Tea Cimas / CROPIX
Niz sudaca u Hrvatskoj sudnicu je upoznalo i s druge strane - mjesto za sudačkim stolom zamijenili su onim na optuženičkoj klupi. Međutim, i kad su uhvaćeni u nekom obliku kriminala i kad se protiv njih podigne optužnica, ne odlaze iz sudačke profesije.
DSV im izriče stegovnu mjeru privremenog udaljavanja sa sudačke dužnosti koja se produljuje sve do okončanja sudskog postupka. Kako u Hrvatskoj sudski postupci traju godinama, i privremena suspenzija sa sudačke dužnosti u pravilu traje godinama. Međutim, i dok su pod suspenzijom, suci primaju plaću - doduše, ne cijelu, nego polovicu.
Slučaj Marina Črnje, suca Općinskog suda na Krku, posebno je zanimljiv - pod suspenzijom je gotovo osam godina. DSV ga je privremeno suspendirao sa sudačke dužnosti sredinom 2011. zbog kaznenog postupka u kojem ga se tereti da je Miroslavu Kutli pomagao u izvlačenju više desetaka milijuna kuna iz nekad moćnog poduzeća Tisak. Črnja je, podsjetimo, devedesetih, u vrijeme ekspanzije Kutlina poslovnog carstva, bio predsjednik NO-a Slobodne Dalmacije, a novinari koji su u to doba radili u dopisništvu splitskog dnevnika sjećaju ga se kao revnosnog Kutlina (odnosno HDZ-ova) političkog komesara koji se miješao u rad novinara i urednika. Slučaj Marina Črnje posebno je paradoksalan jer je riječ o čovjeku kojega DSV 2002. nije niti smio imenovati općinskim sucem na Krku.
Brojne afere
Kako kandidati za suce moraju dostaviti DSV-u potvrdu da se protiv njih ne vodi kazneni postupak, Črnja je pribjegao triku - umjesto na Općinskom sudu u Zagrebu, gdje se protiv njega zbog afere Tisak od 2000. vodila istraga, potvrdu je pribavio na Općinskom sudu u Rijeci, gdje je nekoć, prije raspada Jugoslavije, radio kao općinski sudac. DSV se zadovoljio Črnjinom riječkom potvrdom i pozitivnom preporukom riječkoga Županijskog suda te ga imenovao sucem. Sudački posao Črnja je obavljao desetak godina, dok mu 2011. DSV zbog optužnice za Tisak nije ukinuo sudački imunitet i izrekao stegovnu mjeru privremenog udaljavanja sa sudačke dužnosti. Od tada do danas DSV je tu mjeru prolongirao tridesetak puta i ona je na snazi i danas jer suđenje Kutli, Črnji i ostalima pred Općinskim kaznenim sudom u Zagrebu još traje.
U proteklih osam godina, Črnja prima polovicu sudačke plaće. Na Općinskom sudu u Rijeci, kojem je u međuvremenu pripojen krčki Općinski sud, rekli su nam da Marinu Črnji isplaćuju mjesečno 5113,50 kuna neto - polovicu mjesečne plaće općinskog suca - što je godišnje 61.362 kune. Jednostavna računica pokazuje da mu je u proteklih osam godina, koliko je suspendirani sudac, iz budžeta Ministarstva pravosuđa isplaćeno 490.896 kuna, čemu treba pridati doprinose, prirez i porez na plaću. Status suspendiranog suca Črnji je, očito, prihvatljiviji od umirovljeničkog jer je 2014., s napunjenih 65 godina, mogao otići u mirovinu, ali je odlučio iskoristiti sudačko pravo da (ne) radi i nakon 65. godine života, pa će u mirovinu, silom zakona krajem ove godine, kada navršava 70 godina života.
Povrat novca
Zanimljiv je i slučaj splitskog općinskog suca Roberta Pešutića. Njega je DSV privremeno suspendirao sa sudačke dužnosti u listopadu 2011. zbog kaznenog postupka koji je protiv njega pokrenut zbog primanja mita, zloupotrebe položaja i protuzakonitog posredovanja u sudskim poslovima. Početkom prošle godine pravomoćno je osuđen na tri i pol godine zatvora i desetogodišnju zabranu obavljanja sudačke dužnosti. Iako je predsjednica njegova suda od DSV-a zatražila da ga se nakon izricanja pravomoćne presude razriješi sudačke dužnosti, DSV je zaključio da i dalje postoje razlozi da mu se produlji privremena suspenzija i isplaćuje polovica sudačke plaće (koja je otprilike kao i Črnjina) jer je Pešutić protiv pravomoćne presude podnio ustavnu tužbu. Privremena suspenzija trajat će mu dok Ustavni sud ne odluči o njegovoj tužbi, a ukine li je, i dulje.
Črnja i Pešutić, međutim, nisu i jedini suci koji su pod višegodišnjom suspenzijom zbog činjenice da su se našli na optuženičkoj klupi i godinama, iako ne obavljaju sudački posao, primaju polovicu sudačke plaće. Suci završavaju na optuženičkoj klupi uglavnom zbog primanja mita i zloupotrebe sudačke ovlasti.
Bariša Gašpar, bivši sudac Visokog trgovačkog suda, pod privremenom suspenzijom proveo je pet i pol godina, od 2008., kada mu je ukinut imunitet zbog optužnice da je od tvrtke koja mu je bila stranka u sporu primio 25.000 eura mita kako bi joj pogodovao, do pravomoćne presude na dvije godine zatvora, povrat novca i zabranu obavljanja sudačke dužnosti izrečene 2014. On je, ujedno, i najviše pozicionirani hrvatski sudac koji je pravomoćno osuđen zbog korupcije.
Pogodovanje
U statusu privremeno suspendiranih sudaca godinama su bili ili još jesu i dvojica sudaca Županijskog suda u Dubrovniku: Pero Miloglav i Ivo Besjedica. U svibnju 2009. DSV ih je privremeno udaljio sa sudačke dužnosti zbog pokretanja kaznenog postupka u aferi Vrtovi sunca, u kojoj ih se tereti da su sudački položaj zloupotrijebili kako bi pogodovali tvrtki poduzetnika Pere Vićana omogućivši joj da se nezakonito domogne oko 150.000 četvornih metara atraktivnog turističkog državnog zemljišta. I dok je Miloglav nakon šest godina suspenzije vraćen na sudački posao jer ga je sud pravomoćno oslobodio, Besjedica je već desetu godinu pod suspenzijom i ima najveće šanse postati rekorder u “disciplini” trajanja privremene suspenzije sa sudačke dužnosti. Od zvučnijih sudačkih imena valja navesti i slučaj sutkinje zagrebačkog Trgovačkog suda Vesne Malenice koju je krajem 2017. godine DSV privremeno suspendirao sa sudačke dužnosti do okončanja kaznenog postupka vezanog uz zloupotrebe u stečajnim postupcima koje je, kako se sumnja, počinila u korist stečajnog upravitelja Pere Hrkaća.
