Tko je uopće taj “ludi” milijarder Elon Musk, koji kao iz hira sad hoće kupiti Twitter za nešto više od 41 milijardu dolara, kao da kupuje nove skupe postole koje su mu se svidjele u izlogu, a u džepu ima karticu s kojom neće ući u minus.
Ili, još bolje, on kao bogataši iz televizijskih sapunica, kad se naljute, pa umjesto realizacije nekog poslovnog dogovora kupe cijelu firmu. Zapravo, Musk je odbio biti članom upravnog odbora Twittera, što bi ga ograničilo u trgovini dionicama pa je vlasništvo nad ovom mrežom bila bolja opcija za budućnost i slobodu izražavanja, kako je kazao.
”Investirao sam u Twitter zato što vjerujem u njegov potencijal da postane univerzalna platforma za slobodan govor i vjerujem da je sloboda govora društveni imperativ za funkcionalnu demokraciju”, napisao je Musk članu Twitterove uprave.
Inače, Musk na Twitteru ima 82,6 milijuna pratitelja, a sam prati tek njih 114 tviteraša. Sad je pitanje hoće li dioničari Twittera doista prodati svoje dionice i tako moćnu društvenu mrežu prepustiti čovjeku koji ju je do sada itekako uspješno iskoristio za manipulaciju tržištem dionica i kriptovaluta.
Za inženjera, inovatora, industrijskog dizajnera, tehnološkog poduzetnika i filantropa Elona Muska znaju svi, da je bogat, da ima puno djece čudnih imena - šesti sin zove se X Æ A-12, a njegovo sedmo dijete i prva kći Exa Dark Sideræl, ali s nadimkom Y -, te da sanja o tome kako spasiti čovječanstvo.
O tome može razmišljati samo netko tko se nalazi visoko na Forbesovoj ljestvici po bogatsvu i moći, tko je prevladao sve zemaljsko i izlaz za ljudsku vrstu vidi dalje, u svemiru, na Marsu.
Osnivač je, glavni izvršni direktor i glavni tehnološki suradnik “SpaceX-a”, suosnivač, investitor, izvršni direktor i arhitekt proizvoda “Tesla Inc.”, supredsjedatelj OpenAI-ja, osnivač i glavni izvršni direktor “Neuralinka” i osnivač “The Boring Company” (2016.). Musk je također suosnivač i bivši predsjednik “SolarCityja”, suosnivač “Zipa2” i osnivač “X.coma”, koji se spojio s “Confinity” i uzeo ime “PayPal”. I to nije sve, jer pored svojih primarnih poslovnih pothvata, predvidio je transportni sustav velike brzine poznat kao “Hyperloop” i predložio zrakoplov s vertikalnim uzlijetanjem i slijetanjem i nadzvučni jet zrakoplov s električnom turbinom, poznat kao ‘’Musk electric jet’’.
Još koncem 2017. Muskovo se bogatstvo procjenjivalo na netoiznos od 20,8 milijardi dolara, čime je u toj godini, prema “Forbes 400”, postao 21. najbogatija osoba u SAD-u. Na početku pandemije njegovo bogatstvo težilo je 24,6 milijardi dolara, a iste pandemijske godine krajem kolovoza naraslo je na 115 milijardi dolara. Uvećalo se pet puta!
Samo u jednom danu, prošlog kolovoza, zaradio je 14 milijardi dolara zbog skoka vrijednosti dionica jedne njegove kompanije za 12 posto. Tako je došao na treće mjesto Forbesove liste najbogatijih ljudi na svijetu koji su uvećali svoj imetak tijekom pandemije za više od 700 milijardi dolara ili oko 25 posto, dok su milijuni ljudi ostali bez posla.
Musk nije tajkun koji i ne zna kako se obogatio. On radi. U “Tesli” je radio toliko da bi ostao prespavati na radnome mjestu. Rad je tražio i od radnika, a svojim primjerom je htio pokazati kako to treba izgledati. Govori kako radi 100 sati tjedno. Prosječni ljudi rade 40, ali Musk kaže kako se velike stvari postižu velikim radom.
Život Elona Muska sve je zanimljiviji široj javnosti, koja kao da je potrošila sve priče o Steveu Jobsu, Billu Gatesu ili Marku Zuckerbergu, ljudima koji su se ili se upravo šeću Forbesovim ili nekim drugim listama najmoćnijih i najbogatijih ljudi, a bave se nekim “neopipljivim” poslovima. Kad je sredinom prošle godine Elon Musk gostujući u američkom, urnebesno popularnom televizijskom showu “Saturday Night Live” javno priznao da ima Aspergerov sindrom - poremećaj iz skupine autizma, postao je još zanimljiviji, a mnogi su pozdravili njegovu otvorenost i sposobnost da govori o stanju koje je, na žalost, često stigmatizirano. Zadnji put smo čuli da taj sindrom ima Greta Thunberg, švedska djevojčica koja je odlučila spasiti Zemlju, ali koliko god bili nakloni maloj Šveđanki, javnost kao da je ovu vrstu autističnosti samo kod Elona Muska doživjela kao “prednost”.
