StoryEditorOCM
ForumVELIKA ANALIZA

Stručnjaci o neredu na svim razinama: ‘Sustav je zakazao, građani su dolazili pomagati‘, ‘Na papiru imao sve, ali, eto, navijači nam gase požare‘

Piše Damir Tolj/PSD
8. siječnja 2021. - 15:00

Kad udari voda - problemi, kad pohara vatra - problemi, kad se zemlja trese - problemi... Na vrhu i na dnu - problemi.

A između ljudi, narod naš svagdašnji, ko između čekića i nakovnja, dok po njemu iskre frcaju i jadi pucaju.

Katastrofalan potres na Banovini još jednom je pokazao da ništa nismo naučili, tko zna hoćemo li i kada...

- Očita je kriza vođenja i upravljanja krizom na lokalnoj razini, ali i kriza koordinacije na nacionalnoj razini. Ne postoji jasna linija zapovijedanja i upravljanja, kao ni koordinirano djelovanje različitih dionika koncepta domovinske sigurnosti, pa se nameće potreba osnivanja centra, službe ili agencije koja bi upravljala krizama na svim pojavnim razinama - kaže doc. dr. sc. Gordan Akrap, autor “Sigurnosne analize: potresi na Banovini i upravljanje krizom”.

image
Gordan Akrap
Darko Tomaš/Cropix

Učinkoviti odgovor

Nužno je ustrojiti sveobuhvatnu, kvalitetnu, pouzdanu, funkcionalnu i profesionalnu instituciju koja će voditi brigu o upravljanju krizama, strateškom komuniciranju i organiziranju društva i države za takve situacije, u okviru koncepta domovinske sigurnosti.

- Ovo mora biti pouka svakoj sredini! Temelj je uvijek lokalni, a nadogradnja državna. Pa tko će prvi odgovoriti na krizu ako ne lokalna zajednica, ali mora biti organizirana. Kada ste čuli da školska djeca izvode vježbe evakuacije ili slično, kada ste vidjeli snage civilne zaštite da simuliraju akcije spašavanja - pita se Akrap.

IGOROVA ABECEDA Skuhali su nas ko žabu

Evo što je volonter Igor Šaravanja napisao na svom Fejs profilu nakon povratka iz Petrinje i Gline, ne može biti jasnije i preciznije. Donosimo naglaske:

“Više dana proveo sam u Glini i Petrinji. Situacija je grozna, ne mogu izraziti bol i jad koji je tamo. Pri tom je divno vidjeti pomoć koja stiže sa svih strana i ljude koji su došli sa svih strana naše države. I ja u tom vidim problem. Kada toliko ljudi odjednom dođe pomoći, imamo li bolji dokaz da nitko ne vjeruje da će se nešto riješiti sustavom. Svi sjedamo u auta i žurimo tamo, jednostavno - više ne vjerujemo da će sustav nešto riješiti....”

Kaže da je u kriznom upravljanju najbitnije imati jasan sustav zapovijedanja, donošenja odluka i jasne komunikacije. Ovako opisuje stanje na terenu:

- Barem četiri linije zapovijedanja: civilna zaštita, Crveni križ, vojska, policija i privatne inicijative koje na kraju najbolje funkcioniraju... To je uzrokovalo bauljanje volontera, troši se abnormalna količina energije bez kvalitetnih rezultata, što će demotivirati ljude koji su došli pomoći.

- Potpuno rasulo u skladištima: takve količine robe u tako kratkom vremenu ne bi mogla primiti nijedna logistika. Ono što je puno veći problem - roba je neobilježena, pomiješana, na hrpi. Zar nitko nije mogao reći ljudima kako pakirati robu. Da uzmu čvrste kutije ili zaštitu za odjeću, da napišu veličinu i sadržaj, da roba mora biti čista, složena i neoštećena.

- Hrana: bolje je slati jedan artikl u transportnom pakiranju ili paleti. Više artikala netko mora sortirati. Bolje je poslati 12 boca ulja u originalnoj kutiji nego jedno mlijeko, špagete i pastu za zube u neobilježenoj kutiji.

- Nemiješanje volontera po gradovima, da se smanji mogućnost zaraze. U svakom gradu treba postojati mjesto za javljanje volontera...

