StoryEditorOCM
KalelargaU ZAGREBU

Grad Zadar sudjelovao na panelu ‘‘(O)sunčani krovovi hrvatskih gradova‘‘. O čemu je Kasap govorio...

Piše Grad Zadar
1. veljače 2024. - 15:24

U organizaciji Udruge gradova, ZGRADOnačelnik.hr-a i Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj u srijedu 31. siječnja je u Kući Europe u Zagrebu, u prepunoj dvorani s oko 100 sudionika, predstavljen poseban priručnik za djelatnike gradskih uprava (O)sunčani krovovi hrvatskih gradova. U okviru događaja održana je i panel rasprava na temu Što smo napravili – Hrvatski gradovi zelene budućnosti, na kojoj je kao predstavnik Grada Zadra sudjelovao Darko Kasap, pročelnik UO za prostorno uređenje i graditeljstvo. Pročelnik Kasap je upoznao prisutne s aktivnostima i projektima Grada Zadra na tom području, ali i izazovima te planovima za budućnost.

Javni sektor mora biti primjer ‘energetske revolucije‘ i pokazati kako se nešto može i mora napraviti i koji su benefiti toga. Kako bi procedura ugradnje sunčane elektrane na krov takvih objekata bila što jednostavnije objašnjena, platforma ZGRADOnačelnik.hr je u suradnji s Udrugom gradova i brojnim stručnim partnerima kreirala poseban PRIRUČNIK - (O)SUNČANI KROVOVI HRVATSKIH GRADOVA - priručnik za djelatnike gradskih uprava. Priručnik je nastao u koautorstvu s Regionalnim energetsko-klimatskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Zelenom energetskom zadrugom (ZEZ) i u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), Predstavništvom Europske komisije u Hrvatskoj i Zakladom Konrad Adenauer. A nastao je višemjesečnim istraživanjem, pisanjem, redigiranjem, recenziranjem, ‘peglanjem‘ stručne tematike kako bi svi djelatnici gradskih uprava, bilo da rade u upravnim odjelima za financije, graditeljstvo, gospodarstvo ili u odjelima za komunalne poslove te imovinu, dobili točnu, provjerenu i stručnu informaciju o načinima i modelima ugradnje sunčane elektrane na krov objekta u vlasništvu Grada.

image

Panel Osunčani krovovi

Grad Zadar/Slobodna Dalmacija

Grad Zadar je i sam sudjelovao u izradi Priručnika u kojem su projekti  ‘‘Energetska obnova zgrade Osnovne škole Smiljevac na adresi Ulica Ivana Lucića 47, Zadar’’ i ‘’Korištenje solarnog sustava i prirodnog plina u jedinstvenom sustavu za pripremu PTV na ŠC Višnjik’’ navedeni kao primjeri dobre prakse.

Na ovom događaju su se na jednome mjestu okupili svi stručni suradnici Priručnika te prezentacijama i raspravom podigli sadržaj ovog jedinstvenog Priručnika na višu razinu. Na predstavljanju su brojni stručnjaci govorili o prednostima, izazovima i rješenjima solarizacije krovova hrvatskih gradova.

Na predstavljanju su sudjelovali Mario Rajn, gradonačelnik Grada Križevaca i Mislav Kirac, upravitelj energetske zadruge ZEZ Sunce, koji su predstavili uspješne projekte koje rade u Križevcima, Judita Cuculić Župa, viša ekonomska savjetnica, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, koja je govorila na temu Što gradovi mogu (trebaju) napraviti u dekarbonizaciji, zatim Velimir Šegon, zamjenik ravnatelja Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), koji je govorio o ugradnji sunčanih panela u praksi, a na panel raspravi o ulozi gradova u dekarbonizaciji uz pročelnika Kasapa raspravljali su i Damir Mandić, gradonačelnik Grada Karlovca, Julije Domac, izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba i ravnatelj Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), Jasmin Mekanović, voditelj projekata obnovljivih izvora energije, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) te Srećko Tamburović, stariji istraživač, Odjel za obnovljive izvore energije, klimu i zaštitu okoliša Energetskog instituta Hrvoje Požar (EIHP).

image

Panel Osunčani krovovi

Grad Zadar/Slobodna Dalmacija

S obzirom na to da Hrvatska, kao i sve članice Europske unije, ima obvezu dekarbonizirati svoje zgrade, implementacija obnovljivih izvora energije ključan je korak ka tome, a gradovi s objektima u svojoj nadležnosti su vrlo bitni u postizanju EU ciljeva - klimatska neutralnost do 2050. godine odnosno smanjenje emisije CO2 za 55 % do 2035. godine.

Podaci pokazuju da zgrade troše više od 40 posto ukupne energije i proizvode 36 posto emisija CO2. Stoga je ključno dekarbonizirati zgrade. Zgrade javne namjene (bilo u državnom, regionalnom ili lokalnom vlasništvu i korištenju) jedna su od ključnih poluga za promjene.

Grad Zadar je prepoznao značaj održivog razvoja i dekarbonizacije i svojim aktivnostima i projektima nastoji pridonijeti zajedničkom EU cilju - klimatski neutralni gradovi do 2050. godine.

Priručnik se može preuzeti na sljedećem linku:

16. studeni 2024 01:24