Zašto je covid sada buknuo u Kini? Nemaju imunitet, a cjepiva su im loša: ‘Nije riječ ni o wuhanskom soju ili delti‘

Kina je objavila da je u bolnicama u posljednjih mjesec dana, od kada su ukinute epidemiološke mjere, umrlo gotovo 60 tisuća ljudi čija se smrt povezuje s COVID-om 19.

”Između 8. prosinca 2022. i 12. siječnja 2023. umrlo je 59.930 ljudi”, rekao je novinarima dužnosnik Nacionalnog povjerenstva za zdravstvo Jiao Yahui.

U tu brojku se ne ubrajaju oni koji su preminuli izvan medicinskih ustanova.

Kada su hospitalizacije zbog COVID-a 19 u pitanju, u Kini su one dosegnule vrhunac te je broj bolničkih pacijenata posljednjih dana u padu.

”Općenito, u cijeloj zemlji broj ljudi koji stižu u klinike je nakon dosegnutog vrhunca u padu, kako u gradovima tako i u ruralnim područjima”, rekao je Jiao.

U jednom trenutku postotak smrtnosti u svijetu među oboljelima od COVID-a je iznosio čak 3,2 posto. Da je kojim slučajem taj postotak ostao i danas, da se nije spustio na 0,2 ili 0,3 posto, tada bi u Kini u životnoj opasnosti bilo više od 42 milijuna stanovnika

Hector Retamal/Afp

Prognoze

Prema njegovim riječima, u padu je i broj pacijenata koji zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć te postotak pozitivnih na COVID-19 u ukupnom broju testiranih.

Prema nekim procjenama iz Kine, u sljedećih godinu dana u Kini bi od koronavirusa moglo umrijeti milijun ljudi.

Iznenađujuće je što su uopće ove brojke o umrlima “izišle” iz Kine, jer država koja je prema svijetu zatvorena, kada su u pitanju njihove unutrašnje stvari, nije rado do sada davala informacije vezane uz COVID. Te su informacije uvijek bile “smiješne” u odnosu na broj stanovniku u Kini koji sada iznosi oko 1,4 milijarde ljudi. Naravno, Kinezi su dugo vremena živjeli u lockdownu, koji je tek nedavno ukinut, i to nakon velikih prosvjeda koji su se počeli održavati u toj zemlji.

Naravno, mnogi će sada postaviti pitanje zašto je COVID sada buknuo u Kini, kada ga se u ostatku svijeta koliko-toliko drži pod kontrolom? Prvi razlog bi mogao biti taj što se Kinezi koji su bili u lockdownu nisu uspjeli prokužiti, odnosno nije dozvoljeno virusu da cirkulira među stanovništvom koje bi tako donekle steklo imunost. Drugi razlog bi mogao biti u cjepivu kojim su se cijepili Kinezi, a koje se umnogome razlikuje od onog cjepiva kojim se cijepio zapadni svijet. Kineska cjepiva su Sinovac i Sinofarm, a ta su cjepiva uvozile i neke europske države.

- U Kini imate oko 1,4 milijarde ljudi i kada vam od COVID-a umire između 0,2 i 0,3 posto stanovništva, kao što je sada prosjek u svijetu, a ne kao na početku pandemije oko dva posto (u jednom trenutku više i od tri posto op.a.), onda je to u Kini još uvijek jako velika brojka. Zamislite da u Kini od COVID-a umre “samo” 0,2 posto stanovništva. To bi bila brojka od 2,8 milijuna ljudi, što je nama u Hrvatskoj, koja broji oko četiri milijuna stanovnika, nezamislivo. Svijet je od početka pandemije naučio puno u medicinskom smislu o COVID-u i naučio se uz pomoć medicinskih tretmana boriti protiv njega. Zbog toga je smrtnost i pala. Ovakva situacija me u Kini ne iznenađuje, i oni su na početku epidemije imali oko 20 milijuna dnevno oboljelih i kaos u medicinskom sustavu. Sada se COVID nastavio širiti Kinom, ali to nije ni wuhanski ni delta soj, već omikron koji je manje opasan. Oni su u vrijeme wuhanskog soja i delte bili zatvoreni i tako su spriječili širenje i umiranje - pojašnjava prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača, imunolog sa Sveučilišta u Rijeci.

