Alkohol je najčešće korištena droga među mladima. Premda ne spada u ilegalne droge, za mlađe od 18 godina alkohol jest ilegalna droga. Za mozak u razvoju, alkohol je opasna droga i ukoliko se uzima u ranoj dobi, može izazvati trajne posljedice. Alkohol utječe na sposobnost opažanja realnosti i sposobnost donošenja odluka kod odraslih. Za djecu je još opasnije jer ona nisu niti razvila sve svoje spoznajne vještine i sposobnosti (npr. sposobnost rješavanja problema i donošenja ispravnih odluka i sl.), pa konzumiranje alkohola u toj dobi zaustavlja kognitivni i psihoemocionalni razvoj, što se u kasnijoj dobi uglavnom teško ili nikako da nadoknaditi, navodi se u istraživanju pijenja alkohola među mladima Zavoda za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije.
Evo što kažu:
Poznato je da je konzumiranje alkohola kod mladih povezano s drugim rizičnim ponašanjima i posljedicama poput neplaniranih seksualnih odnosa, promiskuitetnog ponašanja, sudjelovanja u tučnjavama i prometnim nesrećama. 2002. g. u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 36 % svih alkoholiziranih sudionika prometa bili su mladi u dobi 15 - 25 godina, premda čine samo 18 % populacije. Danas je poznato da alkohol oštećuje mijelinizaciju živčanih vlakanaprenosioca poruke. Alkohol širi kanale koji reguliraju protok kalcija u staničnoj strukturi. U stanice ulazi dva puta više kalcija nego što je normalno, a to uzrokuje povećanu aktivnost.
Ovo abnormalno "uključivanje" aktivnosti izaziva gubitak krajnjih živčanih završetaka i poremećaj moždane funkcije. Za najveći dio živčanih vlakana, oštećenje nije trajno. Mozak se sam oporavlja, ali proces oporavka mijenja staničnu strukturu. Tako se najveći dio funkcija oporavi, ali ne sve.
Danas se smatra da je oštećenje mozga slično oštećenju jetre. Stanice se oporavljaju, ali one nisu iste kao prije. Nakon oporavka one su strukturalno promijenjene, što rezultira promjenom u prijenosu poruke i promjenom u načinu rada mozga. Najnovija istraživanja pokazuju da pijenje alkohola u toj dobi oštećuje osjetljive dijelove mozga u hipokampusu. CT (kompjutorizirana tomografija) snimke mozga tinejdžera konzumenata alkohola su pokazale stanjenje hipokampusa - dijela mozga odgovornog za osjećaje, pamćenje i učenje, ali i oštećenja u drugim dijelovima mozga (poput čeonog i sljepoočnog dijela mozga te Corpus callosuma - dijela mozga koji povezuje obje moždane hemisfere) čiji je razvoj posebno intenzivan u adolescenciji.
Promjene su bile izraženije kod djece koja su počela piti u ranijoj dobi i ako je količina popijenog alkohola bila veća. Konzumenti alkohola su također pokazivali više znakova drugih duševnih poremećaja - poput depresije, poremećaja u ponašanju, posttraumatskih poremećaja i poremećaja pažnje. 6 Pubertet i adolescencija donose dramatične tjelesne, intelektualne (kognitivne), emocionalne, socijalne promjene i promjene životnog stila. Mozak se intenzivno razvija sve do dobi od 20 godina pa i više. Ove velike promjene mozga i još uvijek nerazvijeni asocijativni putovi, psihološki objašnjavaju zašto se tinejdžeri ponašaju impulzivno, zašto često ne razmišljaju o posljedicama, zašto se ne mogu oduprijeti različitim pritiscima okoline i zašto su tako podložni utjecaju reklama.
Razlike u mozgu odraslih i mozgu adolescenata (mozgu u razvoju) objašnjavaju i zašto mladi proporcionalno više piju. Da bi osjetio negativne posljedice kao kod odraslih (mučnina, nedostatak koordinacije i sl.), mozak u razvoju treba veće količine alkohola nego mozak odrasle osobe. Istovremeno je osjetljiviji na tzv. ugodna djelovanja alkohola poput opuštanja u socijalnim situacijama i sl. Ovisnost o alkoholu kod mladih nešto se drugačije manifestira. Karakteristika ovisnosti o alkoholu kod mladih je visoka razina tolerancije na alkohol i nedostatak simptoma apstinencije. Npr. tremor, fizičku potrebu za čašicom ujutro i sl. pokazuje samo 23% adolescenata, dok su česti gubitak pamćenja, nesjećanje događaja u opitom stanju, rizična seksualna ponašanja ili vožnja pod djelovanjem alkohola, često opijanje, žudnja za alkoholom, popuštanje u školi, konflikti s vršnjacima u opitom stanju ili problemi sa zakonom.
