Ruski napad na Ukrajinu na portalu Slobodne Dalmacije pratimo iz trenutka u trenutak.
21:57 Oleksij Kuleba, šef kijevske državne regionalne uprave, rekao je da je grad sjeverozapadno od Kijeva "gotovo potpuno uništen". "Tamo nema vode i struje... Nema Borodjanke. Gotovo je potpuno uništena. Središte grada je jednostavno užasano. Borodjanka je pod nadzorom ruskih snaga, oni kontroliraju ovo naselje", rekao je Kuleba.
21:46 Moskva je u subotu zatražila od vlasti Estonije, Latvije i Litve da poduzmu mjere radi zaštite ruskih veleposlanstava nakon što je ruski diplomat napadnut u litavskom glavnom gradu Vilniusu, objavila je ruska novinska agencija RIA. "Upozoravamo Vilnius, Rigu i Talin da su odgovorni za posljedice proturuske psihoze koju su potaknule", poručeno je iz ruskog ministarstva vanjskih poslova
Ministarstvo je dodalo da je, osim fizičkog napada na ruskog diplomata, bilo i "pokušaja vršenja pritiska na veleposlanika". Glasnogovornik litavske policije je za Reuters rekao da nikakvi incidenti koji bi uključivali osoblje ruskog veleposlanstva nisu prijavljeni ni u petak niti u subotu.
21:44 Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je američke zakonodavce da pomognu njegovoj zemlji u nabavci zrakoplova za obranu zemlje od ruske invazije, tijekom video sastanka s članovima Kongresa, prenosi BBC. Chuck Schumer, demokratski senator iz New Yorka i vođa većine u američkom Senatu, rekao je kako je Zelenski "očajnički molio" za vojnu pomoć, koja bi uključivala zrakoplove, dronove i protuzračne projektile. Zelenski je ponovno kritizirao NATO jer nije nametnuo zonu zabrane letova iznad Ukrajine. "Svi ljudi koji poginu od danas nadalje, poginut će i zbog vas", upozorio je u govoru.
21:19 Hakerska skupina Anonymous dala je naslutiti na Twitteru da je srušila službene stranice ruske Savezne sigurnosne službe (FSB). FSB je nasljednica zloglasne sovjetske tajne službe KGB. Na Twitteru su postavili screenshot koji pokazuje da je stranica FSB-a nedostupna s porukom "Bye fsb.ru".
21:11 Izraelski premijer Naftali Bennett, koji se ranije u subotu u Moskvi sastao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, nakon toga nazvao je ukrajinskog čelnika Volodimira Zelenskog, izvijestio je The Times of Israel, pozivajući se na neimenovanog izraelskog dužnosnika, prenosi Interfax. "Nakon sastanka s Putinom, iz ureda premijera rečeno je da je Bennett razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim", navodi list.
Iz Moskve će Bennett otputovati u Berlin kako bi se sastao s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom, navodi se. Ranije je glasnogovornik ruskog predsjednika Dmitrij Peskov izjavio za Interfax da su Putinovi današnji razgovori s Bennettom završili. Prema izraelskim medijima, Bijela kuća je unaprijed obaviještena o sastanku u Moskvi.
21:01 Američki državni tajnik Antony Blinken pozvao je Kinu da zauzme jasan stav protiv ruske invazije na Ukrajinu. Blinken je telefonski razgovarao s kineskim ministrom vanjskih poslova Wang Yijem. Govorio je o namjernom, ničim izazvanom i neopravdanom ratu Moskve protiv Ukrajine, priopćeno je iz State Departmenta.
Blinken je u razgovoru s kineskim kolegom upozorio da "svijet promatra koje se nacije zalažu za temeljna načela slobode, samoodređenja i suvereniteta". Naglasio je da svijet zajedno djeluje kako bi odgovorio na rusku agresiju i odbacio je te osigurao da Moskva plati visoku cijenu za to.
20:55 Kasno poslijepodne zabilježena su teška bombardiranja Irpina, gradića na sjeverozapadnoj periferiji Kijeva gdje ruska vojska nastojiti probiti ukrajinsku obranu, prenosi BBC. Velik broj civila bježi preko improviziranog pješačkog mosta preko rijeke jer je cestovni most uništen.
Irpin se nalazi u blizini zračne luke Hostomel, koju su Rusi napali prije nekoliko dana, te u blizini ruskog konvoja oklopnih vozila koji polako napreduje prema glavnom gradu Ukrajine.
20:47 Britanska je vlada savjetovala svim svojim građanima u Rusiji koji nemaju bitan razlog biti budu tamo, da razmisle o odlasku iz zemlje, prenosi BBC. Izravni letovi nisu dostupni, ali je putovanje još uvijek moguće preko Istanbula i Dohe.
Kako bi olakšala ljudima da napuste Rusiju, britanska vlada je uklonila ispunjavanje obrasca za lociranje putnika, koji je inače potreban zbog poštivanja mjera za borbu protiv koronavirusa, objavio je ministar prometa Grant Shapps na Twitteru.
20:27 Američki nosač zrakoplova USS Harry S. Truman boravio je ovog tjedna u sjevernom Egejskom moru dijelom kako bi osigurao da se otamo mogu obavljati letovi ako napetosti eskaliraju u regiji zbog ruske invazije na Ukrajinu, izjavio je američki dužnosnik upoznat s trenutačnim zadatacima nosača, prenosi CNN.
Dužnosnik nije otkrio točnu lokaciju broda, ali je istaknuo kako nije rutinski izvoditi manevre u najsjevernijim vodama Egejskog mora. Područje je relativno ograničeno za operacije nosača zrakoplova zbog velikog broja malih otoka i intenzivnog komercijalnog pomorskog prometa.
"U slučaju daljnje eskalacije", mornarici bi moglo biti rečeno da provodi više borbenih zračnih patrola u Crnom moru, rekao je dužnosnik. "Ako bi Rusija pokušala upravljati turskim tjesnacem, a Turska zatražila potporu NATO-a", tada bi se nosač mogao koristiti za borbene zračne patrole iznad Crnog mora i tjesnaca Dardanele, kaže dužnosnik.
20:02 Ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba je u subotu rekao da očekuje da će se rezultati njegovih razgovora s američkim državnim tajnikom Antony Blinkenom početi primjenjivati uskoro, uključujući nove sankcije za Rusiju i više oružja za Ukrajinu.
Kuleba je zahvalio SAD-u za pomoć, ali je ponovio kako se nada većoj vojnoj pomoći, posebno uspostavi zone neletenja iznad njegove zemlje.
