Čak 75 posto zaposlenih Hrvata strahuje da će zbog koronakrize dobiti manju plaću, a njih 60 posto strepi da će ostati bez posla, osobito ispitanici s najnižim primanjima po glavi kućanstva (manjim od 2000 kuna
Pokazalo je to prvo veliko istraživanje o društvenim i ekonomskim promjenama u Hrvatskoj nakon izbijanja koronavirusa, koje je provela agencija Media Val u suradnji s Ipsosom.
Provedeno sredinom svibnja nad Hrvatima između 18 i 60 godina, istraživanje je od ispitanika tražilo odgovore na pitanja: čega se najviše boje, kako je epidemija promijenila njihovo ponašanje, odlaze li u restorane i kafiće, planiraju li putovanja, što očekuju od poslodavca i tko je, prema njima, odgovoran za pomoć najugroženijima.
Osim smanjenja plaće i otkaza, više od polovice građane brine pad životnog standarda, a ispitanici s najnižim primanjima pokazuju zabrinutost da će njihovi prihodi i posao još dulje vrijeme ovisiti o pomoći države.
Sve po starom
- Ljude je i dalje strah, samo sad više besparice nego virusa. No, bilo da se otkazi i smanjenje plaća ne mogu izbjeći ili da sve ostaje po starom, komunikacija zaposlenika i poslodavca tu je ključna.
Na kraju dana, nisu zaposlenici nerazumni, svjesni su da ih očekuju teški dani i spremni su dio tereta preuzeti na sebe, ali isto to očekuju od poslodavaca, odnosno menadžmenta i vlasnika - objašnjava Mario Aunedi Medek, direktor i partner Media Val grupe.
Zaposleni Hrvati, pokazalo je istraživanje, puno očekuju od svojih poslodavaca. Većina (84 posto) misli da im poslodavac mora omogućiti rad od kuće. Također, njih 80 posto smatra da to ne bi trebalo utjecati na njihova radnička prava - na plaću ili korištenje godišnjeg odmora.
- Ono što vidim kao najpozitivniju promjenu za društvo, a što je potvrdilo i ovo istraživanje, je pozicioniranje znanja kao najvažnijeg resursa za prosperitet društva i pojedinca. Ulaganje u vlastito znanje, znanje svoje djece ili znanje zaposlenika, za većinu ispitanika ističe se kao najisplativije ulaganje - napominje Medek.
Odgovornost
Što se odgovornosti u koronakrizi tiče, gotovo svi ispitanici (93 posto) misle da je odgovornost za pomoć najugroženijima u epidemiji na Vladi, ali njih 59 posto drži da je odgovornosti i na poduzetnicima.
- Građani sada očekuju (njih 76%) da tvrtke ubuduće razmišljaju šire od vlastitog profita i da više paze na dobrobit zajednice. Nažalost, neki se neće znati izvući iz slijepe ulice, a drugi će zahvaljujući znanju i razumijevanju novonastalog okruženja pronaći svoj put- ističe Medek.
Da ekonomska situacija sada građane najviše zaokuplja pokazuje i podatak da je samo petina ispitanika zainteresirana za povratak svog ranijeg društvenog života. Očekivano, to je najizraženije kod mladih (23,8 posto), a najmanje (17,7 posto) kod generacije koja je tek stupila u radne i obiteljske odnose između 25 i 34 godine.
Štoviše, čak trećina ispitanika istaknula je da će nastojati izbjegavati odlaske u restorane, a četvrtina kafiće. Nešto više od petine izbjegavat će trgovačke centre. Hrvatima nisu prihvatljiva ni putovanja zrakoplovom, kao ni putovanja izvan Hrvatske ili odlasci na koncerte.
Iako 46 posto ispitanika u bližoj budućnosti ne planira odlazak na putovanje izvan Hrvatske, njih 75 posto spremno je za putovanje na ljetovanje u Hrvatskoj. Privatni smještaj, također, u blagoj je prednosti pred hotelima. Protive se i očekivanom porastu cijena pa tako većina smatra da bi brendovi i kompanije u ovom trenutku trebali zadržati postojeće cijene (83 posto).
Najveći broj građana, u svakodnevnom životu, još je zabrinut zbog gužvi u trgovinama, pošti ili banci (ulazak manjeg broja kupaca, dezinfekcija, čekanje u redovima), ali ne strahuju od drugog vala.
Prema istraživanju, samo 20 posto ispitanika priprema se za mogućnost izbijanja drugog vala epidemije najesen. Ponovnog uvođenja karantene najviše se boje u Zagrebu (35 posto), a najmanje u Primorju, Istri i Gorskom kotaru (19 posto).