Nakon što su u splitskoj bolnici zamijenjeni identiteti pok. Mare Tonke Devčić i Ive Feisthammel postavlja se pitanje kako je došlo do tog teškog previda.
Iva je, podsjetimo, proglašena mrtvom, obitelj je organizirala i pogreb i tek nakon 20-ak dana doznala da je žena živa i da je u njezinoj grobnici druga žena. A obitelj pok. Mare Tonke cijelo je to vrijeme dobivala informacije da je ona živa i da se oporavlja.
Inspekcija Ministarstva zdravstva češlja bolnicu, te provjeravaju kako je tekao prijem, kao i liječenje bolesnice, te otpust žive Ive Feisthammel i umrle Mare Tonke Devčić, piše Slobodna Dalmacija.
No, postavlja se i pitanje kako je tekao pokop, odnosno preuzimanje tijela? Najprije treba znati da pogrebnici i rodbina ne smiju otvarati kapsil osobe koja je imala potvrđenu zarazu koronom, niti provjeriti je li se njihov bližnji nalazi u tom sanduku, a što je u normalnim okolnostima prilično čest običaj u našim krajevima.
- Sve se radi po željama obitelji. Nekako je moje iskustvo da polovina onih koji sahranjuju svoje bližnje žele vidjeti pokojnika. Druga polovica ne želi, kažu da ga žele pamtiti kakav je bio za života. Ako se pokojnik kopa u zemlju, onda se polaže u običan drveni kapsil, a ako se sahranjuje u betonsku grobnicu, onda se polaže u limeni uložak i potom u drveni kapsil - objašnjava nam praksu tijekom uobičajenih sahrana kninski pogrebnik Željko Bračić.
A kakva je praksa kod onih koji su preminuli od ili s Covidom? Hrvatski zavod za javno zdravstvo izdao je smjernice za opremanje, prijenos, prijevoz, kremiranje i pogreb osobe preminule od korone.
Cijeli vodič HZJZ-a za pogrebe pogledajte gore u našoj galeriji.
- Kod oboljelih od bolesti COVID-19 ne preporučuje se obdukcija, osim kada postoji apsolutna sudsko-medicinska indikacija, primjerice ubojstvo. Tijela pozitivnih i sumnjivih osoba ne prevoze se u prosekture (prostorije u kojima se seciraju leševi).
Obvezno je unaprijed obavijestiti osoblje koje radi na mjestu (mrtvačnica).
Dezinfekcija tijela preminule osobe nije potrebna. Za transport treba koristiti vreću za posmrtne ostatke, a oni koji rukuju tijelom preminulog pacijenta trebaju koristiti osobnu zaštitnu opremu (OZO). Transportnu vreću s tijelom treba na najmanje 3 (tri) mjesta jasno označiti naljepnicom/privjesnikom s natpisom „Oprez! COVID-19 pozitivno“ te podacima o umrloj osobi: ime, prezime, datum rođenja, datum smrti. Nakon zatvaranja vreće se više ne smiju otvarati za pogrebničke usluge (izlaganje pokojnika, brijanje, oblačenje i slično) - stoji, između ostalog, u uputama HZJZ-a.
- Vanjsku površinu vreće za transport posmrtnih ostataka, kao i drveni lijes, potrebno je s vanjske strane dezinficirati sredstvima koja sadrže aktivne tvari prema preporuci Europskog centra za suzbijanje sprječavanja bolesti (ECDC) i prema uputama proizvođača. Transportna kolica za transport posmrtnih ostataka moraju se naknadno dezinficirati. Osobne, vrijedne stvari pokojnika ne treba spaljivati ili na drugi način odlagati. Međutim, prilikom baratanja treba koristiti jednokratne rukavice, očistiti vodom i deterdžentom te nakon toga dezinficirati.
Osobe koje rade na preuzimanju tijela pokojnika moraju što manje dodirivati stvari, namještaj, predmete i drugo u prostoriji gdje se nalazi pokojnik. Stariji od 60 godina i imunosuprimirane osobe trebaju izbjegavati izravan kontakt s tijelom preminule osobe. Posebno treba obratiti pažnju kod preuzimanja pokojnika na način da se pokojniku obvezno prekriju nos i usta kako pri podizanju i spuštanju u vreću ne bi došlo do ispuštanja zraka iz pluća, koji može sadržavati virus - navodi se u uputama HZJZ-a, uz napomenu:
- Ako su sve predradnje opremanja i prijevoza pokojnika pogrebna poduzeća izvršila prema uputama, osobito vezano uz dezinfekciju drvenog lijesa, rizik za djelatnike mrtvačnica prilikom ukopa i kremacija na grobljima je minimalan.