Blinkenov odgovor na taj zahtjev je negativan jer bi zračne snage dovele NATO u izravan sukob s Rusijom.
Odbijanje NATO saveza da uspostavi zonu neletenja iznad Ukrajine je frustrirajuće i dovest će do još većeg broja civilnih žrtava, rekao je Kuleba govoreći na internetskoj tiskovnoj konferenciji nakon susreta.
Okvalificirao je to kao "znak slabosti".
Blinken i Kuleba sastali su se na ukrajinskoj granici s Poljskom u subotu kako bi raspravljali o podršci Zapada za Ukrajinu i izolaciji Rusije u svrhu okončanja 10-dnevnog rata.
Ukrajinski ministar rekao je američkom kolegi da njegova zemlja treba borbene avione i sustav za protuzračnu obranu.
19:44 Ruske snage preuzele su kontrolu nad ukrajinskom vojnom bazom u blizini Hersona, tvrdi rusko Ministarstvo obrane, a prenosi agencija TASS.
"Ruski vojnici preuzeli su kontrolu nad vojnom bazom ukrajinskih oružanih snaga u blizini sela Radensk u regiji Hersona", priopćilo je ministarstvo. "Ukrajinska vojska je u žurbi napustila svoje položaje, ostavljajući bazu s opremom, oružjem i streljivom", navodi se dalje.
Ministarstvo obrane objavilo je snimke baze. U bazi su, između ostaloga, pronađeni ukrajinski tenkovi T-64 i T-80, oklopni transporteri, borbena vozila pješaštva, vozila Ural, skladište streljiva, uključujući mine, protutenkovske projektile, minobacače i tenkovske granate.
Prema podacima ministarstva, pronađeno je i više od 4.500 tisuća tona streljiva, raketnih granata za višestruke lansirne raketne sustave te minobacačkog streljiva i visokoeksplozivnih naprava.
Ministarstvo je priopćilo da su Ukrajinci bazu, između ostaloga, vjerojatno koristili za obuku marinaca, signalista, detektora mina i topnika. "U bazi je moglo biti smješteno oko 4000 boraca", navodi se. U ovom trenutku nastavlja se s pregledom teritorija kako bi otklonili opasnost od mina".
Nakon pregleda, oprema i oružje bit će poslani u posebnu bazu za skladištenje, priopćilo je ministarstvo.
19:03 Međunarodni monetarni fond (MMF) izvjestio je kako očekuje da će zahtjev Ukrajine za hitno financiranje u iznosu od 1,4 milijarde dolara iznijeti pred svojim odborom na odobrenje već idućeg tjedna jer upozorava da će rat imati "ozbiljan utjecaj" na globalno gospodarstvo. MMF je također rekao da je u pregovorima o opcijama financiranja s vlastima u susjednoj Moldaviji, prenosi The Guardian agenciju Reuters.
Globalni zajmodavac je u priopćenju naveo da rat u Ukrajini već podiže cijene energenata i žitarica usred rastuće izbjegličke krize i sankcija bez presedana Rusiji. "Iako je situacija i dalje vrlo promjenjiva i izgledi su podložni iznimnoj neizvjesnosti, ekonomske posljedice su već sada vrlo ozbiljne", stoji u priopćenju MMF-a.
18:50 Iz Ukrajine pristižu izvještaji da su ruske snage zauzele psihijatrijsku bolnicu u gradu 60 kilometara sjeverozapadno od Kijeva, u kojoj se nalazi oko 670 pacijenata. Ukrajinska novinska platforma Hromadske kaže kako je regionalni guverner Kijeva potvrdio da je bolnica u Borodjanki u ruskim rukama.
"Ne znamo kako evakuirati te ljude, kako im pomoći", rekao je Oleksij Kuleba. "Nestaje im vode i lijekova. To su osobe s određenim posebnim potrebama, potrebna im je stalna pomoć... mnogi od njih godinama su prikovani za krevet", kazao je Kuleba.
Dodao je kako postoji šansa da bi zgrada mogla biti minirana, prenosi BBC.
18:46 Treći krug pregovora između Rusije i Ukrajine održat će se u ponedjeljak, 7. ožujka, rekao je David Arakhamia, šef parlamentarne frakcije Sluge naroda. "Treći krug razgovora održat će se u ponedjeljak", napisao je na Facebooku, kako prenosi agencija Interfax.
18:33 Ruske snage provode široku ofenzivu u Ukrajini i zauzele su nekoliko gradova i sela, poručilo je rusko ministarstvo obrane u subotu, dodajući da se nastavila i ofenziva na Mariupolj.
Ministarstvo obrane koje navodi agencija Interfax reklo je da su srušena četiri ukrajinska borbena zrakoplova Su-27 u zračnim borbama u blizini Žitomira, oko 100 kilometara zapadno od Kijeva.
Novinska agencija TASS je objavila da su ruske snage od početka sukoba s Ukrajinom 24. veljače uništile 69 zrakoplova na tlu i 21 u zraku.
18:12 Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan reći će ruskom kolegi Vladimiru Putinu u nedjelju da zaustavi rusku invaziju na Ukrajinu, rekao je Erdoganov glasnogovornik, dodajući kako je naivno očekivati da pregovori između Moskve i Kijeva daju rezultate dok borbe traju, prenosi Reuters.
Članica NATO-a Turska dijeli pomorsku granicu s Ukrajinom i Rusijom u Crnom moru i ima dobre odnose s obje zemlje. Ankara se protivila sankcijama Moskvi, ali je također ocijenila invaziju na Ukrajinu kao neprihvatljivu, pozvala je na prekid vatre i ponudila biti domaćin mirovnih pregovora.
Obraćajući se novinarima u Istanbulu, glasnogovornik turskog predsjednika Ibrahim Kalin rekao je da će Erdogan ponoviti tu ponudu Putinu u telefonskom razgovoru u nedjelju. Zamolit će Putina da "pruži šansu" prekidu vatre, zaustavi svoje napade i pomogne u postavljanju koridora potrebnih za evakuaciju civila i pošiljke pomoći.
"Fokusiramo se na to koje korake možemo poduzeti da dovedemo strane za pregovarački stol i da uvjerimo rusku stranu (da prestane)", rekao je Kalin.