- Centralizacija komunikacije potreba: tako se moglo definirati što je točno potrebno. Nekih stvari nedostaje, drugih je previše.

- Mediji: mogao se definirati jedan kanal za objavu svih važnih informacija.
Volonter kaže da ćemo se za dva tjedna čuditi ako zaraza bukne jer su ljudi išli od kuće do kuće pomažući, pa će se vratiti u svoja mjesta, a epidemiološke mjere ostale su u zadnjem planu, ali i to se stavlja na obraz sustavu koji nije bio funkcionalan. Šaravanja se ironično pita zar ništa nismo naučili dosad:

“I tako uvijek, kod svake katastrofe koja nam se u zadnje vrijeme dogodila - nikada nije sustav zakazao... Malo sam tužan i ljut, ali navikli smo se da stvari ne funkcioniraju, pa nam više nije čudno. Skuhali su nas ko žabu.”

A stanovništvu Banije je poručio: "Divim vam se, dragi ljudi, nećemo vas ostaviti!"

Na pogođeni prostor Banovine - osim raznih žurnih službi - nahrupio je golem broj građana s najboljim namjerama, ali... U tom trenutku pokazalo se da sustav nema učinkovit odgovor na kontrolu i upravljanje krizom, navodi naš sugovornik:

- Nacionalni stožer pravovremeno je reagirao ukidanjem propusnica za međužupanijska putovanja kako bi se olakšale evakuacije i ubrzao dolazak neophodnih službi za pomoć unesrećenima. No, ceste su bile zakrčene građanima koji su se sami organizirali, željni pomoći stradalima. Na pogođeni prostor olako se ulazilo, ometajući kretanje potražnih, spasilačkih, policijskih, vojnih i zdravstvenih timova. Lokalni stožeri nisu bili u stanju disperzirati pristigle volontere prema udaljenijim stradalim selima prva dva dana nakon početka krize.

image
Ruševine u Petrinji
Jure Mišković/Cropix

Da su dragovoljci, kao što se to pokazalo idućih dana, odmah otišli u rubna područja, smanjio bi se pritisak na urbane centre, a omogućilo bi se brže i kvalitetnije djelovanje sustava domovinske sigurnosti. I to pokazuje da je jedan od ključnih faktora upravljanja krizom organiziranje, edukacija i osposobljavanje stanovništva u okviru sustava civilne zaštite. Kvalitetnog odgovora na poplavu, požar ili potres nema bez organizirane lokalne zajednice.

Lokalni sustav

- Pokazalo se da nema dovoljno organiziranih i educiranih volontera u sustavima civilne zaštite ni na lokalnoj ni na državnoj razini. Moramo biti svjesni ograničenih ljudskih kapaciteta. Ne mogu volonteri biti na više mjesta odjednom. Zato je ključno pitanje njihova organiziranja i integracije u sustav koordinirane pomoći i spašavanja. I sustav domovinske sigurnosti treba osposobiti, ali ne na političkoj, već na provedbenoj razini - ističe Akrap.

Naglašava da je nužno pokrenuti obrazovni program na budućem Sveučilištu obrane i sigurnosti, koji će se baviti upravljanjem krizama. Jasno je i da valja educirati i osposobljavati stanovništvo u odgovoru na krizu.

- Morate na terenu imati jedinstveni zapovjedno-operativni centar koji će koordinirati akcije. Njemu treba biti podređen i medijski centar u kojemu će se prikupljati i provjeravati informacije s terena, koji će komunicirati s medijima, ali i prepoznavati maliciozne dezinformacije, kakvih ni na Banovini nije manjkalo.

Na čelu centra treba biti tim koji će imati pravo izdavanja naloga i zapovijedi, s naglaskom na pronalaženje i spašavanje ljudi i oporavak infrastrukture.

- S druge strane, nijednoj pogođenoj zajednici ne može se u potpunosti pomoći ako ona sama nema razvijen svoj lokalni sustav upravljanja krizom, na čije se snage nacionalni stožer treba osloniti u početku - zaključuje autor sigurnosne analize potresa na Banovini.

