Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede Frane Barbarić pustili su danas u rad Vjetrolektranu Korlat u blizini Benkovca. Iduće godine na istoj lokaciji počinje izgradnja Sunčane elektrane Korlat, koja će uz postojeću vjetroelektranu činiti prvi obnovljivi hibridni energetski park u Hrvatskoj.
- Korlat će biti prva vjetroelektrana u Hrvatskoj, koja će električnu energiju proizvoditi bez poticaja. Projekt je vrijedan 500 milijuna kuna, a očekivana godišnja proizvodnja je 170 GWh, što iznosi oko 1 posto godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj i dovoljno je za opskrbu više od 50 tisuća kućanstava, izjavio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Vjetroelektrana Korlat nalazi se na istoimenoj lokaciji, osam kilometara sjeverozapadno od Benkovca i prostire se na području katastarskih općina Kule Atlagića, Korlata i Biljana Gornjih. Elektrana se sastoji od 18 vjetroagregata, pojedinačne instalirane snage 3,6 MW, koje je isporučila, ugradila i pustila u pogon njemačka tvrtka Nordex. Radove na izgradnji infrastrukture i priključka na mrežu te poslove praćenja i nadzora izgradnje izvele su hrvatske tvrtke Ing-Grad i Fractal. VE Korlat nema status povlaštenog proizvođača i prva je nova vjetroelektrana u Hrvatskoj koja električnu energiju proizvodi bez zajamčenog otkupa prema poticajnoj cijeni.
Neposredno uz vjetroelektranu Korlat, HEP planira izgraditi sunčanu elektranu priključne snage 75 MW i instalirane snage oko 95 MW, procijenjene vrijednosti veće od 500 milijuna kuna. Elektrana koja će se prostirati na 185 hektara ima lokacijsku dozvolu te bi, nakon što se izradi glavni projekt i zadovolje uvjeti za ishođenje građevinske dozvole, izgradnja mogla početi iduće godine. Kad sunčana elektrana počne s radom, Korlat će po ukupnoj instaliranoj snazi elektrana koje koriste obnovljive izvore energije, biti jedinstvena lokacija za proizvodnju zelene energije u Hrvatskoj, a i šire. Vjetroelektrana i Sunčana Korlat činit će prvi obnovljivi hibridni energetski park u Hrvatskoj.
- U ovom trenutku, u izgradnji te u različitim fazama razvoja imamo oko 50 projekata obnovljivih izvora energije širom Hrvatske. Uzmemo li u obzir i ulaganja u hidroelektrane, ulaganja u obnovljive izvore čine velik dio ukupnih ulaganja HEP grupe u sve djelatnosti i segmente poslovanja, koje i ove godine planiramo u ukupnom iznosu većem od tri milijarde kuna. Očekujemo da će u investicijama i nadalje u najvećem dijelu sudjelovati domaće tvrtke, što će potvrditi nezamjenjivu ulogu Hrvatske elektroprivrede kao pokretača hrvatskog gospodarstva, izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede.
Na području Zadarske županije dovršena je izgradnja HEP-ovih sunčanih elektrana Obrovac i Stankovci. U elektranama su ugrađeni svi fotonaponski moduli te se uskoro očekuje početak proizvodnje. Sunčana elektrana Obrovac s priključnom snagom od 7,35 MW i instaliranom snagom od 8,7 MW nalazi se na području bivše tvornice glinice. Očekivanom godišnjom proizvodnjom električne energije od oko 11,3 milijuna kWh, SE Obrovac moći će zadovoljiti potrebe više od 3.500 kućanstava. Vrijednost investicije je 52 milijuna kuna. Sunčana elektrana Stankovci, priključne snage 2,5 MW, godišnje će proizvoditi 4,6 milijuna kWh električne energije, što će biti dovoljno za opskrbu 1.500 kućanstava. Vrijednost investicije je 26,3 milijuna kuna.
Ulaganja u vjetroelektrane i sunčane elektrane dio su HEP-ova investicijskog ciklusa u obnovljive izvore energije, koji je započet 2019. godine. Prvi ciklus koji obuhvaća investicije u osam sunčanih elektrana ukupne vrijednosti oko 200 milijuna kuna je pri kraju. U sklopu tog ciklusa je osim spomenutih elektrana na području zadarske županije, prošle godine s radom počela Sunčana elektrana Vis, snage 3,5 MW, prva velika sunčana elektranu na otocima, a pred završetkom izgradnje je i sunčana elektrana Vrlika jug u radnoj zoni Kosore (snage 2,1 MW).
Ukupno u ovom trenutku, HEP u različitim fazama razvoja ima oko 50 projekata obnovljivih izvora energije, od čega značajan broj na području Dalmacije. Uz SE Korlat, HEP na širem području Zadra, odnosno u zaleđu Zadarske županije, u razvoju ima još nekoliko projekata sunčanih elektrana, kao što su Sukošan (45 MW) i Kruševo (17 MW). Također, istražuje se i mogućnost izgradnje vjetroelektrane Lišane Ostrovičke, snage 220 MW. Ukupna snaga spomenutih planiranih elektrana, zajedno sa SE Korlat je oko 350 megavata, a potrebna ulaganja procjenjuju se na oko tri milijarde kuna.
HEP do 2030. godine planira imati 350 MW u vjetroelektranama i jednako toliko u sunčanim elektranama. Realizacija obnovljivog scenarija razvoja HEP-a do 2030. rezultirat će povećanjem udjela obnovljivih izvora energije u HEP-ovom proizvodnom portfelju za 50 posto te povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora sa šest na devet milijardi kWh godišnje.