17:44 Izraelski premijer Naftali Bennett nalazi se u Moskvi na razgovorima s Vladimirom Putinom, priopćio je Kremlj u subotu, kako prenosi The Jerusalem Post. Ranije je bilo oprečnih izvještaja koji upućuju na to da je Bennett ili na putu za Rusiju ili je već stigao i vodi razgovore s Putinom.
Bennett je donio "neobičajenu" odluku da odleti tijekom blagdana šabata na sastanak s ruskim predsjednikom, potvrdili su izraelski izvori, kako prenosi izraelski list.
Novinar Axiosa Barak Ravid na Twitteru je objavio da je izraelski premijer putovao u Moskvu u tajnosti.
Razgovor je trajao dva i pol sata, objavio je ured izraelskog premijera, a sa sobom je vodio ministra graditeljstva Zeeva Elkina, koji je iz Ukrajine i govori ruski jezik, kako bi kao prevoditelj pripomogao kvaliteti komunikacije. U izraelskom izaslantvu bio je i savjetnik za nacionalnu sigurnost Eyal Hulata.
Predmet razgovora bila je situacija u Ukrajini i mogućnost postizanja primirja. Bennett je prvi zapadni čelnik koji je posjetio Putina nakon početka ruske invazije na Ukrajinu.
Izrael je ranije nudio posredovanje u sukobu, ali dužnosnici su umanjivali očekivanja u tom smislu, prenosi The Guardian.
U srijedu je Bennett telefonom razgovarao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, a zatim je nekoliko sati kasnije razgovarao s Putinom, potaknuvši nagađanja da izraelski čelnik, za kojeg se govori da je u dobrim odnosima s obje zemlje, funkcionira kao posrednik između Kijeva i Moskve.
Bennettov glasnogovornik rekao je u srijedu da su Bennett i Zelenski "nastavili razgovor od prošlog petka, u kojem su se dogovorili da će ostati u kontaktu".
17:40 Rusko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je priopćenje u kojem izravno cilja na britansku vladu zbog njezine potpore Ukrajini. Maria Zaharova, glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova, kaže da Rusija neće zaboraviti suradnju Velike Britanije s Kijevom, odnosno s, kako ona kaže, "ultranacionalističkim snagama Ukrajine", prenosi BBC pisanje ruskih medija.
"Histerija sankcija u kojoj London igra jednu od vodećih, ako ne i glavnu ulogu, ne ostavlja nam drugog izbora osim da poduzmemo proporcionalno oštre povratne mjere", rekla je, dodajući da će britanski interesi u Rusiji biti "potkopani" odgovorom Moskve.
Vlada Ujedinjene Kraljevine pružila je oružje i financijsku pomoć Ukrajini.
17:28 Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC) priopćio je da, koliko oni razumije situaciju, evakuacije civila iz Mariupola i Volnovahe u subotu, kako je planirano, neće biti, nakon što su ukrajinske vlasti odgodile te operacije navodeći kao razlog nastavak ruskog granatiranja na tom području.
"Koliko razumijemo, operacije sigurnog prolaza iz Mariupola i Volnovahe neće započeti danas", navodi se u priopćenju ICRC-a objavljenom na Twitteru. "Ostajemo u dijalogu sa stranama o sigurnom prolazu civila iz različitih gradova pogođenih ovim sukobom", dodaje se u priopćenju, kako prenosi CNN.
17:19 Ukrajinski predsjednik Volodomir Zelenski pozvao je Sjedinjene Države na pomoć u uspostavljanju zone zabrane leta iznad Ukrajine tijekom Zoom razgovora s američkim zastupnicima, izjavio je izvor upoznat sa sadržajem razgovora, prenosi CNN.
Zelenski je zatražio od američkih senatora veće sankcije Rusiji, uključujući energetske, te veću vojnu pomoć za ukrajinske snage. Zahvalio je SAD-u na dosadašnjoj potpori, ali njegova je opća poruka bila da njegovoj zemlji treba više pomoći jer se bori protiv ruske invazije.
Govoreći o ideji uspostavljanja zabrane leta nad Ukrajinom, ruski predsjednik Vladimir Putin ranije tijekom dana je izjavio da će svaku državu u tom slučaju, "bez obzira na članstvo u bilo kojoj organizaciji", smatrati sudionikom sukoba.
17:14 Poljski ministar vanjskih poslova Zbigniew Rau oštro je iznio stav svoje zemlje o ruskoj invaziji na Ukrajinu, rekavši da Poljska "nikada neće priznati teritorijalne promjene" koje je donijela ruska agresija u Ukrajini.
"Poljska nikada neće priznati teritorijalne promjene uzrokovane nezakonitom, ničim izazvanom agresijom i načinom na koji Rusija izražava neprijateljstvo temeljeno na želji da napadima kojima terorizira civilno stanovništvo slomi volju ukrajinskog otpora. Granatiranje stambenih područja, nuklearnih elektrana... su ratni zločini prema međunarodnom pravu koji ne podliježu (zastari) i bit će gonjeni s krajnjom odlučnošću”, rekao je Rau nakon sastanka s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom u Rzeszowu u Poljskoj.
17:09 Sve veća iscrpljenost osoblja zatvorenog već 10 dana u nuklearnoj elektrani u Černobilu ne samo da je teško za podnijeti, već bi to moglo predstavljati i "opasnost za svijet", rekao je Jurij Fomičev, gradonačelnik Slavutiča, u telefonskom intervjuu za CNN.
"Ljudi su umorni, iscrpljeni su i psihički i emocionalno, ali uglavnom fizički", rekao je Fomičev. "Nuklearni pogon kojim upravlja ista smjena od 100 ljudi bez pauze 10 dana zaredom znači da je njihova koncentracija preniska... glavna stvar koju želimo poručiti jest da je to vrlo opasno", rekao je Fomičev.
17:03 Gradonačelnik Hersona Ihor Kolihajev rekao je za CNN kako više nemaju oružja za otpor ruskim snagama koje su opkolile grad. "Ljudi Hersona su nenaoružani. Nemamo više oružja da se odupremo, da pružimo oružani otpor", rekao je. "Nemamo vojsku u gradu. Vojska je poražena. Ukrajinska vojska se morala povući pa nema oružja. Povukli su se prema Nikolajevu", nastavio je.
Kolihajev je rekao da će ruske snage zadržati kontrolu Hersona osim ako i "dok ukrajinska vojska ne bude mogla napredovati prema Hersonu", dodajući da su ruske snage prilično organizirane na terenu. "Ruske trupe su posvuda", dodao je.
Kolihajev je rekao da život ide dalje, ali da sve gradske službe više ne funkcioniraju.
