Na samom kraju dana, nakon cjelodnevne rasprave u predmetu prava potrošača na obeštećenje nakon konverzije kredita u švicarskim francima, Vrhovni sud je objavio vrlo neobično priopćenje, teško razumljivo čak i za odvjetnike.
Ipak, prema prvim interpretacijama, posrijedi je jedna kompromisna presuda koja upućuje na to da mogu dobiti određeno obeštećenje, ali ne toliko da bi to znatnije utjecalo na poslovne rezultate banaka.
Od tri pravna shvaćanja "o pravnim učincima sporazuma o konverziji kredita" i pravima potrošača, koji su se našli na dnevnom redu Građanskog odjela Vrhovnog suda, najveći broj glasova sudaca, njih 13, dobilo je ono treće, analizira Jutarnji list.
Prema njemu, nakon sklapanja sporazuma potrošač ima pravo "na isplatu pripadajućih zateznih kamata na više plaćene iznose koje je potrošaču banka uračunala prilikom izračuna konverzije kredita". Odnosi se na razdoblje od dana svake pojedine uplate do dana izvršene konverzije.
Ti viši preplaćeni iznosi, kako stoji u izvješću o provedbi konverzije Ministarstva financija, čine samo manji dio ukupnog troška konverzije. Od ukupnog broja konvertiranih ugovora o kreditu, navodi se, njih 43.544 ostvarilo je preplatu "u ukupnom iznosu od 1,1 milijardu kuna, dok je 10.109 ostvarilo manjak u ukupnom iznosu od 59 milijuna kuna". Ukupni učinak konverzije, koji se odnosi na umanjenje glavnice, iznosi 6,6 milijardi kuna, a kada se pribroje više plaćene rate i manjkovi, on doseže iznos od 7,6 milijardi kuna.
Prvo pravno shvaćanje, da potrošač koji je sklopio sporazum o konverziji kredita nakon toga "nema pravo na povrat više plaćenih iznosa po osnovi nepoštenih i ništetnih ugovornih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli", dobilo je šest glasova i očigledno nije prošlo. Jednako tako, nedovoljan broj glasova, njih 19, dobilo je treće stajalište, po kojem potrošač "ima pravo na povrat više plaćenih iznosa"… Predstavnici potrošača su zadovoljni činjenicom da je veći broj sudaca bio za opciju prema kojoj imaju pravo na obeštećenje negoli da nemaju, ali to im u konačnici malo znači.
- Potrošači su vrlo zbunjeni jer ni nakon odluke Vrhovnog suda ne znaju imaju ili nemaju pravo na obeštećenje, dok im zatezne kamate nisu toliko bitne. Ponovno nemamo pravu sigurnost, morat ćemo ići na lutriju i ishod naših tužbi ovisit će o sastavu sudskog vijeća. Ništa nije riješeno kako treba - kaže Denis Smajo, predstavnik Udruge Potrošač.
Iako se zasad ne oglašavaju, vjerojatno je da banke nisu razočarane posljednjom odlukom VS-a jer sve upućuje na to da će klijentima koji su konvertirali kredit morati isplaćivati tek zatezne kamate na preplaćeni iznos kredita.
U proteklih tjedan dana, otkad je Vrhovni sud odlučio odgoditi sjednicu, Udruga Franak uložila je mnogo truda uvjeravajući suce i javnost da 55.000 obitelji "konačno mora dobiti pravo na utvrđivanje punih obeštećenja nakon konverzije". U svim dosadašnjim sudskim vještačenjima, poručili su iz Udruge, utvrđeno je da su konvertirane glavnice 10 do 15 posto više u odnosu na početni otplatni plan, da potrošači nisu dobili preplaćene iznose i zatezne kamate i da u konačnici plaćaju 40 do 50 posto više anuitete.
Od sudaca VS-a očekivali su da zauzmu pravno shvaćanje poštujući hrvatsko i pravo EU te da "55.000 obitelji konačno mora dobiti pravo na utvrđivanje punih obeštećenja nakon konverzije". To je uključivalo i okupljanje prekoputa Vrhovnog suda dan uoči donošenja posljednje odluke, pozivajući suce da "budu pravnici, suci i moralni pobjednici", piše Jutarnji list.
U proteklom desetljeću trajanja ovog sudskog spora predstavnici dužnika i banaka često su kritizirali odluke hrvatskih sudova, pokušavajući doći do konačne istine obraćanjem Sudu EU. No, posljednja presudu Europskog suda za ljudska prava (ESLJP) od 1. prosinca govori da su ovdašnji sudovi, iako se tako često ne čini, dobro argumentirali svoje odluke. Tako je odbačena tužba banaka protiv Hrvatske, temeljena na argumentu da su imale nepošteno suđenje. Na kraju, posljednju presudu iz Strasbourga Udruga Franak također tumači kao veliku pobjedu, ne samo hrvatskih potrošača, "nego kompletnog hrvatskog pravosuđa".
No, činjenica da se o ovom slučaju nije uspjela donijeti odluka prošlog ponedjeljka te da je rasprava danas potrajala gotovo cijeli dan govori o tome koliko je teško donijeti odluku o ovom vrlo kompliciranom slučaju.
Stvorena su velika očekivanja od predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića, koji je prije deset godina donio povijesnu presudu u korist dužnika.
S druge strane, Vrhovni sud je u prijašnjim presudama upućivao na to da je Zakon o konverziji iz 2015. godine ustavan, da ugovori koji su konvertirani iz švicarskog franka u eure nisu ništetni te da dodatno obeštećenje ovisi o tome je li pojedina banka postupala po zakonu. Odluku ESLJP-a i Dobronić je interpretirao kao "dokaz da hrvatsko pravosuđe može dobro raditi i da se uz malo truda svih mogu postići još bolji rezultati", piše Jutarnji list.