Svaki treći radnik u Hrvatskoj plaću prima iz proračuna, a država utječe na čak polovicu radnih mjesta: stručnjak objašnjava zašto je to opasno

Gotovo svaki treći zaposleni čovjek u Hrvatskoj prima plaću iz državnog ili jednog od županijskih, gradskih i općinskih proračuna ili od korisnika tih proračuna. Svi ti poslodavci zapošljavaju 27,7 posto svih zaposlenih u zemlji ili 369.781 osobu.

Kod poduzetnika radi 939.954 radnika ili 70,5 posto svih zaposlenih, a male i mikrotvrtke zapošljavaju više ljudi nego srednji i veliki poduzetnici. U malim i mikropoduzećima radi 494 tisuće ljudi, a u velikim i srednjim 445 tisuća. To su podaci Financijske agencije za 2018. godinu.

3739 subjekata

Još su zanimljiviji podaci o prosječnom broju zaposlenih kod različitih poslovnih subjekata. Tako je prosječan broj zaposlenih po poduzetniku u Hrvatskoj 7,2 radnika, dok je čak 13,7 puta veći prosječan broj zaposlenih po proračunima i proračunskim korisnicima i iznosi 98,9 zaposlenih.

Za sve one koji se pitaju kakvi su to poslodavci proračun i proračunski korisnici reći ćemo da se radi o 3739 poslovnih subjekata: Hrvatskom saboru, Vladi i svim njezinim uredima, ministarstvima, državnim odvjetništvima, sudovima, inspektoratima, upravama poput porezne i carinske, kliničkim bolničkim centrima, zatvorima, centrima za socijalnu skrb, općinama, gradovima, županijama, školama, učilištima, sveučilištima, zavodima, ustanovama, muzejima, kazalištima...

Tako je kod svih proračuna, od državnog preko županijskih do gradskih i općinskih, i svih korisnika tih proračuna zaposlen lijep broj građana Hrvatske.

Na svakih 2,5 zaposlenih kod poduzetnika dođe jedan zaposleni čovjek na proračunima svih razina vlasti, od središnje države do općine. U nekim su županijama proračuni i proračunski korisnici vodeći brojem zaposlenih. Tako je primjerice, u Splitsko-dalmatinskoj županiji najveći poslodavac upravo jedan proračunski korisnik – KBC Split s 3510 ljudi na platnim listama, dok je trgovački lanac Tommy s 2784 zaposlenih najveći poslodavac među poduzetnicima koji imaju ukupno 78.358 radnika ili 76 posto zaposlenih u županiji. U cijeloj toj županiji ima 367 proračuna i proračunskih korisnika s 22.264 zaposlenih što je 21,6 posto svih zaposlenih. Od tog je broja 56 proračuna gradova, općina i same županije koja je inače najveća županija u zemlji.

Dr. Damir Novotny navodi da je pod utjecajem državnog sektora znatno veći broj poduzetnika nego što pokazuju ovi podaci. Veli da se ovi podaci odnose na direktno zaposlene u državnom sektoru, a tome treba dodati zaposlene u privatnom sektoru kod kojih država ima značajne udjele, poput “Rade Končara”, “Podravke” ili Ine.

– Pod utjecajem državnog sektora je oko 45 posto svih zaposlenih, a tome moramo dodati i satelitska poduzeća koja bez državnog sektora i narudžbi iz državnog sektora na otvorenom tržištu ne bi opstala, toga ima u velikim gradovima gdje veliki broj poduzetnika ovisi o gradskim narudžbama ili u građevinskom sektoru.

Tako je utjecaj državne ekonomije na ukupan broj radnih mjesta negdje oko 50 posto, što je daleko najviši utjecaj državnog i paradržavnog sektora na ekonomsku strukturu među zemljama EU-a u kojima taj utjecaj iznosi između 10 i 17 posto.

Toga je kod nas previše jer država kontrolira izravno oko 1400 poduzeća, a indirektno oko 1800 poduzeća, posebno velikih. U ovoj ekonomskoj strukturi gdje državni sektor kontrolira skoro 50 posto svih radnih mjesta i ekonomskih aktivnosti, ekonomski rast iznad dva posto u budućnosti neće biti moguć – ističe dr. Novotny.

O poduzetničkom sektoru kaže da je fragmentiran, u njemu prevladavaju mikropoduzeća, što je znak da Hrvatska nema razvijen poduzetnički sektor i ima veliki prostor za napredak.

Dodaje da je, primjerice, Slovenija jačala poduzetnički sektor i usmjeravala sredstva iz europskih fondova u jačanje poduzeća i pretvaranje malih i mikropoduzeća u srednja i velika poduzeća i tako je njihova ekonomska struktura ojačala.

Lika na začelju

U Hrvatskoj je mnogo toga jasno o strukturi pa ne čude podaci Financijske agencije po kojima je Grad Zagreb vodeći brojem poslodavaca i zaposlenih u svakoj kategoriji. Tako je u Zagrebu bilo 43.927 poduzetnika s 363.093 zaposlenih, a najviše, 9419 ljudi, radilo je u “Konzumu” i Hrvatskoj pošti – 9312 zaposlena. Unatoč tome, Zagreb nije na listi top pet županija s najvećim udjelom zaposlenih kod poduzetnika jer su od njegova udjela od 63,6 posto bolje Međimurska, Zagrebačka, Varaždinska, Istarska i Krapinsko-zagorska županija u kojima od 85,2 posto do 77,8 posto svih zaposlenih radi kod poduzetnika.

Najveći broj proračunskih korisnika, njih 566, preklani je sjedište imalo u Zagrebu, a taj je grad vodeći brojem ljudi zaposlenih kod proračuna i proračunskih korisnika, bilo ih je 199.424, najviše u KBC-u Zagreb s 5368 zaposlenih.

Udjelom u broju zaposlenih kod proračuna i korisnika ipak nije vodeći Zagreb nego Ličko-senjska županija. Ta županija, koja ima najmanje poduzetnika i najmanje zaposlenih, njih 904 s 4676 radnika, vodeća je udjelom zaposlenih kod proračuna i korisnika kod kojih radi 3999 ljudi što je čak 45,1 posto svih zaposlenih u toj županiji.