16:53 Potvrđeno je da je najmanje 351 civil ubijen u Ukrajini otkako su ruske snage izvršile invaziju 24. veljače, a još 707 je ranjeno, iako je pravi broj vjerojatno "znatno veći", objavila je promatračka misija UN-a u subotu.
15:53 Ukrajinska Pravda javlja da je tamošnja sigurnosna služba ubila člana pregovaračkog tima koji je na prvoj rundi pregovora s Rusima bio u ukrajinskoj delegaciji. Riječ je o, navodi Pravda, Denisu Kirejevu, a ubijen je nakon hicem u glavu nakon što su ga optužili da je počinio "veleizdaju". Spominju se navodno neki sporni telefonski kontakti, kao i teza da je bio "ruski agent", a da se "takve ubija".
Zasad nije jasno kakvu je točno ulogu Kirejev, inače bankar, igrao u pregovorima s Rusima.
Vijest o njegovoj smrti potvrdio je zastupnik u ukrajinskom parlamentu Aleksandar Dubinski.
15:32 Švedska i Finska dodatno će ojačati sigurnosnu suradnju u svjetlu ruske invazije na Ukrajinu, izjavila je u subotu finska premijerka Sanna Marin.
"Rat Rusije protiv suverene europske nacije dovodi u opasnost europski sigurnosni poredak. U ovakvom promjenjivom sigurnosnom okruženju Finska i Švedska dodatno će ojačati svoju suradnju", rekla je Marin novinarima u Helsinkiju na zajedničkoj konferenciji za novinare održanoj sa švedskom premijerkom Magdalenom Andersson.
Švedska i Finska, obje nečlanice NATO saveza, povezuju snažne povijesne spone i bliska vojna suradnja, uključujući i zajedničke vojne vježbe, kupnja vojnog materijala i razmjena informacija. Ankete provedene posljednjih dana pokazale su da je većina stanovnika obiju zemalja za ulazak u NATO.
Marin je rekla kako je "razumljivo" da više ljudi i u Švedskoj i u Finskoj sada želi ući u NATO. "O tomu upravo raspravljamo u Finskoj", rekla je Marin. "O ovom ćemo pitanju raspravljati i u parlamentu, s predsjednikom, u vladi i među strankama."
15:12 U nekoliko ukrajinskih gradova nad kojima je kontrolu preuzela ruska vojska građani su izašli na ulice i prosvjedovali protiv okupacijskih vlasti.
Najveći skup je održan u Hersonu, u kojem se okupilo nekoliko tisuća ljudi, a neki od njih su se pritom penjali na ruske oklopnjake, dok su svi sipali uvrede na račun ruskih vojnika.
15:00 Mirovne snage Europske unije u Bosni (EUFOR) priopćile su u subotu da će Francuska od ponedjeljka provoditi trenažne letove nad Bosnom i Hercegovinom u svjetlu pogoršanja međunarodne sigurnosne situacije.
EU je prošlog tjedna odlučio povećati snage EUFOR-a na 1100 vojnika sa 600 slanjem pričuva iz Austrije, Bugarske, Rumunjske i Slovačke kako bi se spriječila potencijalna nestabilnost nakon ruske invazije na Ukrajinu.
14:46 Njemačke tv kuće ARD i ZDF u subotu su najavile privremeni prekid izvještavanja iz Moskve, kako bi se ispitale posljedice nedavno donesenog ruskog zakona kojim se prijeti sankcijama za bilo kakvo širenje "lažnih informacija o vojsci".
Dvije njemačke javne televizije "zasad obustavljaju izvještavanje iz svojih moskovskih studija", stoji u priopćenju.
"Nastavit će iscrpno informirati javnost o događajima u Rusiji i Ukrajini", ali s ostalih mjesta koja se nalaze izvan Rusije.
Ovakva odluka ARD-a i ZDF-a uslijedila je nakon odluke ostalih međunarodnih medijskih kuća da privremeno prekinu izvještavanja svojih novinara iz Rusije.
14:44 Američki državni tajnik Antony Blinken u subotu se u poljskom graničnom gradu Rzeszowu sastao s poljskim premijerom i ministrom vanjskih poslova. U susretu u blizini poljsko-ukrajinske granice koju su proteklih dana prešle stotine tisuća izbjeglica, Blinken je pohvalio poljski odgovor na djelovanje Rusije.
Poljska, članica NATO saveza, dom je za oko 10 tisuća američkih vojnika, a više od polovice tog broja stiglo je proteklih tjedan.
„Poljsko djelovanje je ključno za odgovor na ovu krizu. Učinila je mnogo kako bi olakšala sigurnosnu pomoć Ukrajini“, rekao je Blinken na zajedničkoj konferenciji za medije s poljskim ministrom Zbigniewom Rauom.
Rau je rekao da će Poljska nastaviti primati izbjeglice neovisno o nacionalnosti, rasi i religiji: „Napad na Ukrajinu već je transformirao Europu i njezin osjećaj sigurnosti.“ Kazao je kako Poljska neće prihvatiti nikakvu promjenu teritorija do koje je došlo „neprovociranom, ilegalnom agresijom“.
14:41 Ruski predsjednik Vladimir Putin u subotu je najavio da će "svi zadaci uništavanja vojne infrastrukture u Ukrajini uskoro biti završeni".
On je "teškom" nazvao svoju odluku o napadu na Ukrajinu, što on formalno naziva "specijalnom vojnom operacijom".
Sankcije koje Zapad nameće Rusiji usporedio je s objavom rata.
14:13 U Hrvatsku je do sada ušlo oko 1570 ljudi iz Ukrajine, od kojih su 88 posto žene i djeca. Svi su raspoređeni u brojne smještajne kapacitete, što u pansione koje su organizirale jedinice lokalne samouprave, što u privatnom smještaju.
U Osječko-baranjskoj županiji, koju je u subotu posjetio potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović trenutno je smješteno 65 osoba iz Ukrajine.
14:00 Nakon sastanka sa svojim kirgiškim kolegom, oglasio se ruski šef diplomacije Sergej Lavrov. Osim niza kritika na račun ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, iznio je i novi intrigantan zahtjev Amerikancima. Traži pisana jamstva Washingtona da sankcije koje im uvode zbog rata u Ukrajini ni na koji način neće utjecati na sveobuhvatnu suradnju Moskve i Teherana ili u suprotnome neće staviti svoj potpis na oživljeni iranski nuklearni sporauzum.
