Saborski zastupnici u četvrtak su podržali izmjene i dopune Zakona o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva ističući važnost izgradnje što većeg broja punionica alternativnih goriva za vozila na taj pogon.
Državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Josip Bilaver rekao je da se izmjenama i dopunama Zakona o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva želi razviti infrastruktura za alternativna goriva (električna energija, vodik, biogoriva, prirodni plin) kao preduvjet za njihovo korištenje u prometu.
Na taj bi se način postigao razvoj održivog tržišta i prometnog sustava na temelju alternativnih goriva kao i minimalni učinak na okoliš i društvo, dodao je.
Poručio je i da se tim prijedlogom zakona osigurava usklađivanje sa EU regulativom te stvaraju preduvjeti za pružanje kvalitetnijih usluga korisnicima alternativnih goriva uspostavom registra punionica alternativnih goriva.
Bilaver je, na upit Mire Totgergelia (HDZ), rekao da nisu zadovoljni brojem punionica alternativnih goriva i njihovom snagom. Najavio je da kroz program sufinanciranja izgradnje alternativnih goriva u cestovnom prometu, kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, u sljedeće dvije do tri godine u planu imaju implementaciju 1300 novih punionica od čega je 200 brzih i 1.100 standardnih.
Anka Mrak Taritaš (Klub Centra i GLAS-a) rekla je da je tema alternativnih goriva tema kojom se bavi EU. "Tema kojom se mi bavimo, ne zato što bi htjeli, nego zato što moramo", poručila je. Dodala je i da je javni prijevoz izvor najvećeg zagađenja u cestovnom, željezničkom i drugom prometu.
Stoga je, rekla je, ključno pitanje na koja će goriva biti vozila koja sudjeluju u javnom prijevozu. Upitala se i što će naša zemlja subvencionirati i u što će ulagati.
Mrak Taritaš rekla je i da je prošle godine više od 50 posto automobila na europskom tržištu prodano sa pogonom na električnu energiju i dolazit će u Hrvatsku kao turističku zemlju. Pri tome će, upozorila je, pogledati kakve imamo punionice, koliko su nam brze "I o tome moramo voditi računa", poručila je.
Napominjući da se hrvatsko zakonodavstvo ovime usklađuje sa Direktivom EU iz 2014. i njezinom izmjenom iz 2019., Mirela Ahmetović (Klub SDP) rekla je da je Europska komisija objavila prijedlog za stvaranje nove regulacije za infrastrukturu alternativnih goriva koja bi trebala stupiti na snagu još ove godine čime se potiče znatno brži prijelaz na mobilnost s niskom ili nultom emisijom, uz odgovarajuću infrastrukturu za vozila na alternativna goriva.
A mi sada uvodimo direktivu koju ćemo uskoro staviti van snage, upozorila je.
Željko Pavić (Klub Socijaldemokrata) smatra da je važno da Hrvatska, kao turističko odredište, zakonom definira i razvoj infrastrukture za punionice vodika i za vodni promet zbog nautičara koji će, smatra, sigurno početi koristiti vodik kao gorivo u svojim plovilima. Također, i za otočane i brodare koji će tražiti alternativu za naftne derivate.
Miro Totgergeli (Klub HDZ) rekao je da je u zadnjih pet godina izgrađeno dosta punionica električne energije, ali osim ukapljenog naftnog plina, još uvijek u našoj zemlji postoji izuzetno ograničeno korištenje ostalih alternativnih goriva u prometu. Uz to, je i vrlo malo tržište prijevoznih sredstava koja ne koriste naftne derivate.
Napominjući kako će EU do 2030. smanjiti potrošnju energije za 36 posto kako bi se ostvario zadani cilj ugljične neutralnosti do 2050., Vesna Vučemilović (Klub Hrvatskih suverenista) rekla je da se količina prometa u EU konstantno povećava što će imati utjecaja na klimatske promjene, kvalitete zraka i infrastrukturu.
Upozorila je i da je u Vukovaru od 2016. zatvorena tvornica biodizela jer nije bilo tržišta.