StoryEditor
ForumSTREPE MNOGI

Uskoro na naplatu dolazi 319 tisuća ovrha teških 16 milijardi kuna: ići će u tri vala, dužnicima se neće dirati božićnice

Piše Ivanka Toma/Jutarnji list
9. listopada 2020. - 14:09
Bruno Konjević/Cropix

Oko 319.000 ovrha teških 16 milijardi kuna koje su na čekanju zbog Vladina šestomjesečnog moratorija na naplatu dolazi nakon 18. listopada, kada istječe Vladina mjera kojom se u uvjetima pandemije koronavirusa nastojalo pomoći građanima.

U Ministarstvu pravosuđa i uprave se dogovaraju zadnje pojedinosti o ponovnom aktiviranju ovrha na temelju vjerodostojne isprave. Cilj je spriječiti tsunami, odnosno da se sve ovrhe koje su stale 18. travnja odjednom pošalju na naplatu.

S prisilnom naplatom duga trebalo bi ići u tri vala, u razmacima od po dva mjeseca kako su ovrhe pristizale.

Preporuke Vlade

U prvome bi do 19. prosinca na naplatu išle one koje su stigle do 19. lipnja, u drugome do 19. veljače one koje su stigle do 19. kolovoza, i nakon toga sve ostale.

Ovrhe koje će biti pokrenute nakon 19. listopada provodit će se na uobičajeni način. Novost je i da Vlada neće donositi uredbu kojom bi se definirala dinamika ponovnog pokretanja ovrha, nego će umjesto toga Javnobilježničkoj komori biti dostavljene upute koje će imati formu preporuke. Komora te preporuke treba proslijediti svim javnobilježničkim uredima u zemlji i nadgledati provedbu.

No, kako preporuka nema obvezujući karakter, niti su za njezino nepoštivanje predviđene bilo kakve posljedice, ostaje otvoreno pitanje što će se dogoditi ako se one u praksi neće provoditi onako kako je Vlada zamislila. Bilježnici su pod pritiskom ovrhovoditelja i ne može se isključiti da će u nekim slučajevima ovrhe provesti "preko reda". U Ministarstvu pravosuđa i uprave kažu da Javnobilježnička komora treba vidjeti ima li mehanizme kojima bi na takvo što mogla reagirati.

Druga velika novost jest to da se ide u hitne izmjene i dopune aktualnog Ovršnog zakona. Plan je da već za mjesec dana stupe na snagu odredbe kojima bi se ovrhe pojeftinile, ubrzale, te istodobno povećala zaštita dužnika. Potpuno novi Ovršni zakon trebao bi se pripremiti i usvojiti do kraja 2021. godine. Informacije iz Ministarstva pravosuđa govore da će se za mjesec dana ovrhe na temelju vjerodostojne isprave morati pokretati na elektroničkom obrascu koji će biti propisan u Javnobilježničkoj komori.

U cijeli ovršni postupak uvodi se elektroničko komuniciranje između sudionika u postupku putem elektroničkih obrazaca koji će biti propisani pravilnikom koji će donijeti ministar pravosuđa Ivan Malenica.

image
Bruno Konjević/Cropix

Obavijest o ovrsi

Ovršne prijedloge zaprimat će Javnobilježnička komora, a onda će ih prosljeđivati abecednim redom javnim bilježnicima prema mjestu prebivališta ili sjedišta ovršenika.

Bitna novost koja bi se uvela hitnim izmjenama aktualnog Ovršnog zakona je obaveza javnog bilježnika da, pošto zaprimi prijedlog za ovrhu, o tome mora poslati obavijest ovršeniku i pozvati ga da u roku od 15 dana plati dug, ili da se očituje osporava li i u kojemu dijelu ovrhovoditeljevu tražbinu.

Ako se dužnik odluči osporavati tražbinu, slučaj ide na sud, odnosno u parnicu. Ako se ovršenik ne očituje, a vjerovnik ne povuče prijedlog za ovrhu, bilježnik će nakon dva tjedna donijeti rješenje i provest će se prisilna naplata duga. Ova procedura dužniku bi dala najmanje dva mjeseca vremena od obavijesti do realizacije ovrhe.