13:24 Rusko ministarstvo obrane za prekid evakuacije civila iz Mariupolja okrivilo je ukrajinsku stranu. U priopćenju se navodi da su "ukrajinski nacionalisti spriječili civile u napuštanju gradova".
Moskva također tvrdi da su se ruske snage našle pod ukrajinskom paljbom dok su nastojale osigurati evakuaciju. Navode i da se u Mariupolju čulo nekoliko eksplozija.
13:21 Španjolski lanac trgovina odjećom Inditex, vlasnik popularne Zare, od sutra će zatvoriti sve svoje trgovine u Rusiji, a ondje ih je 502. Inditex, jedna od najvećih grupacija za distribuciju mode na svijetu zatvorit će trgovine svih svojih osam brendova: Zaru, Pull & Bear, Massimo Dutti, Bershku, Stradivarius, Oysho, Zara Home i Uterqüe.
Iz uprave španjolske tvrtke BBC-ju su rekli da razrađuju plan potpore za svojih 9000 zaposlenika u ruskim trgovinama dok budu "privremeno" zatvorene. U međuvremenu, Samsung - vodeći dobavljač pametnih telefona u Rusiji, ispred Xiaomija i Applea, zbog trenutačnog geopolitičkog razvoja situacije obustavlja isporuku u Rusiju. Još je nepoznato hoće li Samsung zatvoriti svoje trgovine u Rusiji.
Usluge Rusiji uskraćuje i tvrtka za online plaćanje Paypal, koja je osudila "nasilnu vojnu agresiju" na zemlju. Iz Paypala su pojasnili da se iz Rusije povlače "na određeno vrijeme". Ranije su dužnosnici ukrajinske vlade pozvali PayPal da napusti Rusiju i pomogne im u prikupljanju novca. Nabrojene tvrtke tako su se pridružile nizu brendova koji zadnjih dana napuštaju Rusiju zbog napada na Ukrajinu i uvedenih joj međunarodnih sankcija.
13:10 Ruski nacionalni avioprijevoznik Aeroflot priopćio je u subotu da od 8. ožujka do daljnjega prekida prometovanje na svim međunarodnim linijama osim one iz Moskve prema bjeloruskoj prijestolnici Minsku.
12:59 Broj izbjeglica koje su napustile Ukrajinu od početka ruske invazije premašio je 1,2 milijuna, objavio je UNHCR u kojem očekuju da bi do kraja ovog vikenda ta brojka mogla dosegnuti 1,5 milijuna.
12:44 - Kremlj je u subotu rekao da se Zapad ponaša poput razbojnika, no da je Rusija daleko od toga da bude izolirana jer je svijet mnogo veći od Sjedinjenih Država i Europe.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da se Zapad angažirao u "ekonomskom razbojništvu" protiv Rusije i da će Moskva na to odgovoriti.
Nije precizirao kakav će odgovor biti no rekao je da će to biti u skladu s ruskim interesima. "To ne znači da je Rusija izolirana", rekao je Peskov novinarima.
"Svijet je prevelik da bi Europa i Amerika mogli izolirati zemlju, pogotovu zemlju veliku kao Rusija. U svijetu ima još mnogo zemalja", dodao je. Ako SAD nametne sankcije na ruski izvoz energije, to bi znatno potreslo energetska tržišta, rekao je Peskov.
12:35 - Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan u nedjelju će o sukobu u Ukrajini telefonski razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, objavio je njegov glasnogovornik Ibrahim Kalin i dodao da je Turska spremna posredovati i biti domaćin mirovnih pregovora. NATO članica Turska dijeli morsku granicu s Ukrajinom i Rusijom i ima dobre odnose s obje države. Iako se protivi sankcijama Moskvi, Ankara je invaziju prozvala neprihvatljivom i ponudila biti domaćin mirovnih pregovora.
Kalin je u subotu u Istanbulu novinarima rekao kako će Erdogan ponoviti tu ponudu Putinu i tražiti ga da „pruži šansu“ humanitarnom prekidu vatre i otvaranju koridora za evakuaciju civila i dostavu pomoći. Važno je da Rusija u Turskoj ima važnog posrednika prema Zapadu te da Ankara neće odustati od svojih odnosa ni s Kijevom ni s Moskvom, rekao je Kalin. Napade u blizini nuklearne elektrane u Ukrajini Erdoganov glasnogovornik prozvao je „igranjem s vatrom“.
Turski predsjednik u subotu se sastaje s drugim čelnicima, uključujući s kanadskim premijerom Justinom Trudeauom i dužnosnicima Europske unije. Turska ima blisku suradnju s Rusijom u obrani, energetici i trgovini te ovisi o ruskim turistima. No, Ankara je Ukrajini prodala dronove, razbjesnivši time Moskvu, a Turska se protivi i ruskoj politici u Siriji i Libiji, te aneksiji Krima iz 2014. godine.
Kao posrednik između Rusije i Ukrajine spominje se i Kina, a visoki povjerenik EU za vanjsku politiku Josep Borrell u subotu se snažno zauzeo za tu ideju. "Nema alternative. Mi (Europljani) ne možemo biti posrednici, jasno je ... Ne može ni SAD. Tko drugi? To mora biti Kina, vjerujem u to", rekao je Borell u intervjuu za španjolski list El Mundo.
12:13 - Čini se da je evakuacija civila iz Mariupolja na rubu propasti.
Kako javlja agencija Reuters, lokalne vlasti objavile su da je planirana evakuacija odgođena zbog ruskog nepoštivanja prekida vatre.
U priopćenju gradske uprave pozivaju se svi civili da se vrate u skloništa i čekaju daljnje informacije o evakuaciji.
11:47 - Jedan stanovnik Mariupolja u razgovoru za BBC potvrđuje da se primirje u tom gradu krši.
- Trenutno sam u Mariupolju, na ulici, a svakih 3 do 5 minuta čujem detonaciju, kaže 44-godišnji Aleksander.
- Zeleni [evakuacijski] koridor je besmislen. Vidim automobile s ljudima koji su pokušali izaći iz grada kako se vraćaju, rekao je.
11:26 - Skup podrške Ukrajini počinje u podne na glavnom zagrebačkom trgu u organizaciji Hrvatskog helsinškog odbora (HHO).
Predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak izjavio je kako je kontaktirao predsjednika države Zorana Milanovića, a na skup je pozvan i premijer Andrej Plenković. Dok je Milanović odgovorio kako neće moći sudjelovati na skupu, Plenković nije bio siguran hoće li se pridružiti građanima zbog obaveza, no podržao je skup potpore ukrajinskom narodu.
