Zlata Hrvoj-Šipek se nakon izbora za mjesto glavne državne odvjetnice (80 saborskih glasova za i 40 protiv, te niti jedan suzdržan) na mandat od četiri godine našla na meti kritika i opozicije, ali i odvjetničkih te medijskih lobija.
Iako nije ni počela s radom, javnost se već pita hoće li nova državna odvjetnica ozbiljno zagaziti u borbu s korupcijom, te kakva je uopće njezina života energija s obzirom na to da u 64. godini ima sve uvjete za mirovinu.
TREBA ENERGIJE ZA 16 SATI DNEVNOG RADA
Umjesto da ode u zavjetrinu zauzela je najvažnije mjesto u borbi protiv kriminala u Hrvatskoj, ali Zakon joj daje za pravo jer se na ovo mjesto imaju pravo kandidirati osobe do 70 godina.
Drugo je dojam u javnosti kada vide državnog odvjetnika koji je u godinama kada bi se trebao više igrati s unucima, nego odgovarati na neugodna pitanja opozicije i novinara te visjeti i po 16 sati na poslu i koordinirati borbu protiv kriminala.
Čeka je i borba sa sporosti tužiteljstva u procesuiranju kaznenih predmeta, pogotovo onih složenijih i gdje nema političke volje da se riješe. DORH je, naprimjer, već probio sve rokove u priči o Agrokoru (šteta 1,1 milijardu kuna izvučenog novca) jer su prošle dvije i pol godine koliko traje istraga oko te afere, a nije podignuta ni optužnica.
I mi u Splitu imamo neke maratonske istrage zbog kojih nikome od odgovornih (oni koji predmet vode i predmet nadgledaju na Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu) nije pala ni vlas s glave kao što je slučaj sa Štedno kreditnom unijom BRA-MA, koja ima “vijek trajanja” i duže od Agrokora.
Što reći o neprocesuiranju ratnih zločina na koje su godinama ukazivale brojne braniteljske udruge, a u srijedu i bivši HDZ-ov gradonačelnik Vukovara Ivan Penava iznio kako je upravo to najvažniji razlog za prelazak njega i deset HDZ-ovih vukovarskih gradskih vijećnika u Domovinski pokret Miroslava Škore.
“Prvi je razlog neprocesuiranje ratnih zločina. Za jedan razoreni grad nitko nije odgovarao. Nitko!’’, istaknuo je Penava.
SREĆOM, LETVICA JE NISKO
Ako ćemo gledati njezine prethodnike Dinka Cvitana i Dražena Jelenića, novu državnu odvjetnicu ne čeka previsoko postavljena ljestvica, a u DORH-u nikada neće ni biti poziva na odgovornost za nerad niže rangiranih šefova - županijskih i općinskih državnih odvjetništava, dok god se državni odvjetnik bira na način da o svemu odlučuje politika i da se s njegovim izborom prešutno slaže i struka (čitaj oni koje bi državni odvjetnik trebao natjerati na bolji rad, a biraju svoje predstavnike u Državnoodvjetničkom vijeću).
Zato i ne čudi iskrena izjava nove državne odvjetnice:
“Onoga časa kad sam shvatila da se nitko od kolega iz DORH-a nema namjeru javiti, naprosto zato da se ne zaustave ustavni procesi, svojevrsni unutarnji preustroj koji nitko neće izvana registrirati, osjećala sam svoju obavezu dati svoj doprinos da se taj dio posla završi i da se stvori kvalitetan okvir za rad i daljnje djelovanje Državnog odvjetništva”, rekla je prošli tjedan Hrvoj-Šipek na predstavljanju u Saboru, objašnjavajući svoje motive za kandidaturu.
Predsjednik saborskog Odbora za pravosuđe u zadnjem sazivu Hrvatskog sabora SDP-ovac Peđa Grbin, koji je između ostalih i sam propitivao buduću državnu odvjetnicu o njezinim namjerama (kada je predstavljala program pred Odborom) smatra da se ovako važna tema kao što je izbor državnog odvjetnika nikako nije smjela ostaviti za zadnji dan Sabora.
- Još gore od toga je da su saborskim glasovima u izboru državne odvjetnice sudjelovali i oni koji su već obuhvaćeni kaznenim postupcima radi malverzacija i drugih kaznenih djela. Takvih je više, primjerice, bivši ministar uprave Lovro Kuščević, ističe Grbin koji smatra da je program svog rada, sada već izabrana državna odvjetnica, evidentno pisala na brzinu.
