Bilo je hrabro organizirati ovako nešto. Zabiti ljude u "podrum" na tri dana, dati im zadatak i čekati da izađu van s idejom. Najgore što se moglo dogoditi jest da nijedan od 22 tima ne donese ništa. Ipak, u jednom trenu smo osjetili da radimo nešto dobro - rezimira Leo Mršić priču koja je domaćem tročlanom timu profesora i podatkovnih znanstvenika prije nekoliko tjedana donijela prvo mjesto na prvom europskom natjecanju Big Data Hackathon u organizaciji Europske komisije i Eurostata. Cilj EK u ovome je bio proučiti načine kako kroz inovativniji i kvalitetniji način, uz pomoć tehnologije, iskoristiti podatke, piše Jutarnji list.
Robert Kopal, Leo Mršić i Igor Kaluđer, stručni tim tvrtke IN2data i Visokog učilišta Algebra, ispali su dobitna kombinacija u konkurenciji 22 europske zemlje. Svoje softversko rješenje naziva EU Jobs and Skills Explorer, pripremljeno u tri dana i dvije neprospavane noći, prezentirali su pred konkurencijom, Eurostatovim stručnjacima, poslovnom i akademskom zajednicom Europe i oduševili skup u bruxelleskoj dvorani Europske komisije u barem dvije važne stvari: uspjeli su aktivirati važne tehničke resurse - pojedine korištene baze podataka obuhvaćale su više od 245 gigabajta podataka i sadržavale više od milijardu zapisa - i drugoj, vezanoj uz prezentaciju. Svaki tim imao je samo šest minuta za izlaganje rješenja. Svaka i malo dulja priča ispada iz roka. Zato su se odlučili za nešto drugo. Prezentaciju su sveli na A4 papir i ponudili publici lozinke kako bi svatko zainteresiran mogao na licu mjesta provjeriti njihovu aplikaciju. Lozinke su planule, stvarčicu su svi htjeli isprobati.
- Zadatak je bio osmisliti alat za podršku kreiranju politika tržišta rada i obrazovnog sustava na razini Europske unije. Orijentirali smo se na ponudu vještina. Zanimalo nas je za što je zaposlena i nezaposlena radna snaga u EU osposobljena - priča Igor Kaluđer.
Zadatak su strukturirali u četiri područja. Prvo, pripremili su vizualni prikaz vještina koju ima radna snaga u svakoj regiji EU. Potom su mjerili i koje vještine najčešće traže poslodavci na razini regija. Nakon što su utvrdili razlike između potražnje i ponude, bavili su se pitanjem na koji način je moguće zatvoriti taj jaz.
- Ispali smo jedan od rijetkih timova koji se fokusirao prvo na obrazovni sektor, odnosno koje vještine imaju osobe nakon formalnog obrazovanja, a onda proučili vještine koje traže poslodavci. Druga stvar kojom smo se bavili je migracija radne snage. Iz toga smo napravili interaktivnu kartu - objašnjava Kaluđer. Jedan klik na Hrvatsku i stiže prikaz u koju zemlju odnosno regiju radna snaga želi ići. Drugi klik, prikaz iz kojih europskih regija ljudi žele doći u Hrvatsku. Ili bilo koju regiju.
Da bi to uspjeli, uzeli su nekoliko desetaka milijuna oglasa za posao i prikupili gotovo pet milijuna životopisa sa zapisima koje vještine njihovi vlasnici imaju. Iz ta dva izvora izolirali su ponudu i potražnju za različitim razinama vještina. I dobili…
- Vještine koje ima zaposlena populacija i vještine koje ima nezaposlena populacija. Za svaku regiju prikaz koje vještine joj nedostaju. To je glavno. Jer, prema tome se usmjeravaju obrazovni sustavi. Napravili smo prognostički model koji na temelju vremenske segregacije oglasa pokazuje da je jedna od generalno najtraženijih vještina u 2017. na razini EU - odnosi s javnošću - navodi Igor. Vještine koje su najpotrebnije u EU su matematika i statistika. Njihova je stopa nezaposlivosti najniža od svih.
- Pravi smisao ove priče jest monetizacija koncepta Big Date. A to je hajmo nešto dobro učiniti s podacima, povećati kvalitetu života, obrazovanja, zapošljivosti. Treba ponuditi odgovor na pitanje kako ovo iskoristiti za opće dobro. Jedini pravi odgovor nudi znanosti o podacima. Podaci postoje, treba ih znati iskoristiti - kaže Robert Kopal.
Kako objašnjavaju developeri, njihovo rješenje je u vlasništvu Europske komisije, što ne znači da postoje zapreke da model koji je trenutačno prototip razvijaju dalje. I EK će uskoro razmatrati rezultat i odlučiti o daljnjim koracima kako će se proizvodi s prvog Big Dana Hackathona dalje razvijati.
- To Hrvatsku ne sprečava da o razmišlja o istom. Mi smo dokazali da se možemo nositi s najvećim zemljama i statističkim zavodima Francuske, Švedske, Portugala, Irske, Velike Britanije… koje smo u ovoj etapi ostavili iza sebe - poruka je tima, piše Jutarnji list.