Visoki kazneni sud Republike Hrvatske odbio je žalbu osuđenog Marinka Pozdera za obnovu kaznenog postupka koji je pravomoćno zaključen presudom Županijskog suda u Zadru 11. prosinca 1995. godine.
Pozder, kojeg je zadarski Županijski sud osudio u odsutnosti na kaznu zatvora od 20 godina za ratne zločine u Škabrnji, podnio je zahtjev za obnovu postupka pozivajući se na presudu Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) iz 2022. godine, koja mu je dosudila naknadu zbog povrede prava na pravično suđenje.
Pozder, je zajedno s ostalih 17 sudionika proglašen krivim zbog kaznenog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava
ESLJP je 13. siječnja 2022. godine, međutim, utvrdio da hrvatske vlasti nisu adekvatno obavijestile Pozdera o tijeku kaznenog postupka, niti su mu dostavile optužnicu ili poziv za raspravu. Time su prekršena njegova prava iz članka 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava, što je rezultiralo odštetom od ukupno 6000 eura. Međutim, ESLJP nije naložio ponovno otvaranje postupka, već je ostavio to pitanje domaćem pravosuđu.
Pozderova odvjetnica Slađana Čanković žalbu je temeljila na tvrdnji da je prvostupanjski sud pogrešno razmatrao zahtjev za obnovu prema članku 497. stavku 3. Zakona o kaznenom postupku (obnova postupka in absentia) umjesto prema članku 502. stavku 2. (obnova nakon presude ESLJP-a).
Uz to, navela je ključnu promjenu u iskazu svjedokinje Jelice Perice, koja je u obnovljenom postupku protiv Zorane Banić 2004. godine izmijenila svoj iskaz i više nije imenovala Pozdera kao počinitelja kaznenog djela.
Obrana je predložila sudu da razmotri zapisnik s ispitivanja Perice, te naglasila kako su ubojstva civila, prema ranijoj odluci Vrhovnog suda iz 2003. godine, rezultat ekscesa pojedinaca, a ne udruženog zločinačkog pothvata.
Vijeće Visokog kaznenog suda, pod predsjedanjem dr. sc. Leona Kovačića, odbilo je žalbu kao neosnovanu. Sud je zaključio da Pozder nije iznio nove činjenice koje bi opravdale obnovu postupka, osim izmjene iskaza svjedokinje Perice, što nije ocijenjeno kao dovoljan razlog za reviziju presude.
Sud je također istaknuo kako Europska konvencija ne jamči pravo na ponovno otvaranje pravomoćnih postupaka te da domaće sudske odluke imaju pravnu snagu koju ESLJP-ova presuda nije osporila u meritumu.
Županijsko državno odvjetništvo u Zadru zatražilo je da se spis dostavi Županijskom sudu u Splitu, nadležnom za ratne zločine. No, prema ocjeni suda, takva proceduralna pitanja nisu utjecala na meritum odluke o odbijanju zahtjeva.
Odluka Visokog kaznenog suda znači da Pozder ostaje osuđen na 20 godina zatvora, bez mogućnosti obnove postupka. Premda je ESLJP utvrdio proceduralne propuste, hrvatski sudovi zaključili su kako oni nisu dovoljni za poništavanje pravomoćne presude iz 1995. godine.
U više optužnica Okružnog javnog tužiteljstva u Zadru, podignutim 1994. i 1995. godine, za ratni zločin u Škabrnji optuženo je 26 osoba, pripadnika različitih srpskih postrojbi. Prema tim je optužnicama na Županijskom sudu u Zadru proveden jedinstveni postupak. Svim optuženicima suđeno je u odsutnosti, osim 25. okrivljenom Jovanu Badžoki, koji je uhićen tijekom VRA Oluja. Tijekom istrage saslušan je i 26.- okrivljeni Marinko Pozder, uhićen 1993. godine, no krajem iste godine je razmijenjen pa je i njemu suđeno u odsutnosti.
Prije zaključenja glavne rasprave razdvojen je kazneni postupak u odnosu na osmoricu optuženika (Siniša Medak, Saša Relić, Duško Rnjak, Dušan Rnjak, Mirko Rnjak, Slobodan Rnjak, Stanko Rnjak i Nenad Vrcelj) jer je sud ocijenio da raspoloživi dokazi nisu dostatni za zaključenje postupka i donošenje presude u odnosu na njih. U lipnju 2008. VSRH potvrdio je presudu suda prvog stupnja.
Na maksimalne kazne od 20 godina zatvora osuđeno je 16 osoba, među njima: Goran Opačić, Boško Dražić, Zoran Janković, Nada Pupovac, Zorana Banić, te Marinko Pozder. Edita Rađen Potkonjak dobila je kaznu od 15 godina, dok je Jovan Badžoka, uhvaćen tijekom akcije Oluja, osuđen na 10 godina zatvora.
Suđenje je završilo pravomoćnom presudom 2008., kada je Vrhovni sud RH potvrdio kazne izrečene na nižem sudu.
Pozderov slučaj ponovno je dospio u fokus 2022. godine nakon presude Europskog suda za ljudska prava (ESLJP), koji je utvrdio proceduralne povrede u njegovom suđenju.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....