Stigli privremeni rezultati ljetnog roka državne mature i nisu dobri. Za pola maturanata poguban je bio ovaj predmet

Izborni predmeti fizika te politika i gospodarstvo uvjerljivo su najgore riješeni testovi ovogodišnjeg ljetnog roka državne mature, a ovogodišnji se maturanti nisu proslavili ni u informatici te kemiji.

Najbolji rezultati opet su ostvareni u stranim jezicima, prije svega engleskom više A razine, a u njemačkom čak i nešto bolji nego lani – pokazali su prvi, privremeni rezultati državne mature u ljetnom roku koje je u srijedu predstavio Vinko Filipović, ravnatelj Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO), središnje ustanove za provedbu državne mature. Fiziku je pao gotovo svaki drugi pristupnik (46,4 posto) ili njih 3300, što je rekord od 2019. godine i vremena prije korona-krize (te osam postotnih bodova više nego lani). Politiku i gospodarstvo (PiG), izborni predmet koji maturanti tradicionalno rado polažu, nije prošao svaki treći pristupnik (31,3 posto). Šokantno zvuči da je to dvostruko više padova nego prošle godine, kada je PiG bio koban za 16 posto pristupnika.

Kobni esej na hrvatskom

Rezultati koji su se također željno iščekivali su oni iz hrvatskog jezika, obveznog predmeta iz kojega se ove godine prvi put pisao jedinstveni ispit (bez A i B razine) te je vraćen prag prolaznosti na eseju. Drugim riječima, predmet se nije mogao proći bez pozitivne ocjene iz eseja. Brojke su sljedeće: hrvatski jezik ove je godine palo 13,1 posto učenika ili njih 3562, što je 400-njak više nego lani. Konkretno, test nije položilo njih 379, esej 2395, a iz oba dijela ispita negativnu je ocjenu dobilo 788 učenika. Iako je ovogodišnji ukupni rezultat iz hrvatskoga gori nego lani kada je taj predmet palo 11,8 posto pristupnika, bolji je nego u godini prije korone (2018./2019.) kada je negativnih bilo 17,6 posto.

Vinko Filipović je kao pozitivnu vrijednost povratka vrednovanja eseja naveo to što je broj ovogodišnjih učenika koji su na eseju iz hrvatskog jezika dobili nula bodova iznosio 1963 (7 posto), dok je lani bio 2685 (10,1 posto), a 2020./2021. čak 3825 (14 posto).

- To govori da je odluka o povratku vrednovanja eseja bila ispravna i da su je učenici ozbiljno shvatili – ocijenio je Filipović. Zanimljivo je i da je oko dvije tisuće eseja bilo upućeno na treće čitanje neovisnom ocjenjivaču, što znači da je postojao prevelik raskorak u ocjenama iz tog dijela ispita u prvom i drugom čitanju. Dodajmo i kako je oko deset posto pristupnika dobilo odličnu ocjenu iz hrvatskog na maturi, i to daleko više gimnazijalaca (oko 22 posto) nego učenika strukovnih škola (tek 1,32 posto). Svaki peti učenik strukovnih škola (oko 21 posto) pao je hrvatski jezik, za razliku od tek 1,51 posto gimnazijalaca.

Ravnatelj Nacionalnog centra Vinko Filipović

Željko Puhovski/Cropix

Ukupno gledano, ove godine na ispite u ljetnom roku državne mature izašlo je 29.917 pristupnika, što je 400-njak manje nego lani. Međutim, ono što govori o razmjerima demografske katastrofe je podatak kako je u odnosu na 2015. godinu broj ovogodišnjih maturanata i ostalih pristupnika maturi smanjen za gotovo devet tisuća!

Ukupni rezultati ljetnog roka državne mature 2022./2023. također su lošiji od lanjskih: broj gimnazijalaca (kojima je matura uvjet za završetak srednjoškolskog obrazovanja) a koji nisu prošli na ljetnom roku ove je godine 421 ili 4 posto, što je gotovo dvostruko više nego lani kada ih je bilo 2,2 posto (223). Ukupno 387 gimnazijalaca palo je iz jednog obveznog predmeta, 32 iz dva, a dvoje iz sva tri. Što se tiče "strukovnjaka", ove je godine maturu palo više od trećine tih učenika (33,8 posto ili 5191), što je također više od lanjskih 29,5 posto ili 4469.

Ukupan broj svih negativnih ocjena iz testova državne mature ove je godine iznosio 16.157, što je gotovo četiri tisuće više nego lani, ali manji nego u 2019. godini prije korone kada ih je bilo gotovo 20 tisuća. Ove godine 137 učenika dobilo je jedinicu iz čak četiri predmeta.

Smanjenje praga prolaznosti

Vinko Filipović je kao dobru stranu vrednovanja ispita mature istaknuo to što se tri godine nisu mijenjali pragovi prolaznosti, ali je izrazio zabrinutost za rezultate iz pojedinih predmeta, poput fizike i PiG-a:

- Treba napraviti analizu ovako loših rezultata iz tih predmeta, prije svega u gimnazijalaca. Ovo je prvi ciklus zaokruženog kurikuluma iz fizike. To je izborni predmet i nismo razmišljali o smanjenju pragova prolaznosti, ali stručnjaci trebaju ispitati uzroke loših rezultata – kazao je Filipović. Dodao je kako je za analizu ovogodišnjih rezultata mature kao referentna točka za usporedbu uzeta 2019. godina, to jest pretpandemijska godina, te da su u nekim predmetima ovogodišnji maturanti lošiji (fizika, PiG, kemija), a u nekima nešto bolji.

- Trebamo uzeti u obzir i da je ovogodišnja generacija maturanata imala praktički normalnu samo ovu školsku godinu. Sve tri prethodne školovali su se u uvjetima pandemije, lockdowna, online nastave te su vrlo malo vremena proveli u nastavi uživo - naveo je ove razloge kao olakotne okolnosti čelnik NCVVO-a.

Dodajmo i kako objavom privremenih rezultata u srijedu teče dvodnevni rok za prigovore, a konačni rezultati mature bit će objavljeni 19. srpnja.