Dr. Ivan Toth: Zabrana za sve bez propusnice


Zabranio bih ulazak na pogođeno područje svima bez propusnice. Kad svatko može prići, ne treba se čuditi nesrećama, gužvama, dezinformacijama... Nemamo stručnih kadrova, izbrisali smo edukaciju.

Treba se baviti i vođenjem u krizama, netko mora donositi odluke, ali i preuzeti odgovornost. Nedostaje koordinacije, usklađenog djelovanja raznih žurnih službi, treba izbjeći stihiju - kaže dr. Ivan Toth, dekan Veleučilišta Velika Gorica, koje ima i studij kriznog menadžmenta.

Prema njegovim riječima, lokalna zajednica mora imati planove postupanja u krizi: prvo idu lokalne snage, za njima nacionalne, ali ne može lokalna zajednica upravljati procesom, to treba preuzeti državni stožer. Zanemarena je edukacija stanovništva, ljudi moraju znati komu se javiti i što raditi. Sve to košta, naravno, ali koliko košta izostanak prevencije?!

- Sustav često mijenjamo, bilo je dosta pretumbacija: vatrogasci malo sami, malo u MUP-u, ustrojili smo bili Državnu upravu za zaštitu i spašavanje, pa je prebacili u MUP, sada je i civilna zaštita dio MUP-a, a bila je dio DUZS-a. Imamo mi još itekako na čemu raditi - ističe dr. Toth.

Igor Tabak: Golemi proračuni, učinak nikakav


Na papiru imamo sve! Ništa nas ne smije iznenaditi, pa nam navijači gase požare, građani spašavaju potopljene krajeve, a stanovništvo iz jednog kraja pomaže pogođenima potresom u drugom kraju. Naravno, nikako ne treba omalovažiti želje svakog pojedinca željnog pomoći ugroženima, ali u državi bi morao postojati učinkovit sustav - naglašava analitičar Igor Tabak s portala 'OBRIS - Obrana i sigurnost'.

Kaže da stalno muku mučimo s ustrojavanjem i aktivacijom sustava. Imamo i mehanizme, poput katastrofe, koja je upravo proglašena, ili elementarne nepogode, pa i izvanrednog stanja.

- Pa, mi ni rat nismo proglasili, a bio je... Neki dijelovi sustava imaju goleme proračune i godine za pripremu, ali javnost od svega malo vidi. Neki dijelom rade, neki su podbacili. Pa mi imamo tri paralelne obalne straže i najmanje dva sustava za krizna stanja - civilnu zaštitu i domovinsku sigurnost. U hodu mijenjamo stvari, a na terenu se kašljuca i nakon zatajenja nitko ne odgovara. Imamo problem s odgovornošću, nisu rijetke ni improvizacije, a mnogo toga se radi samo da se zadovolje forme i stave kvačice u kućice.

Prema Tabakovim riječima, građani lutaju prostorima, pa se ne može ocijeniti tko noću pomaže, a tko možda potkrada. Volonteri bi morali biti organizirani u radne skupine i imati iskaznice, pa organizirano biti uvedeni na teren. A netransparentnost prožima državnu strukturu.

- I što se događa, kestenje iz vatre vadi Hrvatska vojska, koja bi morala biti snaga zadnjeg odgovora, a ne prvog, kao što je kod nas, bilo u vatri, vodi, potresu, snijegu ili ledu, iako postoji čitav niz drugih službi koje bi trebale djelovati prije - kaže Tabak.

Liječnici za primjer, politikanti za osudu

"Zdravstveni sustav reagirao je vrlo brzo i učinkovito, evakuiravši pacijente sisačke bolnice u druge centre. Zdravstveni radnici pokazali su najbolju razinu organiziranosti, uigranosti i usklađenosti djelovanja. Pokazali su da znaju upravljati krizom te da znaju tu krizu komunicirati unutar sustava i prema javnosti", navodi se u analizi.

"S druge strane, politikantsko ponašanje pojedinaca, neodlučnost, nesigurnost, nesnalaženje, često, čak i javno mijenjanje mišljenja i stavova, uzrokovalo je zbunjenost, konfuziju i nepovjerenje stanovništva, koje od vlasti očekuje da znaju, mogu i hoće voditi i upravljati krizom u skladu s općim, a ne pojedinačnim ili osobnim interesima."

23. studeni 2024 17:54