Njegova je izjava kod Amerikanaca što prate popularni subotnji show samo pridonijela tome da lepeza Muskove genijalnosti dobije još jednu “pjetu” ili “faldu” više kao razlog za divljenje ovom neumornom vizionaru.
Rodio se 1971. u Pretoriji, dijelu svijeta odakle, koliko je poznato, do sada još nije došao jedan vizionar i bogataš ovakvog profila. Majka mu je bila model iz Kanade, a otac južnoafrički inženjer elektromehanike. Jedna baka Britanka, djed po majci Amerikanac iz Minnesote, a neki od predaka vuče i nizozemsko podrijetlo. Kad je imao devet godina, roditelji su se razveli, a Elon je odlučio živjeti s ocem u Pretoriji.
Strastveno je čitao, posebice Isaaca Asimova, iz čijih je knjiga izvukao i neke pouke kao ovu koju često citira: “Trebate pokušati poduzeti niz akcija koje će vjerojatno produžiti civilizaciju, minimizirati vjerojatnost tamnog doba i smanjenje duljine tamne dobi ako se dogodi.”
S deset godina otkrio je računala, Commodore VIC-20 i programiranje. S 12 je stvorio videoigru pod nazivom “Blastar” i prodao je časopisu nazvanom “PC i Office Technology” za oko 500 dolara.
Čitanje, knjige, kompjutor, programiranje... vjerojatno su Elona Muska u tom razdoblju u djetinjstvu oblikovali na način koji se nije svidio njegovim vršnjacima, pa je bio i zlostavljan, tučen i hospitaliziran.
Kasnije obrazovanje stekao je u privatnim školama na engleskom govornom području, a prije 18. rođendana preselio se u Kanadu, gdje je brzo stekao i kanadsko državljanstvo preko majke Kanađanke. Studirati je počeo u Kanadi, ali se poslije premjestio na Sveučilište u Pennsylvaniji, gdje je u svibnju 1997. godine stekao diplomu inženjera fizike i magistraturu iz ekonomije. S 24 godine, Musk se preselio u Kaliforniju radi doktorata iz primijenjene fizike i znanosti o materijalima na Svečilištu Stanford, ali je napustio program nakon dva dana kako bi mogao nastaviti svoje poduzetničke ambicije u području interneta, obnovljivih izvora energije i svemira. U 2002. postao je američki državljanin.
Neki ga danas nazivaju ekscentrikom, drugi genijalcem, no, što god da je, ne može mu se reći da nije u stanju zavrnuti rukave za bilo kakav posao. Kad je s manje od 18 godina stigao u Kanadu, radio je teške fizičke poslove, lopatao žito, sjekao drva, čistio kotlovnice za 18 dolara po satu.
Kasnije je iskoristio svoja kompjutorska znanja pa sklapao i dijelove i kompletna računala i prodavao svojim kolegama. Pričao je poslije kako je mogao sklopiti sve što je odgovaralo potrebama njegovih kolega kupaca, od uređaja za igrice do jednostavnog procesora, i to po cijenama nižim nego u dućanu. U studentskim danima u Pennsylvaniji zajedno s jednim kolegom držao je neslužbeni noćni klub.
Naplaćivali su ulaznice, a Musk je priznao da je time plaćao troškove studiranja, pa i više od toga, jer kako je izjavio, od zarade u jednoj noći mogao je platiti stanarinu za cijeli mjesec. Nakon studentskih zarada karijeru je Elon Musk započeo s 28 tisuća dolara, koje su on i njegov godinu dana mlađi brat Kimbal posudili od oca da bi pokrenuli internetski startup “Zip2”. Posao su dogovorili s uglednim novinama New York Timesom i Chicago Tribuneom.
Nakon četiri godine kompaniju su prodali za 307 milijuna dolara, Elonu je ostalo 22 milijuna, a polovinu od toga investirao je u osnivanje “X.coma”, online servisa za financijske usluge i plaćanje mailom. Ubrzo se kompanija spojila sa svojim rivalom i nastao je “PayPal” u kojemu je Musk većinski vlasnik.
Istraživanjima svemira okrenuo se još prije dvadeset godina. Osnovao je kompaniju “SpaceX” za proizvodnju raketa, a njegova “Falcon1”, nazvana po svemirskom brodu “Milenium Falcon” iz filma “Ratovi zvijezda”, bila je prva privatno financirana letjelica u Zemljinoj orbiti. “SpaceX” je poslije sklopio suradnju i s NASA-om pa su Muskove letjelice prevozile astronaute do Međunarodne svemirske stanice.
Muskovo gledanje u svemir samo je dio njegove vizije oko mogućeg trećeg svjetskog rata, zbog koje bi, smatra on, trebalo ljude seliti na Mars, tamo graditi novi život, a poslije će se ljudi vratiti i obnoviti Zemlju, smatra on.
