StoryEditorOCM
ForumPRVE PROCJENE

Usporedili smo Hrvatsku i ostale zemlje koje je zahvatila epidemija koronavirusa: samo će u jednoj sunovrat BDP-a biti veći nego kod nas

Piše Marina Karlović Sabolić/SD
1. svibnja 2020. - 08:19

Prve procjene su tu, i one su porazne. Hrvatski BDP bi se zbog krize izazvane koronavirusom u ovoj godini trebao sunovratiti 9,4 posto.

Pod uvjetom da se epidemija ne vrati u rujnu. Da ulovimo bar nešto novaca od turističke sezone. I da se globalna ekonomija polako počne vraćati u normalu.

Korona je usporila i ostala gospodarstva u zemljama u kojima se pojavila epidemija. Nijemci procjenjuju da će im BDP pasti za 6,3 posto u 2020. Najviše u povijesti Savezne Republike. Britanska ekonomija također se kreće u pravcu rekordnog pada od – tako bar procjenjuje MMF - 7 posto.

Francuski BDP u prvom je kvartalu ove godine zabilježio pad od 5,8 posto, najviše od 1949.godine. Za usporedbu, na početku velike gospodarske krize 2009. godine francuska je ekonomija usporila za „samo“ 1,6 posto. Što jasno ukazuje koliko je opaki virus pogubniji od recesije izazvane krahom na američkom tržištu kapitala.

Procjene MMF-a govore da će godišnji pad u Francuskoj biti 7,2 posto, u Španjolskoj 8 posto, a u Italiji – u kojoj je ekonomija i prije epidemije počela pokazivati znakove usporavanja – više od 9 posto.

Duboku recesiju očekuje i Švedsku. Iako ta zemlja – u nastojanju da spasi vlastitu ekonomiju - nije željela uvesti strogu zabranu kretanja, BDP će joj pasti. Jednako – tako bar sugeriraju procjene Švedske centralne banke – kao i u susjednim zemljama koje su uvele strogi „lockdown“.

Prema scenariju A, onom optimističnijem, BDP će u 2020. pasti za 6,9 posto. Prema scenariju B, onom pesimističnom, pad će iznositi 9,7 posto.

Procjene za Finsku govore da bi BDP u toj zemlji mogao pasti za 6 posto, a u Danskoj za 6,5 posto.

I Eurostat je objavio svoje procjene. Prema njima, BDP je u Europskoj uniji u prvom kvartalu prosječno pao 3,5 posto.

Iako epidemija u Grčkoj nije izazvala kataklizmu kao u nekim drugim zemljama, BDP u ovoj turistički orijentiranoj zemlji bi u ovoj krizi mogao najviše pasti – čak 10 posto. Prve procjene za Crnu Goru govore o padu od 9 posto, za Srbiju od 3 posto, Sjevernu Makedoniju i Bugarsku od 4 posto.

Susjedna Slovenija također je na udaru. BDP bi u toj zemlji mogao pasti za 8 posto, prema predviđanjima MMF-a, odnosno između 6 i 16 posto, prema procjenama tamošnjih ekonomskih analitičara. Razlog za ovaj veliki pad sličan je kao i u Švedskoj: riječ je o dvije izvozno orijentirane ekonomije kojima su snažno pogođene zastojem svjetskog gospodarstva.

U Rusiji bi BDP, prema procjenama MMF-a, u ovoj godini mogao pasti za pet posto. Slične procjene iznesene su i za Tursku. Kina je pak u prvom kvartalu priznala pad od 6,8 posto.

U SAD-u BDP je u istom periodu kvartalu ove godine pao za 4,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Uglavnom zahvaljujući drastičnom padu osobne potrošnje u posljednja dva tjedna ožujka, od kada su uvedene strože mjere.

Gregory Daco, glavni analitičar za područje SAD-a iz tvrtke Oxford Economists koja se bavi prognozama ekonomskih kretanja tvrdi da je riječ tek o „vrhu ledene sante“. Te da bi Ameriku mogla pogoditi tri puta jača recesija nego u Velikog ekonomskoj krizi 2009. godine. Goldman Sachs već otprije predviđa pad u drugom kvartalu od 24 posto, no ta se brojka čini nadrealno visokom.

Pitanje je, dakle, gdje će biti najniža točka. Ona na kojoj će se pad konačno zaustaviti.

I od koje će krenuti ekonomski oporavak.

Marić: Kriza nam je velika prilika


- Kriza nam je velika prilika, svi smo se, od države, korporativnog sektora, građana, prilagodili, i iz tih prilagođenih načina poslovanja trebamo se odrediti prema strateškim gospodarskim granama. Što bolje budemo pripremljeni, lakše ćemo odgovarati na krizne izazove, rekao je u Dnevniku HTV-a ministar financija Zdravko Marić.

Vlada predviđa pad BDP-a u ovoj godini od 9,4% i proračunski manjak od 25 milijardi kuna. Prognoza je i da ćemo se već sljedeće godine oporavljati po stopi od 6,1%. Vlada je donijela i novi nacionalni program reformi. Brojne su reakcije na Vladinu prognozu pada gospodarstva. U SDP-u smatraju da za takav drastičan pad Vladine mjere pomoći gospodarstvu neće biti dovoljne, a poslodavci traže i daljnja rasterećenja.

●  Osjećaju li se već u ovih nekoliko dana na prihodovnoj strani proračuna da nam je gospodarstvo - ne možemo reći baš "prodisalo", ali barem da je počelo disati "na škrge"?