Manji troškovi

Namjera je da se zakonskim izmjenama smanje troškovi ovrhe, a do toga bi se došlo time što nema troškova pribavljanja potvrde ovršnosti jer tu potvrdu javni bilježnik izdaje automatizmom. U ministarstvu smatraju da će uvođenjem elektroničkih obrazaca također smanjiti troškove jer ovrhovoditelji neće trebati angažirati odvjetnike.

Nadalje, ukinut će se odredbe o predvidivim troškovima i uvesti jedinstvena naknada za postupanje javnih bilježnika u ovršnom postupku. Ugradit će se u zakon i neke stare ideje kao što je zabrana provođenja ovrha na nekretninama od 1. studenoga do 1. travnja, osim u iznimnim slučajevima.

Potom bi se iznos glavnice duga za koju se može pokrenuti ovrha na nekretnini povećao s 20 tisuća na 40 tisuća kuna. Ideje o proširenju kruga primanja izuzetih od ovrhe predviđene u zakonu bivšeg ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića, od kojeg se odustalo, ugradit će se u hitnim izmjenama i dopunama.

Uz postojeća izuzeća, od ovrhe se izuzimaju još božićnica, uskrsnica, regres i ostale novčane prigodne nagrade za rezultate rada - do porezno priznatog odbitka, topli obrok, sredstva koja se uplaćuju u svrhu provedbe projekata dodjelom bespovratnih sredstava odnosno potpore ili financijskih instrumenata, koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna EU, te novčana naknada žrtvama kaznenih djela.

Nakon presude suda EU uvodi se mogućnost odgode ovrhe u potrošačkim stvarima do 30 dana (za podnošenje tužbe za utvrđenje ništetnosti isprave po kojoj je ovrha pokrenuta) ako iz spisa proizlazi vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi.

Najvažnije izmjene zakona

 

1. Hitne izmjene i dopune Ovršnog zakona

Za mjesec dana trebale bi stupiti na snagu odredbe Ovršnog zakona po kojima bi se pokretale na elektronskom obrascu. Bilježnik će morati obavijestiti dužnika da je pod ovrhom

2. Uvodi se mogućnost prigovora

Pošto dobije obavijest o ovrsi, ovršenik će imati mogućnost prigovora u roku od 15 dana. Ako prigovori, njegov predmet odlazi na sud u parnicu. Ako ne reagira, bit će ovršen Najvažnije izmjene zakona

3. Više primanja izuzetih od ovrhe

Proširit će se raspon primanja izuzetih od ovrhe na jubilarne nagrade, božićnice, uskrsnice, prigodne nagrade za rezultate rada, porezno priznati odbici, topli obrok, neke naknade

4. Teže će se ovršiti nekretnine

Dug zbog kojeg bi se mogla ovršiti nekretnina povećao bi se s 20 na 40 tisuća kuna glavnice, a nekretnine se ne bi mogle ovršiti tijekom zimskih mjeseci, od 1. studenoga do 1. travnja

U blokadi bilo 234 tisuće građana, za ovrhu čeka 174.000 predmeta


Blokirani

Kada je Vlada, 18. travnja, uvela šestomjesečni moratorij na provođenje ovrha na novčanim sredstvima, u blokadi je bilo 234.000 građana

Spremni predmeti

Za ovrhu je spremno 174.000 predmeta, u kojima će biti ovršena 101.000 građana. Od te brojke, 47.000 predmeta odnosi se na građane koji nisu bili ovršeni

Suspenzija

Prema procjeni Fine, koju je objavio Globus, tren- utačno je u ladicama bilježnika 170.000 ovrha koje čekaju da istekne suspenzija i da se pošalju na ovrhu

Naplata

Procjena je da će se nakon pokretanja ovrha dio vje-rovnika naplatiti, ali dobit ćemo nove blokirane. Konačni broj trebao bi biti kao i prije moratorija - 234.000

Veliki dužnici

Na relativno mali broj građana otpada najveći dug. Više od milijun kuna duguje 1475 građana, njihov dug iznosi 6,7 milijardi kn, odnosno 40,2 posto svog duga

Mali dužnici

Gotovo polovica svih dužnika (46%) protiv kojih je pokrenut ovršni postupak ima dug manji od 10.000 kuna. Njih je 109.000, s ukupnim dugom od 369 mil. kn

Izdvojeno

20. siječanj 2021 11:25