriaCos" koji provodi Institut za arheologiju, a financira ga Hrvatska zaklada za znanost.
Nastavak je to istraživanja koja se od 2021. provode na različitim lokacijama u Starome Gradu, ali i diljem otoka Hvara, a u kojima sudjeluju i Muzej Staroga Grada, Agencija za upravljanje Starogradskim poljem, hvarska tvrtka "Kantharos" i niz međunarodnih znanstvenika.
- Rezultati na području južno od povijesne gradske odnosno uz sam jugozapadni rub Starogradskog polja, iznjedrili su sasvim nove materijalne nalaze koji ukazuju na dinamičnu drevnu transformaciju jedne od najstarijih jadranskih urbanih sredina, ako ne i najstarijega grada u Dalmaciji i Hrvatskoj koji su početkom četvrtog stoljeća prije nove ere osnovali Grci s otoka Parosa u Egejskome moru.
Ta lokacija nalazi se u neposrednoj blizini gdje su 2021. i 2022. otkriveni paljevinski i skeletni grobovi, prvi arheološki istraženi grobovi u Starome Gradu, po svemu sudeći iz kasnog petog i četvrtog stoljeća prije nove ere - kazala je dr. Marina Ugarković, voditeljica istraživanja i znanstvena suradnica Instituta za arheologiju.
Ipak, kao najvažnije otkriće kampanje ističe pronalazak segmenta istočnog bedema, i po svoj prilici jugoistočnog kuta grčkoga grada, koji jasno pokazuju da se antički Faros prostirao na puno većem području nego što se do sada mislilo.
Premda su tijekom povijesti postojale određene naznake da bi to moglo biti tako, do sada nije bilo arheoloških nalaza koji bi to i potvrdili, što karakterizira ovo otkriće senzacionalnim.
- Tim pronalaskom, zajedno s nedavnim otkrićima bedema istočno od lokaliteta Remete vrta te dijelovima zapadnog bedema u ulicama Vagonj i Hanibala Lucića, sada već imamo daleko jasniju sliku o gradskom perimetru definiranom fortifikacijskim zidinama, i možemo ponuditi novi i precizniji narativ o razvoju ovoga grada kroz zadnja stoljeća prije nove ere.
Uz bedem, značajni su i novi nalazi koji se vežu uz pogrebni kontekst drevnoga Farosa, a uključuju i ulomke koji se mogu svrstati među najstarije grčko posuđe u Dalmaciji, koje se prilagalo u grob s pokojnicima – dodaje dr. Ugarković, uz napomenu da će se iskopavanja na toj lokaciji nastaviti i u sljedećoj kampanji, a u međuvremenu kreće nastavak arheoloških istraživanja u ulici Vagonj u okviru projekta izgradnje vodokomunalne infrastrukture.
Osim toga, rezultati su pružili su uvid i u nešto mlađe materijalne ostatke prethodno nepoznatog antičkog (rimskog) gospodarsko-prerađivačkog kompleksa, koji je podignut nad tada već višestoljetnim ostacima grčkog bedema, s nalazom uljare odnosno bazenima s mozaičnim podom i kamenom taložnicom.
Riječ je o prostoru za koji se pretpostavlja da je služio za skladištenje maslinova ulja i kamenim stupovima koji su bili dijelovi tijeska za prerađivanje maslina. Ulomci obojanih fresaka mogli bi ukazivati i na postojanje stambenog dijela sklopa, dok sitni pokretni nalazi poput udica, utega i ulomaka amfora i košnica dodatno govore o aktivnostima njegovih tadašnjih žitelja.