Za ovisnost o alkoholu ili znak da adolescent ima problem s alkoholom je karakteristično i vjerovanje da je alkohol neophodan da bi se zabavio, stav da je ‘cool‘ biti pod utjecajem alkohola, pijenje u većim količinama ili dulje nego je osoba namjeravala piti, laganje o količini popijenog alkohola, neuspjeli pokušaj usprkos ponavljanoj želji da se prestane piti ili da se smanji količina popijenog alkohola, opije se iako to nije namjeravao, mnogo vremena provodi u pijenju alkohola, česti mamurnost, osjećaj depresije, neraspoloženje ili čak misao o samoubojstvu. Iako djeca i alkohol ne idu zajedno, a za djecu u razvoju ne postoji sigurna ni dopuštena doza alkohola, rezultati kvantitativnog istraživanja provedeni 2006. na području Dubrovačko-neretvanske županije pokazuju kako je stanje više nego alarmantno.
KADA SE PIJE?
Alkohol se najčešće pije vikendima, petkom i subotom. Nedjeljom ne jer je u ponedjeljak škola. Rijetko se pije preko tjedna i preko dana. Pijenje povezuju s večernjim izlascima. Pije se od 22 sata navečer do 2 sata ujutro. 13
ZAŠTO MLADI PIJU?
Različiti su razlozi zašto mladi počinju piti alkohol. Često piju na nagovor vršnjaka «Ajde još jednu, pa još jednu...». Bolje se zabavljaju kada piju. Alkohol im daje hrabrost da čine neke stvari koje inače ne bi učinili. Opušteniji su i razgovorljiviji, komunikativniji. Lakše prilaze suprotnom spolu, započinju razgovore. Osjećaju se odraslima i više su "cool". Neki piju jer imaju problema. "Naše društvo prihvaća alkohol, dakle "cool" si ako piješ". Stav među mladima je da trebaju izgledati ‘cool‘. Smatraju da je takva situacija nametnuta od strane raznih lobija, ističu ulogu reklama i medija. Neki piju zbog loše situacije kod kuće, obiteljskih problema, neki imaju uzor kod kuće.
Djeca smatraju da neki piju zato jer nemaju nikakav nadzor kod kuće. Općeniti je stav da je alkohol prihvatljiv u društvu i takav se nameće mladima. "Ne piju alkohol zato što alkohol vole. Alkohol piju jer svi piju!", "Ne, uopće nije riječ samo o društvu iako ima pritisaka i od strane društva. Riječ je i o općeprihvaćenom stavu. Normalno je da se tako zabavlja. To je normalno ponašanje". "Ja pijem jer prije svega pije svatko."
Evo još nekoliko odgovora:
"Kad sam vani, na neki način osjećam se bolje u tom okruženju. Naravno, neću sad piti kada idem u školu. Tu mi trebaju svi moji potencijali. Vani pijem jer mi je ugođaj bolji."
"Danas je normalno da prihvatiš ponuđeno piće. Kad bih odbio, i konobaru bi bilo čudno. Tako je u Lazaretima. Tamo dolaze mladi od 15 do 18 godina. Kad bih naručio sok, konobar bi me čudno pogledao."
"Manje-više, svi piju. U Lazaretima ne možete naći nekoga tko je normalan iza 1 sat iza ponoći."
"Lakše mi je sve. Kad ne popijem, ja se malo sramim, ne volim puno pričati. Kad popijem, opušteniji sam, veseliji, komunikativniji, imam više samopouzdanja, lakše je pristupiti nekome, bolje se zabavljam."
"Ne znam, dio si ekipe, dobiješ neku snagu. Kad si pijan, kad se lupneš, ništa ne osjećaš, dobiješ samopouzdanje".
"Pijem zato što se ne mogu veseliti jednako, kada popijemo, svi su veseliji, opušteniji, s više samopouzdanja."
Učenik 7. r. opisuje situaciju u kojoj je netko u školi kupio bocu pića. Odlučili su je ispiti u šumici iza škole pa se ići ludirati. "Bila je to ideja jednog od nas koju smo prihvatili. Zašto ne, i mi smo veliki i odrasli, idemo probati."
Drugi navodi: "U osmom razredu prijatelj me pozvao na piće i svidjelo mi se."
Učenici osnovnih škola češće su odgovarali kako mladi počnu piti na nagovor vršnjaka, pogotovo kad u društvu svi piju: "Hajde probaj i ti jednu, što si takav, nemaš hrabrosti, nisi mamina maza, pa svi piju" i sl.
Srednjoškolci uglavnom navode da ih nitko nije nagovarao, već je to bio slobodan izbor: "Nitko me nije nagovorio. Bilo je na stolu. Moja odluka." "Pa ja sam osobno htio probati" ili "Vidiš svi piju pa počneš i ti". Velika većina učenika se slaže - ako ste u društvu koje pije, onda je velika vjerojatnost da ćete i vi piti, ako ste u društvu koje ne pije, onda nećete ni vi. Na pitanje - što bi se dogodilo da odbiješ? - osnovnoškolci su češće odgovarali: "Vjerojatno bi me odbacili u društvu, smijali bi mi se"; a čest odgovor je bio i: "Ne bi se dogodilo ništa". Ispočetka ide nagovaranje, ali iza toga poštuju njegovu odluku.
Cijelo istraživanje OVDJE.