11:17 - Ukrajinska strana tvrdi da Rusi krše primirje u Mariupolju, odnosno pred kraj dogovorene evakuacijske rute, a BBC izvještava da se i sam grad našao na udaru granata.
- Rusi nas nastavljaju bombardirati, koriste i artiljeriju. Ovo je ludo, izjavio je zamjenik gradonačelnika Sergij Orlov.
- Nema primirja u Mariupolju, nema primirja duž cijele evakuacijske rute. Naši su civili spremni za bijeg, ali ne mogu bježati dok ih gađaju, dodao je Orlov.
10:46 - Tim Hrvatskog Crvenog križa (HCK) ovog vikenda boravi u Ukrajini, Rumunjskoj i Mađarskoj gdje s kolegama iz tih zemalja i članovima Međunarodne federacije Crvenoga križa i Crvenoga polumjeseca, obilazi granične prijelaze te uspostavu velikog logističkog centra u Ukrajini. Logistički centar u Ukrajini trebao bi olakšati prihvat humanitarne pomoći koja pristiže iz cijeloga svijeta, navodi HCK.
Cilj našeg posjeta je susret s kolegama kako bismo definirali kanale i prihvatne centre radi prikupljanja materijalne humanitarne pomoći u Hrvatskoj, rekao je tim povodom izvršni predsjednik HCR-a Robert Markt koji je na čelu izaslanstva HCR-a. "Želimo tu pomoć distribuirati na točke odakle će se ona slati u Ukrajinu. Naravno, u skladu sa mogućnosti i sigurnosnim standardima koji se moraju poštivati“, istaknuo je.
Objasnio je i zašto HCK dosad nije krenuo s prikupljanjem materijalnih donacija rekavši da u ovim trenucima ne postoji definirani kanale distribucije pomoći. "To znači da, dok god ne znamo gdje točno šaljemo robu, kome ju šaljemo i kako će ona biti distribuirana ljudima u potrebi, mi to nećemo raditi. Ovim posjetom želimo posložiti pametnu strategiju pomaganja, dati ljudima ono što im stvarno treba", dodao je.
10:16 - Iako je oko 200.000 građana Mariupolja izrazilo želju da napusti grad, u subotu će to, prema procjenama zamjenika gradonačelnika Sergija Orlova, moći učiniti njih maksimalno 9.000.
- O primirju smo s Rusima pregovarali cijelu noć, dogovor smo postigli prije nekoliko sati. Odmah smo krenuli s organizacijom, osigurali smo 50-ak autobusa i mislimo da njima tijekom dana može biti prebačeno oko 5-6.000 ljudi do Zaporožja. Neki će, vjerujem, ići i automobilima tako da će danas oko 7-9.000 ljudi uspjeti pobjeći, pod uvjetom da se primirje održi. Vlakovi ne voze jer je sva željeznička infrastruktura uništena. Zasad nemamo ruskih garancija da će i sutra biti primirja, trenutno radimo na tome, ispričao je za BBC dogradonačelnik Mariupolja.
10:13 - Ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov rekao je u subotu da su se 66.224 Ukrajinca vratila iz inozemstva da se priključe borbi protiv ruske invazije koja je sada usredotočena na potpuno opkoljavanje prijestolnice Kijeva te drugog najvećeg grada Harkiva.
"Toliko se ljudi vratilo iz inozemstva u ovom trenutku da brani svoju zemlju od horde. To je još 12 borbenih i motiviranih brigada! Ukrajinci, nepobjedivi smo!", poručio je Reznikov u online poruci.
10:08 - Službenik ruskog veleposlanstva u Podgorici kojega je crnogorska vlada proglasila nepoželjnom osobom i naredila mu da napusti zemlju je Viktor Antipin, objavio je u subotu podgorički dnevnik Pobjeda.
Crnogorsko ministarstvo vanjskih poslova u petak je objavilo da je proglasilo personom non grata diplomata veleposlanstva Ruske Federacije, akreditiranog u Crnoj Gori ne navodeći njegovo ime, uz obrazloženje da je to učinjeno na osnovu “procjene relevantnih sigurnosnih organa u Crnoj Gori o aktivnostima ruskog diplomata koje su u suprotnosti s Bečkom konvencijom o diplomatskim odnosima”. Pobjeda piše, pozivajući se na izvore iz crnogorskog MVP-a, da se radi o Viktoru Antipinu, za kojega taj list tvrdi da nije diplomat već obavještajac - zaposlenik Vanjske obavještajne službe Rusije (SVR).
9:55 - Gradski vijećnik Volnovahe, južnog ukrajinskog grada u kojem su Rusi, zajedno s Mariupoljem, proglasili privremeni prekid vatre radi evakuacije civila, opisao je prizore užasa u tom mjestu.
- Oko 90 posto Volnovahe je oštećeno u bombardiranju, izjavio je Dmitro Lubinec.
- Leševi leže po ulicama, a preživjeli građani se skrivaju po skloništima i polako im nestaje hrane, dodao je.
9:50 - Gradonačelnik Mariupolja Vadim Bojčenko u emotivnom je istupu progovorio o najavljenoj evakuaciji svojih sugrađana.
- Mariupolj nisu ulice i kuće, Mariupolj su njegovi stanovnici, rekao je.
- Kada imamo ovako konstantno i bešćutno granatiranje od strane okupatora, onda nam nema druge nego pružiti našim sugrađanima priliku da na siguran način napuste Mariupolj, dodao je.
9:42 - Među 35 država koje su na nedavnom glasanju na izvanrednoj sjednici Opće skupštine UN-a bile suzdržane po pitanju rezolucije koja osuđuje rusku invaziju na Ukrajinu dominirale su afričke zemlje.
9:28 - Reporterska ekipa Sky Newsa izložena je rafalnoj paljbi zasad nepoznatih napadača u okolici Kijeva. Novinar Stuart Ramsay ranjen je, a snimatelj Richie Mockler preživio je samo zahvaljujući pancirki koju je nosio, a u koju su se zabila čak dva metka.
Ekipa je naposljetku evakuirana u Veliku Britaniju, a dramatična snimka napada na njihovo vozilo tijekom obavljanja novinarskog posla obišla je svijet.