PRIJAVA NA ISTEKU NATJEČAJA
- Zlata Hrvoj-Šipek prijavila se na natječaj tek nakon što su premijer Andrej Plenković i ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković s njom obavili razgovore, što proizlazi i iz njezinih riječi. Dakle prijavila se zadnji dan natječaja i to na mig politike, te nije stigla razraditi program rada, u kojem je uostalom izostavila borbu protiv političke korupcije. Ako je u programu izostavila borbu protiv korupcije zbog nepažnje - to je loše, a ako ju je izostavila namjerno - to je još gore. Kadroviranjem u izboru državnog odvjetnika, stalnim pritiskom na Povjerenstvo za sukob interesa, bivša HDZ-ova vlada je dosta doprinijela da smo jedna od najgorih europskih zemalja po pitanju korupcije - naglasio je Grbin.
Nova državna odvjetnica je prva žena na čelu DORH-a i prva državna odvjetnica koja nije “kaznenjak”, nego iz građanske grane prava.
Na njezinoj su strani poznavanje sustava iznutra i činjenica da zbog dobi može biti imenovana samo na jedan mandat pa neće morati podilaziti politici da bi “zaradila” još jedan.
Nedostatak joj je što nije “kaznenjak”. Naime, primarna je zadaća DORH-a, preko koje se mjeri uspješnost rada te institucije, progon kaznenih djela.
I BOLJE DA POLITIKA ODLUČUJE
Pomalo neuvjerljivo, a možda kod nekih sasvim iskreno, zvuče riječi sadašnje državne odvjetnice kako će u kaznenim predmetima tražiti mišljenje svojih kolega zamjenika koji rade na tom predmetu, što je izazvalo poznatu zagrebačku odvjetnicu Jadranku Sloković da kaže za televiziju N1 sljedeće: “Ona je izjavila da se može pouzdati u suradnike, ali to će onda biti njihove, a ne njezine odluke.
Postavlja se pitanje tko je odgovoran. U takvim situacijama glavni državni odvjetnik mora biti odgovoran. Sigurno o kaznenom progonu Sanadera ili Agrokoru odluku nije donio zamjenik koji je radio na tom predmetu”, rekla je Sloković koja smatra da glavni državni odvjetnik mora biti osoba verzirana u poslu, te se mora oslanjati na vlastito znanje i iskustvo, a ne ono svojih suradnika.
Nikša Wagner, zamjenik Županijskog državnog odvjetnika iz Splita, i sam je bio jedan od pet protukandidata izabranoj kolegici Zlati Hrvoj-Šipek, ali uopće nije bio oštar pri komentiranju njezina izbora. Posebno je naglasio da je dobro kako u ovom izboru nije odlučivala samo struka jer se od svoje struke svašta naslušao i nagledao.
- Ne spadam među one koji smatraju kako ovakve izbore treba prepustiti isključivo “struci” i kako tu politika nema što raditi jer moja iskustva s nekim ranijim oglasima za rukovodna mjesta unutar državnoodvjetničke organizacije, koje je provodila isključivo “struka”, nisu ni približno ovako dobra. Tu su se odluke o izboru donosile bez detaljnog razgovora s kandidatima i uz potpuno ignoriranje mog programa što sada nije bio slučaj - ističe Wagner, smatrajući da je izbor njegove sadašnje šefice zakonito proveden, te da su i premijer Plenković i članovi povjerenstva pokazali više interesa i upućenosti nego što je, kod nekih ranijih izbora, radila sama pravna struka.
Wagner zna da procedura načina provođenja razgovora predstavnika Vlade s kandidatima nije detaljno propisana, ali drži kako je sve učinjeno zakonito i sukladno Ustavu.
- Ako je predstavnik Vlade i pozvao neku od kandidatkinja ili kandidata da podnese svoju prijavu i unaprijed obećao podršku, ne vidim u tome očitu nezakonitost ili neustavnost jer, ponavljam, Vlada i tako svog kandidata predlaže Saboru i preuzima odgovornost za njegov rad i posljedice za državno odvjetništvo kao službu, pa i pravosuđe u cjelini. Naravno, moglo bi se govoriti o etičnosti takvog postupka s pozicije ravnopravnosti svih kandidata u postupku.
