Ana Karamarko, supruga bivšega potpredsjednika Vlade RH i šefa HDZ-a Tomislava Karamarka, privedena je rano jutros u sklopu velike akcije USKOK-a i policije kodnog imena “Flajš”, protiv grupe navodnih poreznih prevaranata i “perača novca”.
Prema objavi USKOK-a, osumnjičenike, njih ukupno 37, tereti se za niz spojenih poreznih prevara s tvrtkama, kojima su oštetili državni proračun za oko 18,5 milijuna kuna poreza i drugih davanja. Ani Karamarko, na teret se pak stavlja samo jedan manji dio inkriminacija, odnosno da je iz svoje tvrtke Drimia, poznate iz afere “Konzultantica”, izvukla na temelju fiktivnih faktura oko 467.000 kuna, te time umanjila porez na dobit za svoju tvrtku.
Nepostojeće usluge su bile, sumnja USKOK, nabava poslovnog softvera za 312.000 kuna te usluge financijskog i poslovnog savjetovanja za 155.000 kuna. Osim nje, kako neslužbeno doznajemo, uhićen je i upravitelj Dimnjačarske obrtničke zadruge Grada Zagreba Nenad Zrinski. Njemu se na teret stavlja da je 2018. i 2019. iz svojega obrta Ferenc vršio fiktivna plaćanja, pritom oštetivši državu za 432.000 kuna poreza, a fakture su između ostaloga glasile upravo na dimnjačarske usluge, piše Jutarnji list.
“Likvidatori”
Osim njih, na popisu korisnika usluga navodnih organizatora čitave operacije, knjigovođa Tomislava Pavkovića i Olivera Kolobarića, navodno ima i imena odvjetnika koji su iz svojih odvjetničkih društava isisavali dobit, zatim vlasnika farmi za svinjogojstvo, ugostitelja i slično. No, to nije sve. Naime, jedan od modusa operandi koji se osumnjičenicima stavlja na teret je da su tvrtke, kada su im poslužile za financijske malverzacije, slali u likvidaciju fiktivno ih prodajući kako im se ne bi mogao provesti porezni nadzor.
Jedna od tih osoba koje su služile kao “likvidatori” tvrtki, odnosno kao fiktivni kupci, je i famozni Ilija Ageljić, kojega je Jutarnji list nedavno razotkrio kao osobu koja je dok je formalno bila u bijegu pred Interpolom u Zagrebu preuzela ukupno 19 tvrtki, a zatim ih pustila u likvidaciju. I Ageljić, koji se nedavno predao hrvatskom pravosuđu nakon sedmogodišnjeg bijega, je zbog toga osumnjičen u ovoj najnovijoj USKOK-ovoj istrazi.
Povratak provizije
Inače, premda je akcija navodno trebala biti finalizirana još u ožujku, uhićenja su odgođena zbog izbijanja koronavirusa, poglaviti zato što je u njima te na pretragama stanova trebalo sudjelovati oko 150 policajaca, što bi zbog mjera izolacije bilo jako teško provesti. Kako je USKOK priopćio jučer, kaznena djela protiv osumnjičenika se terete u dvije grupe. Dvojica navodnih organizatora, Pavković te Oliver Kolobarić, organizirali su i stavili pod svoju kontrolu desetak tvrtki, čiji su formalni direktori bile osobe koje su njih dvojica kontrolirali. Te tvrtke poslužile su kao sustav za izvlačenje novaca iz “pravih” tvrtki, čiji su vlasnici, među kojima i Ana Karamarko, željeli izbjeći plaćanje poreza.
U dogovoru s vlasnicima pravih tvrtki, te “fikus-tvrtke” bi pravim tvrtkama slale fakture za nepostojeće i neizvršene poslove. Faktura je bilo raznih, od intelektualnih usluga, preko raznih građevinskih poslova, usluga prijevoza do dimnjačarskih usluga. Novac koji bi im poduzetnici uplaćivali zatim bi uz proviziju “na ruke” vraćali tim poduzetnicima. No, osim za standardno izvlačenje novca od stvarnih tvrtki, dio osumnjičenika se bavio i podizanjem iskazanoga PDV-a na osnovi fiktivnoga poslovanja između svojih fikus-tvrtki. Tako su, tvrdi USKOK, uspjeli zaraditi oko 7,5 milijuna kuna.
Policija i USKOK su u sklopu akcije skoro godinu dana koristili tzv. posebne dokazne radnje, odnosno tajno su, uz nalog istražnoga suca, snimali telefonske razgovore osumnjičenika. Tako je, između ostaloga, snimljen telefonski razgovor u kojemu su Tomislav Pavković i još jedan osumnjičenik u prosincu prošle godine razgovarali o poslu koji su trebali odraditi za Drimiju, a koji je USKOK ocijenio fiktivnim. Naime, radi se o kupovini poslovnoga softvera CRM (Customer relationship manager). Problem je taj što je ugovor za nabavu softvera sklopljen s fikus-tvrtkom, a ugovor je ispred Drimije potpisala Ana Karamarko, a upravo je taj njezin potpis na evidentno fiktivni posao ono što je uvaljuje u čitavu priču, premda po svemu sudeći USKOK nije uspio snimiti njezine telefonske razgovore, piše Jutarnji list.
Transkript
Međutim, u spomenutom razgovoru vezanome uz ugovor za Drimiju, čuje se Pavković kako pita svojeg poznanika ima li bilo kakvu šprancu ugovora o isporuci softvera i poslovno-tehničkoj suradnji, na što mu poznanik odgovara da nema i da treba vidjeti je li ima nešto na internetu. Dva dana kasnije Pavković naziva suradnika i pita ga ima li bilo kakvu aplikaciju da ga stave na CD vezano uz ono što je radio njihovoj prijateljici. “Neki programčić, neki stari, bilo što bez veze da ga stavimo na CD. Da program ništa ne treba raditi samo da ima nešto. Treba joj nešto da i ona ima uz sebe, nitko to neće gledati, samo da ima neki elaboratić od pet strana”, kaže Pavković u razgovoru.