Desničini susreti ove godine u znaku Obrovca i kontroverzi oko Tvornice glinice i hrvatsko-srpskih odnosa

U Zadru i Obrovcu ovog je vikenda održan znanstveni skup „Desničini susreti 2024. - Obrovac i obrovačke Desnice, cca 1800. – 1990.“, kojega je u suradnji s Odjelom za povijest Sveučilišta u Zadru, Maticom Obrovčana i Srpskim kulturnim društvom prosvjeta organizirao Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Desničini susret, koji se održavaju od 2006. godine, odnosno stote obljetnice rođenja pisca Vladana Desnice, ovog puta su prvi put održani u Zadru, a zatim i Obrovcu, mjestu odakle potječu izravni piščevi preci i s kojim je povijest obrovačkih Desnica višestruko prepletena u 19. i 20. stoljeću. Zbog toga su i teme bile prvenstveno usmjerene na povijest Obrovca i okolnosti u kojima je obitelj Desnica živjela, a manje na književni rad.

- Obitelj Desnica uspjela je, osobito za vrijeme austrijske uprave, steći ugled koji nadilazi njihovo podrijetlo. Vladan je sin poznatog odvjetnika i političara Uroša Desnice, koji je bio odvjetnik i političar i imao je velik utjecaj u Dalmaciji do same smrti 1941. godine. Među temama iz povijesti, gospodarstva, književnosti, bit će i ona o Tvornici glinice Obrovac, koja do sada nije bila obrađena u hrvatskoj historiografiji. Tvornica je nažalost imala velike reperkusije na život građana Obrovca i šire te do danas imamo posljedice, istaknuo je u uvodu skupa prof. dr. sc. Ante Bralić s Odjela za povijest Sveučilišta u Zadru.

Poticaj za ovogodišnji program bio je prvi svezak prepiske iz ostavštine Vladana Desnice „Desničin epistolar“, koji je otkrio mnoštvo aspekata piščevih veza s Obrovcem i obrovačkim Desnicama. Na temelju te prepiske željelo se istražiti modernu povijest Obrovca i obrovačkog kraja s različitih stajališta, imajući na umu da je to razdoblje usporene, proturječne, ali ipak neupitne tranzicije iz tradicionalnih zajednica u moderno društvo te razdoblje stvaranja modernih nacija u Obrovcu i obrovačkom kraju – hrvatske, srpske i talijanske.

- Rođen sam u Bukovici, a kako sam po struci mineralolog usmjeren sam prema cijelom području Sjeverne Dalmacije, što uključuje i Ravne kotare te sam objavio više radova o tom prostoru. Ovo je područje iznjedrilo je veći broj znanstvenika, književnika i sportaša koji su poznati diljem svijeta. I oni zaslužuju ovakve skupove jer to je jedina mogućnost da ih se otrgne od zaborava, istaknuo je poznati hrvatski geolog porijeklom iz Bilišana Marinko Oluić.

U dva dana izlaganja u sveučilišnog zgradi SEP i srednjoj školi u Obrovcu obrađene su različite zanimljive teme o Desnici i njegovoj obitelji, koja je imala ulogu i u izgradnji pravoslavne crkve u Obrovcu, o svećenstvu, svakodnevnom životu stanovnika obrovačkog kraja 1930-ih godina, industrijalizaciji, djelovanju Titova fonda za stipendiranje mladih radnika i radničke djece, urbanom razvoju itd. I do sada su bile poznate, ali i nedovoljno istražene, pozitivne reakcije Obrovčana na političke poticaje koji su dolazili iz Banske Hrvatske u proljeće i ljeto 1848., okolnosti stvaranja Narodne stranke, ali i njezine podjele na hrvatski i srpski dio, Karinskog slučaja ili gradnje Tvornice glinice u Obrovcu, čiji su učinci daleko nadmašivali lokalne i regionalne okvire.

- Neke teme su još kontroverzne i nadam se da će ovaj skup doprinijeti tome da se proturječnost tema smanji na najmanju razinu. Osnovni preduvjet je razgovor. Želimo kao Odjel za povijest aktivno sudjelovati u tome i ukazati na obrasce kojima se treba služiti da se dođe do novih spoznaja i da prestanemo raspravljati s krutih pozicija iz kojih se ne želimo pomaknuti, istaknuo je pročelnik Odjela za povijest prof. dr. sc. Zlatko Begonja.

Znanstveni skup završio je vožnjom brodom po Zrmanji, posjetom manastiru Krupa i kuli Jankovića u Islamu Grčkom, gdje je i održana završna rasprava.