Bilo bi mi draže kada bi sve razgovore za izbor na pravosudne dužnosti i to na svim razinama pratili novinari, tj. kada bi bila propisana obvezna javna ispitivanja kandidata o podacima u životopisu i programu u nazočnosti predstavnika medija, jer se tu radi o izboru žena i muškaraca koji će odlučivati o pravima i obavezama građana i građani bi trebali imati mogućnost vidjeti o kome se tu radi.
Dakle, radi se o vrlo važnim izborima, a prisutnost javnosti može pridonijeti objektivnosti odluke o izboru. Ne smatram kako je razgovor s kandidatima prije Vlade trebalo provesti Državnoodvjetničko vijeće jer to je vijeće, uz dužno poštovanje, ipak pod jakim utjecajem Državnog odvjetništva Republike Hrvatske i njegova čelnika, koji je šef i svim članovima tog vijeća iz redova državnih odvjetnika.
Zato bi baš u slučaju izbora kolegice Zlate Hrvoj-Šipek, kao dugogodišnje zamjenice glavnog državnog odvjetnika i vršiteljice dužnosti glavnog državnog odvjetnika, moglo biti sumnje u nepristranost i objektivnost tog vijeća.
Osim toga, nije jasno na koji način bi Državnoodvjetničko vijeće preuzelo odgovornost za takav izbor, tj. tko bi bio odgovoran ako izbor bude pogrešan.
Dakle, kod izbora glavnoga državnog odvjetnika važne su stručne predispozicije i kvaliteta programa, ali konačnu odluku i odgovornost za izbor snosi politika koja za svoje odluke odgovara građanima na izborima. Bilo bi naivno vjerovati kako bi prepuštanje izbora glavnog državnog odvjetnika samo struci isključilo svaki utjecaj politike na tu odluku - zaključio je Wagner.
Sankcije za štetu na okolišu
U programu na 12 stranica koji je dostavila političarima koji su odlučivali o njezinu izboru navedeni su i prioriteti nove državne odvjetnice, a to je još bolje i učinkovitije sankcioniranje obiteljskog nasilja, nasilja nad djecom te kaznena djela počinjena na štetu okoliša i zdravlja.
Glavna državna odvjetnica još će se više zalagati i poticati izvansudske nagodbe, ima plan kako će preko "koordinatora suradnje" s regionalnim tužiteljstvima raditi na rješavanju ratnih zločina, a otvorila bi i posebni ured u inozemstvu za sve oni koji tuže Hrvatsku na međunarodnim sudovima.
Nobilo: Kakve veze ima otac domobran ili partizan?
Odvjetnik Anto Nobilo je već u svojim izjavama kao spornim naveo životopis kojim se Hrvoj-Šipek kandidirala za šeficu DORH-a, a posebno je bio detaljan na tu temu u izjavi portalu Index.
"Kada osoba od 64 godine u svom CV-u navodi da joj je otac bio domobran i na križnom putu, onda to nema nikakve veze s njezinim profesionalnim referencama i to je problem. Isti bi problem bio da je navela da joj je otac bio s partizanima na Sutjesci. U CV treba stavljati svoje profesionalne reference. Koja je korelacija između očeva domobranstva i posla šefice DORH-a?", pita se Nobilo.
- To je šifrirani jezik prema HDZ-u, kojim je ona poručila: 'Ja sam vaša'. No, nama treba visokostručna i neovisna osoba na čelu DORH-a - ističe Nobilo.
Nobilo kaže da ne može predvidjeti kako će DORH raditi pod upravom Hrvoj-Šipek. Čini se da postoje dvije mogućnosti u budućem radu DORH-a: ili će doći do paralize ili do difuzije odgovornosti.
Specijalizirana za arbitraže
Zlata Hrvoj-Šipek je godinama vodila građanski odjel DORH-a i ima veliko znanje u građanskim predmetima. U DORH-u je od 2000. godine, a u njega je došla pripajanjem dotadašnjeg Državnog pravobraniteljstva.
Prije dolaska u DORH radila je u javnom pravobraniteljstvu u Karlovačkoj županiji. U dva navrata bila je birana za predsjednicu Državnoodvjentičkog vijeća. Predaje na Pravosudnoj akademiji, autorica je više stručnih radova i bila je članica brojnih radnih skupina za izradu zakona. Specijalizirana je za arbitražne postupke.