Zadarskom nadbiskupu Želimiru Puljiću, uskoro istječe drugi petogodišnji mandat na čelu Hrvatske biskupske konferencije. Izbor novog predsjednika HBK bit će održan na plenarnom zasjedanju od 17. do 19. listopada u Zagrebu.
”Slažem se kako je služba predsjednika HBK važna i časna. Ali, sa sobom nosi iznimnu odgovornost na više razina. Najprije unutar biskupskog kolegija i povjerenih partikularnih crkava u vidu ostvarenja zajedničkih pastoralnih zadataka na terenu. A onda i prema društvu u kojem živimo, kao i prema drugim biskupskim konferencijama i prema Svetoj Stolici”, govorio je početkom svibnja u intervjuu za Novi list, mons. Želimir Puljić.
Što se tiče nas novinara, zadarski nadbiskup i predsjednik HBK zadnjih deset godina, bio je otvoren i dostupan. Odgovarao je na pitanja postavljana na konferencijama za novinare, davao je prigodne izjave, a po potrebi je rado pristajao i na intervjue za različite medije. I u osobnim susretima nadbiskup Želimir bio je uvijek susretljiv, spreman i na šalu pa i na kritiku, mogli smo ga preko njegovog mobitela dobiti doslovno u svako vrijeme.
Kako je Izjava ‘pala’
Naveo bih opet jednu ranije spominjanu anegdotu da potkrijepim Puljićevu neposrednu i normalnu komunikativnost. Polovinom studenoga prošle godine poslao sam na brojeve mobitela nekolicine (nad)biskupa koje imam u imeniku, poruku u povodu prosvjeda protiv Covid potvrda koji su se u to vrijeme odvijali diljem Hrvatske. Pisao sam im da je među prosvjednicima i veliki broj vjernika i da bi se biskupi trebali oglasiti oko toga.
Nedugo potom, naš splitsko-makarski nadbiskup Dražen Kutleša poslao mi je Izjavu Stalnog vijeća HBK na tu temu, u kojoj su se biskupi očitovali za slobodu izbora glede testiranja i cijepljenja te protiv uvjetovanja i prisila obveznih Covid potvrda, a zadarski nadbiskup Želimir Puljić odgovorio mi je u šaljivom tonu kako sam “možda imao neku intuiciju, ili sam dao ugraditi ‘bubice’ u njegov ured”, jer sam im poslao poruku dok su sastavljali Izjavu.
Nakon te Izjave, kardinal Josip Bozanić, također jedan od petorice članova Stalnog vijeća, u razgovoru za Glas Koncila, reterirao je u odnosu na ono što je objavljeno u Izjavi, a još se drastičniji zaokret dogodio početkom prosinca kad je Stalno vijeće HBK bilo na redovitom polugodišnjem sastanku s predstavnicima Vlade u Banskim dvorima.
Iz priopćenja koje je javnosti odaslano iz Ureda predsjednika Vlade, 6. prosinca 2021., očigledno je bilo da je Izjava iz studenoga “pala”:
“U tom duhu valja prihvatiti i obvezu testiranja za one koji nisu cijepljeni ili preboljeli koronu, uključujući svrhovitost Covid potvrde kao sredstva koje smanjuje rizik obolijevanja i prenošenja virusa”, poručeno je iz Banskih dvora, dok je predsjednik HBK Puljić “bježao” od novinara poručujući im kako sve piše u Vladinom priopćenju.
Nadbiskup me blokirao
Odmah sam poslao nadbiskupima Puljiću i Kutleši sljedeću poruku: “Koji je stav biskupa, onaj iznesen u poruci Stalnog vijeća ili ovaj danas u razgovoru s Vladom? I, kad možemo očekivati uvođenje Covid potvrda za sudjelovanje na misama?!”
Nakon toga, nadbiskup Kutleša blokirao je moj broj mobitela. To mi do sada u životu nitko nije napravio.
Od kada je postao splitsko-makarski nadbiskup koadjutor, i kanonski uveden u službu 3. rujna 2020., više sam puta razgovarao s mons. Kutlešom. Ponudio sam mu par dana poslije, 8. rujna na Malu Gospu u Solinu, razgovor za “Slobodnu”. Govorio mi je kako ne voli baš intervjue i medijsku pozornost, da su mu dok je bio na službi u tajništvu Kongregacije za biskupe u Vatikanu iskusni prelati govorili kako treba više raditi a manje pričati. Predložio sam mu da na pitanja odgovori pismeno, tako da ne mora “pričati”.
Vidjeli smo se opet u Solinu 16. rujna, u prigodi biskupskog ređenja nuncija Ante Jozića u bazilici Svete Obitelji. Dogovorili smo tom prilikom protokolarni posjet izaslanstva Slobodne Dalmacije, njemu i nadbiskupu Marinu Barišiću u Ordinarijatu, koji se dogodio 13. studenoga.
Na tom smo susretu pričali o Božićnom razgovoru za Slobodnu i ja sam najavio poslati pitanja. No, 30. studenoga 2020., stigla mi je poruka: “Poštovani Ivane, hvala lijepo na ponudi za intervju. Ipak mislim da bi bilo bolje ostaviti kad bude primopredaja službe. Mislim da ćete razumjeti. Srdačan pozdrav. DK” Naravno, ni nakon 13. svibnja ove godine kad je preuzeo službu ordinarija, ništa od intervjua, jer sam od ranije u blokadi.
Zašto ovo sve skupa navodim? Zato što sam s više strana, osobito iz kleričkih krugova, čuo kako je nadbiskup Kutleša favorit, odnosno najizgledniji kandidat za nasljednika nadbiskupa Puljića na mjestu predsjednika HBK. Priča se da je moćan, potvrđuje se to činjenicom da ga je papa Frane 13. srpnja 2022. imenovao članom Dikasterija za biskupe, i kako je u ovom trenutku najutjecajniji Hrvat u Vatikanu te da mu je “samo nebo granica”... Ne bi mu trebala smetati ni činjenica što bi poslije Puljića čelni čovjek HBK opet bio porijeklom Hercegovac.
Strah od novinara
Pretpostavimo da je sve to točno, no ipak svaki izbori s više kandidata su neizvjesni. Kutleši u prilog ide to da do sada nijedan splitsko-makarski nadbiskup nije bio na čelu HBK. Neke je šanse nakon odlaska prvog predsjednika kardinala Franje Kuharića u mirovinu, u listopadu 1997., imao tadašnji potpredsjednik, naš nadbiskup Ante Jurić. No, izabran je Bozanić koji je osim Puljića jedini odradio dvostruki mandat.
Novom splitsko-makarskom nadbiskupu želim da mu se ostvare sve njegove ambicije, pa ako je volja hrvatskih (nad)biskupa neka bude izabran i za predsjednika HBK. Ne dvojim da će i tu službu uspjeti obavljati kao što to čini, poput Supermana, s dvije postojeće: splitsko-makarski nadbiskup i apostolski upravitelj Porečke i Pulske biskupije.
Nadam se da će se osloboditi straha od novinara, jer to nije dobro kako za njegovu karijeru tako ni za javnost koja od njega očekuje odgovore na neka pitanja. Ako nije spreman na suradnju s medijima, onda je možda bolje da bude izabran neki drugi (nad)biskup.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....