Guverner HNB-a je dao bankama okvir, rekao je da je bankama omogućeno da mogu davati moratorij na kredite do godinu dana. Dakle, okvir što se tiče Hrvatske narodne banke postoji. Guverner je rekao da ima dovoljno likvidnosti u sustavu, da nitko nije ugrožen što se toga tiče. Tako nijedan argument banaka ne stoji - kazao nam je u petak saborski zastupnik SDP-a i bivši ministar financija Boris Lalovac.
SDP je u rješavanju problema izazvanih pandemijom koronavirusa, ponudio više zakonskih prijedloga, koje Vlada i Sabor nisu prihvatili, a među njima i posebno važan moratorij na kredite od godinu dana, bez obračunavanja dodatnih kamata, kako bi građanima i poduzetnicima pružili sigurnost u vrijeme krize.
Gostujući u četvrtak u središnjem Dnevniku HRT-a guverner HNB-a Boris Vujčić, izjavio je kako se situacija treba postupno normalizirati i relaksirati. Na pitanje, kako bi ocijenio ponašanje banaka u krizi, guverner je rekao kako je HNB prije nekoliko tjedana omogućio bankama da sve klijente koji su na kraju prošle godine bili „aklijenti”, tretiraju narednih godinu dana kao „aklijente” te je HNB time otvorio mogućnost bankama da otvore moratorije ili reprograme kredita koji mogu sezati godinu dana. Ocijenio je kako bi u ovoj situaciji banke trebale pokazati maksimalnu fleksibilnost.
U pomoći gospodarstvu Hrvatska narodna banka je, između ostaloga, dogovorila s Europskom središnjom bankom (ESB) uspostavljanje linije za valutni ugovor o razmjeni, tzv. valutni swap, koji će joj stajati na raspolaganju u slučaju potrebe. Valutni swap omogućuje razmjenu kuna za eure u iznosu od 2 milijarde eura. Njime će, bude li potrebno, HNB moći osigurati hrvatskim financijskim institucijama dodatnu likvidnost u eurima, a da se pritom ne koristi vlastitim međunarodnim pričuvama.
U četvrtak je Hrvatska udruga banaka (HUB) izvijestila kako je dosad 29.926 građana i 9.436 poduzetnika podnijelo zahtjev za mjeru odgoda plaćanja kredita. Najveći broj zahtjeva odnosi se na nenamjenske kredite, a manji udio zahtjeva za moratorijem se odnosi na stambene kredite. Iz HUB-a navode kako je model odgode plaćanja kreditnih obveza u trajanju do 6 mjeseci fleksibilan i u skladu s najboljim praksama Europske unije. Ali, klijenti banaka koji su zapali u poteškoće zbog problema izazvanih pandemijom u pružanju te pomoći ne vide veliko olakšanje jer se obračunavaju kamate, odgoda je svega nekoliko mjeseci, plaćaju se troškovi solmenizacije. Tek su rijetke banke koje ne traže solemnizaciju poput OTP-a ili Erste koje na sebe preuzima troškove solemnizacije.
Boris Lalovac ističe kako će bez moratorija biti najugroženiji ljudi koji su puno uložili u turizam, a takvih je u Dalmaciji najviše.
-Jako puno ima turističkih kredita, a ljudi će prihod od turizma dobiti tek dogodine. Kako će oni prije moći plaćati kredite? Tim ljudima se mora odobriti moratorij na kredite na godinu dana jer imaju dugoročne investicijske kredite. Ljudima koji su nezaposleni i onima koji neće moći naći posao ovog ljeta, svima koji ostanu bez posla i imaju velik pad prihoda mora se izaći ususret. Ne govorim o onima koji mogu plaćati već o onima koji su doista pogođeni. Ljudima treba sigurnost da znaju što će sa svojim poslovanjem. Šta u turizmu znači odgoda od tri mjeseca kad nema prihoda - ističe Lalovac i dodaje kako nema opravdanog razloga zašto su Vlada i Sabor odbili SDP-ove amandmane, pa tako i zahtjev za moratorij.
-Ali morat će se vratiti na to. Kad imaš zakon ne ovisiš o nečijoj dobroj volji - ističe Lalovac prisjećajući se iskustva s bankama u rješavanju slučaja "švicarac". Od donošenja zakona svi su imali koristi.
I Goran Aleksić, saborski zastupnik Snage poziva hrvatsku Vladu da zaštiti građane i poduzetnike.
-Moratorij na kredite nije uopće propisan nego je prepušten bankama po njihovoj volji. Potrebno je naložiti zakonom obavezni moratorij na najmanje pola godine za nelikvidne građane i poduzeća, bez obračuna ugovornih i zateznih kamata te bez ikakvih drugih troškova - ističe Aleksić.
U Hrvatskoj udruzi banaka ističu kako je osnovna ulogu banaka upravljanje novcem građana i poduzeća koji svoju štednju ulažu u banke. HUB je pozvao nadležne institucije da razmotre mogućnosti smanjivanja troškova solemnizacije.
O prijedlogu oporbe o donošenju zakona o moratoriju na godinu dana, Zdenko Adrović, direktor HUB-a u intervjuu u Jutarnjem listu kazao je kako bi se kroz takav zakon ugrozilo gospodarstvo jer destablizirani financijski sustav ne bi mogao osigurati podršku izlasku iz krize.
Hoće li tako i ostati vidjet ćemo, iz dana u dan situacija se mijenja, a rješenja za pomoć građanima i poduzećima moraju se naći kako bi se izbjegle pogubnije posljedice.