Bolnice duguju pet milijardi kuna veledrogerijama, iz kojih od rujna upozoravaju da im je dogorjelo do noktiju i da bi mogli prekinuti isporuku lijekova bez hitne uplate dodatnih sanacijskih sredstava.
Još u rujnu su bolnice imale više od četiri milijarde kuna neplaćenih računa i tada im je dug prema veledrogerijama mjesečno rastao za 220 milijuna kuna, a sada je ubrzao na 300 milijuna kuna.
Dr. Damir Zorić, glavni direktor Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), rekao je u ponedjeljak da četiri najveće veledrogerije, koje lijekovima i medicinskim proizvodima opskrbljuju 70 posto tržišta, trenutačno mogu podnijeti dvije milijarde kuna duga i za taj bi iznos pristale kreditirati državu, ali sve preko toga je neodrživo.
Zorić ističe da je veledrogerijama ponuđena trenutačna uplata od 200 milijuna kuna, što smatra ponudom ispod svakog minimuma, koja nije rješenje za situaciju što je izmakla kontroli.
Posebno zabrinjavajućom glavni direktor HUP-a drži činjenicu da se sve ovo događa u jeku pandemije i prijetnja je kolapsu zdravstvenoga sustava.
Tomislav Kulić, predsjednik Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima Hrvatske gospodarske komore (HGK), bio je u rujnu naveo da je, unatoč izvanrednoj uplati od pola milijarde kuna sanacijskih sredstava u srpnju, dug bolnica na kraju kolovoza iznosio 4,014 milijardi kuna i da neke veledrogerije već ne mogu podmiriti obveze prema dobavljačima te ostaju bez dijela asortimana, čime je redovna opskrba lijekovima, medicinskim proizvodima i opremom dovedena u pitanje.
Zakrpa na zakrpu
– Neće biti kolapsa, to je problem koji se stalno javlja, zakrpat će kako se i prije radilo. To je strukturni problem koji se stalno javlja i neće se riješiti preko noći – upozorava dr. Damir Novotny.
Kaže kako imamo mnogo problema u zdravstvenom sustavu, u kojem inače imamo 350 tisuća više osiguranika nego stanovnika zemlje, za što ovaj ekonomist smatra da je vjerojatno priljev pacijenata iz BiH.
Navodi da je najproblematičniji bolnički sustav, koji je u manjkovima već dva desetljeća i troši više nego što Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) može platiti, odnosno više nego se to može pokriti iz doprinosa za zdravstveno osiguranje.
Veledrogerije okupljene u Koordinaciji veledrogerija HUP-a dvije godine apeliraju prema Vladi i ministarstvima zdravstva i financija da se pronađe sustavno rješenje problema dugova bolnica, koji u posljednjih godinu dana ukazuju na opasnost od kolapsa.
Iz te koordinacije su prošlog mjeseca rekli da sustavnog rješenja nije bilo i da su veledrogerije kredite kod banaka i dobavljača iscrpile, a bolnice mjesečno prosječno plaćaju 30 posto preuzete robe, što nitko ne može izdržati bez posljedica. Još u svibnju su iz te koordinacije bili upozorili da su rokovi plaćanja HZZO-a sa 60 pomaknuti na 120 dana.
O milijardama manjkova dr. Damir Novotny kaže da nije ni prvi ni posljednji put da se taj problem javlja.
Višak kapaciteta
– Imamo višak bolničkih kapaciteta i to znamo 20 godina. U krugu od 100 kilometara imamo tri velike bolnice: čakovečku, varaždinsku i koprivničku, a u Zagrebu je desetak bolnica u vlasništvu Ministarstva zdravstva i Grada Zagreba. U Slavoniji ima desetak bolnica koje su jedna drugoj vrlo blizu, u Virovitici, Našicama, Osijeku, Vukovaru, Vinkovcima, Požegi, Pakracu, Lipiku, Slavonskom Brodu, Daruvaru, Novoj Gradišci, Bjelovaru...
Na malom je prostoru velika koncentracija neracionalno raspoređenih bolničkih kapaciteta, koji rade u uglavnom starim objektima koji se s vremena na vrijeme obnavljaju, ali su građeni prije 80 ili 100 godina i izazivaju velike troškove.
Imate bolnice s iskorištenosti kapaciteta od 30 posto, tako je i u nekim bolnicama u Zagrebu. S druge strane, veliki problem su javne nabave u bolnicama koje su često neracionalne, a imamo još izvora problema u tome što primarna zdravstvena zaštita nije organizirana kao u drugim zemljama, nego sve ide u bolnice i zato su one neučinkovite i stvaraju velike manjkove – objašnjava dr. Damir Novotny.