9:03 - Gradska uprava Mariupolja objavila je detaljnije informacije o evakuaciji civila iz grada, zbog čega su Rusi ranije u subotu objavili privremeni prekid vatre. Kako se navodi, primirje će trajati sedam sati, od 9 do 16 po lokalnom vremenu, a početak evakuacije zakazan je za 11 sati po lokalnom vremenu.
Ruta kojom bi civili trebali biti izvedeni iz grada kreće se od Mariupolja do Zaporožja. Kako se navodi, ljude će se odvoziti autobusima s triju punktova u gradu, a dozvoljen će biti odlazak i u privatnom aranžmanu, ali pod uvjetom da se ide službeno dogovorenom rutom.
Savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak rekao je ranije da Volnovahu želi napustiti oko 20.000 civila, a 200.000 želi izaći iz Mariupolja.
8:57 - Nekoliko visokih ruskih vojnih časnika ubijeno je proteklih dana, a kao jedan od glavnih razloga navodi se što su pretjerali u pokušaju da se dokažu na terenu i zauzmu snažniju kontrolu nad operacijama u Ukrajini.
Kako javlja Daily Telegraph, najmanje trojica časnika poginula su na prvoj liniji bojišnice. Najviše rangirani je general bojnik Andrej Suhovecki, zapovjednik ruske Sedme zračne divizije i pomoćnik zapovjednika 41. mješovite brigade. Prema dostupnim podacima, on je ubijen hicem iz snajpera.
8:42 - Gradonačelnik Mariupolja Vadim Bojčenko najavio je da bi evakuacija civila iz njegova grada, nakon ruskog proglašenja primirja, trebala krenuti u 11 sati po lokalnom vremenu (10 sati po hrvatskom).
8:35 - Iako traje privremeni prekid vatre, koji su u subotu ujutro objavili Rusi, a odnosi se na južne gradove Mariupolj i Volnovahu, u drugim dijelovim Ukrajine rat se nastavlja.
Ukrajinski mediji tako izvještavaju o eksplozijama i zračnim uzbunama u nizu drugih gradova dilje države. Na području istočnog grada Sumija, koji je trenutno u ruskom okruženju, granatiranje je započelo u 5 ujutro po lojalnom vremenu. Veći broj detonacija zabilježen je i u Harkovu, a jedan od stanovnika ovoga grada, koji su ruske trupe bezuspješno pokušale osvojiti prije nekoliko dana, svjedoči o projektilima koji su pogodili željeznički kolodvor u kojem je pokušao naći zaklon.
Zračne uzbune tijekom noći oglasile su se i u Kijevu, Žitomiru i Černihivu.
8:17 - "Hrvatski građani koji odlaze ratovati u Ukrajinu ne krše niti jedan zakon, ali ulaze u ogroman rizik jer, ako ih Rusi zarobe, Republika Hrvatska im neće moći pomoći ili ih spasiti, ni na koji način.
U tom slučaju štitit će ih minimalne odredbe kako ih tumači međunarodno humanitarno pravo, ali veliko je pitanje hoće li Rusi postupati u tom smislu nakon što su dobrovoljce koji dolaze ratovati u Ukrajini proglasili plaćenicima", upozorio je za jutarnji list Davorin Lapaš, redoviti profesor na Katedri za međunarodno pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu.
7:52 - Rusko ministarstvo obrane objavilo je da je od 9 sati po lokalnom (8 po hrvatskom, 10 po moskovskom) vremenu nastupio prekid vatre u Mariupolju i u Volnovahi kako bi se otvorili humanitarni koridori za evakuaciju civila koje su dogovorili ruski i ukrajinski pregovarači.
- Rusija je objavila prekid vatre u Mariupolju i Volnovahi kako bi civili napustili ove gradove, rečeno je u ruskom ministarstvu obrane.
- Danas, 5. ožujka, od 10.00 sati ujutro po moskovskom vremenu, ruska strana objavljuje prekid vatre i otvara humanitarne koridore za izlazak civila iz Mariupolja i Volnovahe, priopćilo je Ministarstvo, uz napomenu da su humanitarni koridori i rute izlaska usuglašene s ukrajinskom stranom.
7:26 Lučki grad Mariupolj i dalje je pod silovitim ruskim napadima, a pojavile su se i snimke djelovanja ruske helikopterske jedinice za koje BBC navodi da je potvrdio njihovu autentičnost.
7:22 - Američka potpredsjednica Kamala Harris posjetit će Poljsku i Rumunjsku u znak potpore Ukrajini, navodi se u priopćenju Bijele kuće. Harris će posjetiti Varšavu i Bukurešt od 9. ožujka, stoji u priopćenju njezina ureda.
"Njezin posjet će pokazati snagu i jedinstvo NATO saveza i potporu SAD-a NATO saveznicima na istoku koji su suočeni s ruskom agresijom. Također će istaknuti naše kolektivne napore za potporu narodu Ukrajine", stoji u priopćenju
Harris će se sastati s čelnicima obje zemlje kako bi koordinirala njihov odgovor "na ničim izazvanu i neopravdanu invaziju Rusije na Ukrajinu", navodi se u priopćenju. "Razgovarat će o našoj kontinuiranoj podršci narodu Ukrajine kroz sigurnosnu, gospodarsku i humanitarnu pomoć i o našoj odlučnosti da nametnemo teške ekonomske sankcije Rusiji i onima koji su sudjelovali u ruskoj invaziji", priopćili su iz Bijele kuće.
Sastanci čelnika također će se usredotočiti na to kako SAD može podržati ukrajinske susjede dok dočekuju izbjeglice koji bježe od sukoba.
7:11 - Gradska uprava Rige odlučila je promijeniti naziv ulice u kojoj se nalazi rusko veleposlanstvo u znak prosvjeda zbog napada na Ukrajinu. Ulica će se od sada zvati „Ulica ukrajinske nezavisnosti” kako bi se izrazila „podrška herojskoj borbi ukrajinskog naroda”, objavila je u petak gradska uprava na Twitteru.
Odluka latvijske Rige uslijedila je nakon sličnog poteza litvanskog Vilniusa koji je dan ranije pristupnu cestu ruskom veleposlanstvu nazvao „Ulica ukrajinskih heroja”. U oba grada također se konstantno održavaju prosvjedi i skupovi u blizini ruskih veleposlanstava otkako je Rusija započela svoju invaziju na Ukrajinu.
Vilnius je još 2018. godine nazvao trg u javnom parku u blizini ruskog veleposlanstva po ubijenom oporbenom zastupniku te zemlje Borisu Nemcovu.