U svijetu ima još primjera država koje su imale puno manje umiranja na milijun stanovnika od, recimo, Hrvatske.

Profesor Zlatko Trobonjača

Matija Djanjesic/Cropix

Primjer Australije

- Imamo Australiju, koja je također bila u pravom lockdownu i koja ima 6,5 puta manje umrlih na milijun stanovnika od Hrvatske (Australija ima oko 26 milijuna stanovnika, Hrvatska oko četiri op.a.) ili Novi Zeland, koji ima 9 puta manje umrlih na milijun stanovnika od Hrvatske (Novi Zeland ima oko pet milijuna stanovnika). Na taj su način izbjegli širenje najvirulentnijih sojeva i sačekali su da se ljudi u velikoj mjeri cijepe, a onda su počeli nakon cijepljenja izlaziti vani - govori dr. Trobonjača.

To “prokleto cijepljenje”, kakvim ga smatraju antivakseri ili “spasonosno”, kakvim ga smatraju oni drugi koji to nisu, je proces kojim u tijelo unosimo inaktivirani patogen ili dijelove patogena s ciljem stvaranja imunosti koja nam sprječava zarazu “pravim” patogenom ili nas štiti od teže i smrtonosne bolesti koju bi takav patogen mogao uzrokovati.

- U proizvodnji cjepiva protiv koronavirusa postoji nekoliko različitih pristupa. Nama najpoznatija cjepiva su ona temeljena na tzv. tehnologiji glasničke ribonukleinske kiseline (gRNK). U tijelo ne unosimo izravno dio patogena, nego gensku uputu za stvaranje dijela patogena, a to je u ovom slučaju protein šiljka. Sada nakon dvije godine od početka cijepljenja možemo reći da je najveća prednost ovih cjepiva relativno visoka zaštita od teške bolesti i smrti. Nažalost ova cjepiva nisu pokazala visoku zaštitu od zaraze i prijenosa bolesti, čemu je najviše pridonijela virusna varijabilnost - govori dr. Trobonjača.

Početkom kampanje cijepljenja nismo mogli niti zamisliti da će virus mutacijama stvoriti ovako veliki broj sojeva koji izbjegavaju prethodno stvorenu imunost.

- Time se i cijepljeni i preboljeli mogu zaraziti novim sojevima koji dolaze. Od problema treba istaknuti rijetke neželjene učinke poput upala srca, naročito u populaciji mlađoj od 30 godina, a koje su i blaže i rjeđe od upala srca uzrokovanih koronavirusom. Drugi problem odnosi se na nemogućnost pravilnog doziranja jer nikad ne možete točno odrediti koliko će cijepljeni čovjek stvoriti proteina šiljka nakon primitka glasničkog RNK - nabraja dr. Trobonjača.

Kineska cjepiva

Za razliku od “europskih i američkih cjepiva”, tzv. “kineska” cjepiva izrađena su temeljem starije, tradicionalne tehnologije izrade cjepiva.

- Virusi se uzgajaju umjetno u tkivnim kulturama ljudskih i majmunskih stanica, a nakon toga se izdvajaju oni koji ne mogu uzrokovati bolest, ali mogu potaknuti imunost koja nas štiti od “pravog” koronavirusa. Da bi se izbjegla mogućnost izazivanja bolesti, virusi se dodatnim postupcima umrtvljuju. Prednost ovih cjepiva je u mogućnosti točnijeg doziranja, a nedostaci u nešto manjoj učinkovitosti u zaštiti od zaraze, kao i od teške bolesti i smrti. Zaštitu postignut ovim cjepivima novi sojevi virusa također mogu probiti, pa se cijepljeni mogu razboljeti, što im dodatno smanjuje učinkovitost. Nedostatak je i cijena, jer su ova cjepiva znatno skuplja nego ona temeljena na gRNK tehnologiji - zaključuje prof. dr. sc. Zlatko Trobonjača.

U jednom trenutku postotak smrtnosti u svijetu među oboljelima od COVID-a je iznosio čak 3,2 posto. Da je kojim slučajem taj postotak ostao i danas, da se nije spustio na 0,2 ili 0,3 posto, tada bi u Kini u životnoj opasnosti bilo više od 42 milijuna stanovnika.