Kao veliki vizionar, Musk je za kolonizaciju Marsa, a prva ljudska ekspedicija gore treba napraviti tvornicu za preradu marsovske vode i ugljičnog dioksida u kisik. ”Za ljudsku vrstu je bolje da naseljava više planeta negu samo jedan”, kazao je 2017. godine.
Elon Musk je siguran u svoju viziju pa je zato i pokrenuo najambiciozniji program rakete “Starship”, koja bi mogla odjednom odvesti 100 putnika na Mjesec i Mars. Može i među kontinentima na zemlji. No, još nije, jer je prilikom posljednjeg testa motora došlo do eksplozije, ali to su početničke pogreške. Musk ide dalje. Cilj mu je napraviti flotu od tisuću raketa “Starship” koje će se tri puta dnevno lansirati prema Marsu. Još jedino mora riješiti pitanje kako napraviti letjelice koje će letjeti više puta.
Svakako, do 2050. na Marsu će živjeti milijun Zemljana, smatra Musk. Do tada je realnije očekivati da će realizirati plan po kojem bi svemirske letjelice prometovale među kontinentima, pa bi se tako od Londona do Sydneyja stiglo za sat vremena.
U međuvremenu, Maskova kompanija “Starlink” mjesečno proizvodi 120 satelita, do sada ih je lansirala 600, a sve u cilju omogućavanja komercijalne širokopojasne povezanosti velike brzine korisnicima širom svijeta. Za mrežu od 12 tisuća malih satelita već je dobio odobrenje od američkih vlasti, a čeka još odobrenja za dodatnih 30 tisuća.
Nakon što je pandemiju prošao bogatiji nego što je bio, a u privatnom životu, u prosincu 2021., dobio sedmo dijete i prvu kćer, ova 2022. godina kao da nije dobro počela za Elona Muska. Optužuju ga za rasizam i zlostavljanje životinja, a ima i problema s automobilima Tesla, lansiranjem satelita, a prozivaju ga i zbog banaliziranja holokausta.
U veljači je California Department of Fair Employment and Housing podnio tužbu protiv “Tesle” zbog navodne rasne diskriminacije u tvornici u Fremontu, a tužba je uslijedila nakon istrage duge 32 mjeseca. Tužba opisuje odvratno postupanje prema crnim radnicima u tvornici, uključujući navodnu praksu njihova odvajanja od bijelaca. Tužitelji također kažu da su crni radnici bili izloženi uvredama i rasističkim grafitima u tvornici koje je tvrtka sporo brisala, te da su im uskraćena prava u odnosu na bijelce.
Nakon tužbe kalifornijskog Odjela za pošteno zapošljavanje i stanovanje, Musku stiže još jedna nevolja. Naime, neprofitna zagovaračka skupina pod nazivom Physicians Committee for Responsible Medicine podnijela je pritužbu američkom ministarstvu poljoprivrede zbog eksperimenata na životinjama Muskove neurotehnološke tvrtke “Neuralink”, koje je radila u suradnji sa sveučilištem u Kaliforniji. Neprofitna skupina raspolagala je dokazima da su u “Neuralinku” u eksperimentima pokušavali makaki majmunima implantirati računalne čipove u mozgove, pri čemu su životinje trpjele ekstremne patnje, a osoblje je bilo indiferentno i nemarno.
Uz rasizam, zlostavljanje životinja, Muska stiže još i nered u svemiru. “SpaceX” je otkrio da je u geomagnetskoj oluji uništeno 49 satelita lansiranih početkom veljače u sklopu projekta omogućavanja pristupa internetu iz svemira.
Sustižu ga i problemi s “Teslom”. U pitanju je povlačenje 578.607 automobila nakon što je Nacionalna uprava za sigurnost u prometu na autocestama utvrdila da vozila proizvode zvukove opasne za pješake. Pokrenuta je još i istraga o fantomskom kočenju “Teslinih” automobila. Podnesene su 354 pritužbe jer su se automobili naglo zaustavljali, čak i kad ispred njih nije bilo prepreka.
Ova je godina Elonu Musku donijela još jedan skandal, koji je sam isprovocirao nakon što je na Twitteru objavio meme s Adolfom Hitlerom. Američki židovski odbor nije jedini koji je od Muska tražio ispriku. Izbrisao je objavu nekoliko sati nakon toga.
Elon Musk se jedino odmah ispričao radnicima u tvornici u Fremontu. Svima je poslao mail u kojem kaže da treba oprostiti pogrešku onome koji ju je učinio nenamjerno, ispričao se te naglasio koliko je dobra učinio za Kaliforniju.
Zato danas mnogi procjenjuju kako će Elon Musk prebroditi sve ove afere koje su se oko njega zavrtjele već početkom ove godine. On se uvijek držao svojih planova, realizirao ih pa mu možda i treba povjerovati da će 2050. na Mars otputovati milijun Zemljana, i to Muskovim letjelicama.