7:02 - Singapur je u subotu najavio sankcije Rusiji kojima obuhvaća četiri banke i zabranjuje izvoz elektronike, računala i vojne opreme, što je rijedak potez tog azijskog financijskog središta kao odgovor na, kako je priopćio, "opasan presedan" Moskve u Ukrajini. Mali grad-država, međunarodno brodarsko središte, rijetko sam nameće sankcije, ali je priopćio da neće dopustiti izvoz predmeta koji bi mogli nanijeti štetu ili podčiniti Ukrajince ili pomoći Rusiji da započne cyber napade.
"Ne možemo prihvatiti kršenje suvereniteta i teritorijalnog integriteta druge suverene države od strane ruske vlade", navodi se u priopćenju ministarstva vanjskih poslova u kojem nije naveden vremenski okvir kada će sankcije stupiti na snagu. "Za malu državu poput Singapura, ovo nije teorijski princip, već opasan presedan. Zbog toga je Singapur oštro osudio ničim izazvan napad Rusije."
Ograničenja zabranjuju financijskim institucijama Singapura da posluju s ruskom središnjom bankom, kao i javnim dioničkim društvom VTB banke, korporacijskom bankom za razvoj i vanjske ekonomske poslove Vnesheconombank, javnom dioničkom bankom Promsvyazbank i bankom Rossiya. Mjere obuhvaćaju i kriptovalute.
Stav Singapura protiv ruske invazije najjači je do sada od strane neke zemlje jugoistočne Azije. U priopćenju Udruge nacija jugoistočne Azije (ASEAN), čiji je Singapur član, poziva se na prekid vatre u ukrajinskoj krizi, ali se ne spominje uloga Rusije.
RANIJE
Deseti je dan ruske invazije na Ukrajinu. Niz gradova i dalje je pod silovitim pritiskom ruskih trupa, a posebice je teško na jugu države u blizini crnomorske obale, iako Rusi nadiru i sa sjevera i istoka.
U Mariupolju nema vode, struje i grijanja, a ponestaje im i hrane, kazao je gradonačelnik tog grada u petak, a snage koje se bore protiv Rusa kažu da im trebaju pojačanja kako ne bi izgubili ovaj strateški važan lučki grad. Gradonačelnik Vadim Bojčenko zatražio je vojnu pomoć i stvaranje humanitarnog koridora kako bi se evakuiralo 400.000 stanovnika koje već pet dana bombardiraju ruske snage.
„Jednostavno rečeno, uništavaju nas“, izjavio je u televizijskom apelu i opisao bombardiranje stambenih područja i bolnica. „Žele izbrisati Mariupolj i njegovo stanovništvo s lica zemlje“, rekao je video vezom. „Ovo grad je zadnja prepreka stvaranju kopnenog koridora od Rusije do Krima“, napisao je u objavi na službenoj Telegram stranici Azova pod svojim pseudonimom Kalyna. „Mariupolj ne možemo izgubiti.“
Neki stanovnici Mariupolja pobjegli su u centar grada kako bi izbjegli najjače granatiranje u periferiji, rekao je 30-godišnji poduzetnik Ivan Jermolajev koji se skriva u malom podrumu svoje kuće dok je pored lokalnog bunara čekao u redu za vodu.
„Građani se s djecom skrivaju u centru grada i slušaju kako se rat približava“, rekao je Reutersu u online poruci. „Svi smo nesigurni, u strahu, plačemo i paničarimo.“
Zelenski: Padne li Ukrajina, pada i cijela Europa
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u kasnovečernjem obraćanju u petak je osudio zapadne lidere nakon što je na sastanku NATO-a odlučeno da neće biti uspostavljanja zone zabrane letenja nad njegovom zemljom. Tijekom svog obraćanja, Zelenski je ustvrdio da su zapadni lideri bili svjesni da Vladimir Putin ima namjeru pojačati svoju agresiju na Ukrajinu te ih je optužio da su mu dali dozvolu za nastavak bombardiranja gradova i sela.
- Znajući da su novi napadi i žrtve neizbježni, NATO je namjerno odlučio ne zatvarati nebo nad Ukrajinom, rekao je Zelenski u videoporuci navodno snimljenoj u Kijevu.
- Vodstvo alijanse danas je, odbijajući uspotsavljanje zone zabrane leta, dalo zeleno svjetlo za daljnje bombardiranje ukrajinskih gradova i sela, dodao je.
- Svi koji od današnjeg dana budu izgubili život umrijet će i zbog vas. Zbog vaše slabosti, zbog vaše odsječenosti od stvarnosti. Danas se održao summit NATO-a. Jadan summit. Zbunjujući summit. Summit koji pokazuje da borba za slobodu ipak nije svima u Europi glavni cilj, izjavio je Zelenski.
- Sve obavještajne agencije NATO država dobro su znale planove neprijatelja. Potvrdili su da Rusija želi nastaviti s ofenzivom. Ali, namjerno su odbili uspostaviti zonu zabrane leta. NATO države stvorile su narativ prema kojemu bi zatvaranje zračnog prostora nad Ukrajinom isprovocirali direktnu agresiju Rusije protiv NATO-a. To je samozavaravnje, autohipnoza onih koji su slabi, iznutra nesigurni, unatoč činjenici da posjeduje oružje znatno jače od našeg, dodao je Zelenski.
- Ne preživi li Ukrajina, neće ni Europa. Padne li Ukrajina, past će i čitava Europa, zaključio je ukrajinski predsjednik.
00:35 Britanski premijer Boris Johnson vjeruje da Vladimir Putin namjerava "udvostručiti" svoju invaziju na Ukrajinu jer ne vidi opciju izlaska nego namjerava „nastaviti s uništavanjem”.
U intervjuu za novine La Repubblica, Die Welt i El Pais, Johnson je opisao trenutak kada ga je usred noći probudila vijest o ruskom granatiranju nuklearne elektrane Zaporožje u Ukrajini, rekavši da je europska sigurnost "jednako ugrožena" takvim napadom.
„Naša sigurnost je jednako uključena, jednako ugrožena takvim napadom. Sjećamo se što se dogodilo s Černobilom. Radioaktivni oblaci su se bili proširili po cijelom kontinentu, a koliko se sjećam i u Sjevernu Ameriku”, rekao je Johnson.
„Očito je da postoji rizik. Zabrinut sam kako ćemo zaustaviti katastrofu. Postoje i druga ukrajinska postrojenja i sigurno postoje druga ukrajinska radioaktivna odlagališta nuklearnog otpada”, kazao je Johnson.