Iako se na dosadašnjim popisima stanovništva vrlo velik udio građana RH, u prosjeku njih oko 95 posto, izjašnjavao da pripada nekoj od vjerskih konfesija, novo istraživanje o stanju društvene svijesti ("slika nacije"), koje je tijekom svibnja i lipnja ove godine provela agencija Promocija plus ekskluzivno za RTL Hrvatska, pokazuje da je postotak onih koji su doista religiozni bitno manji.
Naime, prema tom istraživanju, u Hrvatskoj je religiozno ukupno 69,3 posto građana, pri čemu je uvjerenih, čvrstih vjernika 17,3 posto, dok se 21,2 posto građana smatra religioznima. Uz to, još 30,7 posto anketiranih građana vjeruje u Boga, ali ne i u sva religijska pravila.
Dobar čovjek
Ostatak populacije koji nije religiozan u najvećoj se mjeri izjašnjava da su ateisti, njih 6,6 posto, ili da su ravnodušni prema religiji i duhovnosti, 6,5 posto. Onih koji nisu sigurni vjeruju li u nešto je 4,5 posto, dok je agnostika 3,3 posto. Protivnika religije je 2,2 posto, a 3,2 posto ispitanika nije željelo odgovoriti.
Žene su religioznije od muškaraca, 72,8 prema 65,3 posto, a najveća je koncentracija vjernika među starijim građanima. Najviše je religioznih, 84,5 posto, među manje obrazovanim stanovništvom, a najveća je koncentracija religioznih osoba, njih 77,4 posto, u naseljima s manje od tisuću stanovnika.
Geografski, najveći je udio religioznih, 81,8 posto, u Sjevernoj Hrvatskoj, a najmanje, 53,3 posto, u Sjevernojadranskoj regiji.
Što se tiče dinamike prakticiranja vjerskih obreda, svega 1,2 posto populacije čini to svaki dan, a tek 11,3 posto na tjednoj bazi. Najviše je, 19,5 posto, onih koji prakticiraju prigodne, blagdanske odlaske na obrede, dok nereligiozne osobe najčešće ne odlaze nikada na vjerske obrede (18,5 posto ukupne populacije), ili gotovo nikada (17,8 posto).
Također, uočljiva je vrlo niska razina slaganja s tvrdnjom da je utjecaj Katoličke crkve na društvo u Hrvatskoj dobar - s njom se slaže samo 27,1 posto populacije, a vrlo visokih 39,7 posto ih se uopće ne slaže s tom tvrdnjom.
Još je izraženije neslaganje s tvrdnjom "Katolička crkva u Hrvatskoj treba imati utjecaj na politička zbivanja u državi" - tome se protivi čak 68,3 posto građana.
Najveća je razina slaganja zabilježena kod tvrdnje da je važno jesi li dobar čovjek, a ne koje si vjeroispovijesti, što smatra visokih 94,8 posto ispitanika.
Seks prije braka
Također, čak 45,2 posto građana slaže se sa zaređivanjem žena za svećenice, seks prije ili izvan braka grijehom smatra samo 9,1 posto građana, samo ih se 7,9 posto slaže sa stajalištem Crkve o nemoralnosti kontracepcije, a još ih manje, 7,5 posto, smatra da je masturbacija znak slabosti.
Istraživački projekt "Društvena svijest u Hrvatskoj" proveden je na slučajnom uzorku na 1054 ispitanika iz cijele Hrvatske metodom terenskog istraživanja osobnog intervjua, a pouzdanost je 95 posto, uz statističku grešku od 3,02 posto. Obuhvaćeni su ispitanici iz 316 naselja svih županija, navodi RTL.