U iščekivanju nedjeljnog sastanka kad bi premijer Andrej Plenković u suradnji s resornim ministrima, epidemiolozima i članovima nacionalnog Stožera civilne zaštite trebao donijeti odluku o daljnjim mjerama, počeli su prvi pritisci. Istarska županija od Vlade i stožera traži otvaranje fitness centara i teretana te otvaranje sporta za najmlađe, zahtijevaju i da samostalno donose odluke o popuštanju i pooštravanju mjera.
"Stožer civilne zaštite Istarske županije zahtijeva od Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske donošenje odluke koja će omogućiti rad teretana, fitness centara, sportskih i rekreacijskih centara te treniranje sportaša pojedinaca u individualnim sportovima (pojedinačnim), na otvorenom prostoru, na području Istarske županije.
Stožer civilne zaštite Istarske županije zahtijeva od Vlade Republike Hrvatske i Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske da nakon 1. veljače 2021. godine dopusti županijskom stožeru CZ-a donošenje odluka o mogućim opuštanjima i mogućim strožim mjerama sukladno epidemiološkim procjenama na području Istarske županije", stoji u priopćenju koje je poslao istarski stožer.
Bez velikih pomaka
No, kako doznajemo, nacionalni stožer ne planira dopustiti samostalne odluke. Naime, iako se istarski stožer tijekom cijele epidemije pokazao odgovoran i donosio pravovremene mjere, u nekim situacijama čak i prije nacionalnog, dopustiti im samostalne odluke značilo bi da se to mora odnositi na sve županijske stožere, što se neće dogoditi.
S velikim zanimanjem tako se iščekuje nedjelja i konačna odluka. Prema našim informacijama, zdravstveni dio Vlade i stožer nikako nisu za veća popuštanja, odnosno nisu uopće za popuštanja, a ekonomski dio Vlade cijelu priču gleda sa svog stajališta.
Veliku ulogu u odluci imat će i iskustva iz drugih europskih zemalja koje se mahom sve više zatvaraju pa je sigurno da neće biti velikih pomaka. Premijer Andrej Plenković je rekao da će sve staviti na stol i vidjeti s obzirom na nove brojeve što se može pustiti 1. veljače, a što će čekati jasniju situaciju.
Dodao je i da stvari moramo gledati realno, da popuštanje ovisi o "semaforu", odnosno je li puno zaraženih, hospitaliziranih, pacijenata na respiratoru i preminulih.
- Mi smo sada objektivno u boljoj situaciji nego što smo bili, i to je dobro, ali nismo u fazi da je opasnost nestala. Gledam sve mjere koje kolege poduzimaju u Europi, u Francuskoj je policijski sat na snazi od 18 do 6 sati, slična je situacija u brojnim zemaljama. Nastojali smo sve balansirati, što je manje kontakata, manje je zaraze, a ideja je da se tijekom veljače, ožujka, travnja većina najugroženijih i najizloženijih skupina procijepi, a onda i 70 posto populacije općenito - rekao je premijer i dodao da smo dobro "odvozili slalom" kroz blagdane zahvaljujući mjerama i odgovornosti građana.
Iako je dosad više puta govorio da bi bilo najbolje pričekati toplije vrijeme i veću procijepljenost prije popuštanja, potpredsjednik Vlade i šef Stožera civilne zaštite Davor Božinović nije dao više informacija na tu temu.
- Ne mogu ništa reći jer će se tek na sastanku razgovarati o svemu - rekao je Božinović.
Covid-putovnice
I tijekom petka govorilo se o sastanku Vijeća Europe koje je imalo samo jednu temu, koronavirus iz kuta cjepiva, mjera i daljnjih koraka. Europa se mahom sve više zatvara. Primjerice, Nizozemska prvi put od Drugog svjetskog rata ima policijski sat. I druge zemlje su krenule tim putem, a Njemačka se također sve više zatvara unatoč poboljšanju brojki. Naravno, veliki je strah od novih, mutiranih, brzoširećih sojeva koje prijete Europi. Stoga ne iznenađuje da će i naši čelnici uzeti u obzir ove aspekte.
Osim toga, čeka se kategorizacija tamnocrvenih regija, raspravlja se o covid-putovnicama i brzim antigenskim testovima koji bi trebali postati standard. Naime, kako doznajemo, u skoroj budućnosti brzi antigenski testovi trebali bi postati epidemiološki standard, a ne dijagnostički. Jer uz prevelike brojeve gubi se mogućnost hvatanja kontakata tako da bi veće korištenje brzih antigenskih testova moglo zamijeniti taj dio.
Hrvatska bi u tom slučaju trebala voditi evidenciju o tim testovima i objavljivati je, jer se sada evidentiraju i objavljuju samo oni oboljeli koji su dijagnosticirani PCR testovima. HZJZ, unatoč inzistiranjima novinara, nikad nije odgovorio koliko je brzih testova dosad napravljeno te koliko je u Hrvatskoj još potvrđeno bolesnih koji se nigdje ne evidentiraju.
To čudi jer je osjetljivost brzog testa veća od 97 posto.