- Podaci s kojima raspolažemo pokazuju da je u prva 3 dana ovoga tjedna i kada ih usporedimo s prva tri dana prošloga tjedna pokazuje rast od 22%. No to je još uvijek pad od oko 16% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, , rekao je ministar Zdravko Marić.

● Ovo je najveći pad BDP-a od rata, je li ova procjena pesimistična ili optimistična? Neki smatraju da će taj pad biti i još veći posebno ako nam turizam padne i do 80%?

- Procjena je kao i uvijek do sada realna i blago konzervativna. To je bazni scenarij koji u obzir uzima elemente s kojima u ovom trenutku raspolažemo. Ali isto tako nitko u ovome trenutku, pa tako niti mi ne može predvidjeti duljinu i dubinu ove krize. U samom dokumentu mi smo naveli koji bi to bili pozitivni rizici da ta procjena bude bolja ali isto tako i negativni rizici.  Ako se kriza produbi i ima negativni utjecaj na gospodarstvo, posebice turizam, onda možemo govoriti o višem patu, ali isto tako i obrnuto, rekao je Marić.

● Je li ova projekcija rađena pod pretpostavkom da se virus neće vratiti na jesen i da nećemo morati ponovno zatvoriti sve i ponovno ugasiti gospodarstvo?

- Nitko to ne može predvidjeti pa tako niti mi. Ali jeste, rađena je pod tom pretpostavkom. Ja ponovno moram apostrofirati da turizam jeste važan ali nije jedina gospodarska grana RH. Mi smo u našu projekciju ukalkulirali pad broja noćenja stranih turista za oko 70 posto i smanjivanje prosječne potrošnje turista, istaknuo je ministar.

●  Druga brojka koja je danas jako zazvučala je proračunski manjak od 25 milijardi kuna. Kako ćemo to nadoknaditi?

- Idemo korak po korak. Prvi dio će biti kroz mjere ušteda koje smo mi kao vlada već učinili, 2,1 milijarda kuna. Radimo mi već na valu novih ušteda, jasno je da će ići novi rebalans. Radit ćemo na tome da sve ono što u ovome trenutku nije nužno a neće dati neki dodatni negativni poticaj gospodarskom rastu, dakle ne dolazi u obzir da se nikakve investicije, poglavito one iz Europskih fondova dodatno otkazuju ili pomoću. Ali u isto vrijeme ta racionalizacija neće biti dovoljna kao niti neke druge stvari koje smo poduzeli. Naravno da će biti potrebno posegnuti za zaduživanjem. Danas smo izdali trezorski zapis, za refinanciranje postojećeg duga koji dospijeva, od 1,35 mlrd. eura na godinu dana po kamatnoj stopi od 0,06%. Da nije korone, naša projekcija za ovu godinu, koja je realna, bi bila da javni dug padne ispod 70 posto, ali s obzirom na efekt na proračun i deficit, odnosno smanjivanje BDP-a, javni dug će porasti na 86,7. Kako i gospodarski pad, tako i deficit trebamo promatrati, kao što su globalni analitičari i najavljivali na početku krize, kao krizu u obliku slova V. Brzi pad i brzi povratak.  No u brojnim zemljama, pa tako i Hrvatskoj, teško da ćemo imati brzi oporavak, rekao je.

● Državne mjere potpora u vidu isplate minimalne plaće i poreznog oprosta za poduzetnike u problemima trajat će do 1.lipnja. Što nakon toga? Hoće li se one produživati? Kome?

- Kada smo donosili te mjere znali smo da mi ta sredstva nemamo. Osigurali smo isplatu za ožujak, sada činimo sve da osiguramo i isplatu za travanj i svibanj. Originalno je bilo predviđeno za ta tri mjeseca. Što se tiče poreznih mjera, također tri mjeseca, s njihovom mogućom ekstenzijom,, rekao je naglasivši da se o dubini i duljini trajanja krize stalno razmišlja i moraju se dodatno korigirati i prilagođavati mjere.

● Koliko ćemo se u oporavku morati osloniti na vlastite snage, a koliko na pomoć Europske unije?

- Hrvatska se u oporavku do sada oslanjala isključivo na vlastite izvore, unatoč svim izazovima i poteškoćama. Da nismo smanjivali javni dug 4 godine, ne bismo imali ove kapacitet i mogućnosti. Radimo se izvršenju jednog većeg instrumenta. Stalno smo u razgovorima, kao predsjedavajući EU. Mjere EU još nisu spremne, ali i na njih računamo. Da smo morali na njih čekati, ne bi nam bilo zgodno, rekao je.

● U HUP-u smatraju da bismo se od takvog pada gospodarstva što brže oporavili, potrebne su ozbiljnije i drastičnije mjere od onih koje su danas predstavljene na Vladi, u Nacionalnom planu reformi. Poslodavci traže i skidanje parafiskalnih nameta. Stalno se  priča o reformama, je li konačno došlo vrijeme da se provedu? 

- Implementacija reformi je vidljiva tijekom našeg mandata, imat ćemo 65% uspješnosti izvršenja reformi. Jedino su mjerilo rezultati. Kriza nam je velika prilika, svi smo se, od države, korporativnog sektora, građana, prilagodili, i iz tih prilagođenih načina poslovanja trebamo se odrediti prema strateškim gospodarskim granama. Što bolje budemo pripremljeni, lakše ćemo odgovarati na krizne izazove, naglasio je Marić gostujući i središnjem Dnevniku.

PSD

24. prosinac 2024 02:00