U bankama vam sasvim sigurno neće naplatiti ulazak, udisanje zraka u poslovnici i pozdrav koji su uputili.
Neće vam naplatiti ni reklamne brošure za svoje proizvode i usluge koje vam nude na prodaju. Za sve drugo ne jamčimo.
Banke su dužne objavljivati svoje tarife, štoviše, moraju osigurati uvid u arhive naknada. I one to i rade. Na internetu ćete naći sve cijene njihovih proizvoda i usluga. No, jedno ih je naći, drugo je snaći se u tom štivu. Lakše bi se čovjek probio kroz 800 i kusur stranica romana "Braća Karamazovi" nego kroz sve tarife naknada domaćih banaka.
Kuna po kuna naknade, skupi se novca na masi klijenata. Preklani su banke naplatile 3,2 milijarde kuna neto naknada i provizija. Od kamata su, primjerice, zaradile preklani 10,8 milijardi kuna.
Tridesetak punih stranica
Tarife za građane ili odluke o naknadama u velikim bankama imaju i po 30 stranica, ostale imaju manje, po desetak ili pet stranica, no kad ih sve pročitate, shvaćate da je samo za strpljive ljude posao uspoređivanja njihovih usluga na temelju objavljenih tarifa, a neke nije moguće usporediti.
Kako je to problem kojem domovina nije Hrvatska, nego je rašireniji, tako će po novim europskim propisima banke u cijeloj Europskoj uniji od studenoga morati građanima, prije nego kupe usluge i proizvode, dati standardizirani dokument sa svim cijenama naknada za taj proizvod. Trebat će se sve služiti istim definicijama, jasnim jezikom.
Uz to će banke jednom godišnje morati građanima klijentima slati informaciju o iznosima svih naknada i provizija koje su im obračunate u jednoj godini.
U Hrvatskoj će banke od prvog studenog morati davati informacije za 13 usluga vezanih uz platne račune građana, a Hrvatska narodna banka (HNB) će od tada na svojoj internetskoj stranici objavljivati tablicu s cijenama za svih 13 vrsta usluga. Jednu je tablicu već objavila ovog tjedna, a riječ je o naknadama za plaćanje računa.
Pročešljali smo tarife najvećih banaka i zaključili da neke banke objavljuju objedinjene tarife, neke ih razlome na više mjesta, u nekim je s kilometra jasno na što se točno odnose, dok u drugim i niste sigurni...
Potom, neke su banke jasnije, neke su sklonije birokratskom rječniku, dok nije rijetkost da istu uslugu nazivaju različitim imenima.
Jedne za neke usluge imaju samo fiksne iznose, druge naplaćuju provizije u postotku od iznosa, treće imaju kombinaciju fiksnih naknada i provizija; onda neke imaju sve to i još predviđene minimalne i maksimalne iznose naknada...
Paket tekućeg od 1800 kuna
Na godišnjoj razini paket tekućeg računa u bankama može koštati od 240 kuna do 1800 kuna. Podizanje gotovine na bankomatima je besplatno kada to činite debitnom karticom na bankomatima svoje banke.
Naknade za podizanje novca na bankomatima drugih banaka banke naplaćuju na tri načina. Tako banke uzimaju proviziju od iznosa u nekom postotku te su propisale koliko to može iznositi od minimalnog do maksimalnog iznosa. Drugi model je gotovo identičan, s tim da su banke propisale samo minimalan iznos koji uzimaju po transakciji.
Treći je način da banke imaju proviziju u postotku od iznosa, ali uz to naplaćuju i dodatnu fiksnu naknadu, primjerice naplaćuju po dva posto provizije i još od 7,5 kuna ili devet kuna po svakoj transakciji.
Podizanje gotovine na bankomatu
Naknada na sto kuna podignutih debitnom karticom na bankomatu druge banke može iznositi od 10,5 kuna do 35 kuna. Deset puta godišnje takve transakcije je od 105 kuna do 350 kuna.
Ako se na bankomatima drugih banaka podiže debitnom karticom mjesečno po 2000 kuna, godišnje je to od 570 do 720 kuna naknade, a kreditnim karticama je podizanje novca skupo bez obzira na kojem se bankomatu novac podizao. Tako podizanje po 2000 kuna mjesečno kreditnom karticom može koštati i po 960 kuna godišnje naknade. Trošak po trošak, naknada po naknada, za banke se zna koliko zarade naknada i provizija.
Preklani 3,2 milijarde kuna, a ubuduće će i građani moći lakše i jednostavnije doznati svoj godišnji ceh za provizije i naknade. Kada čovjek na jednom mjestu bude dogodine mogao vidjeti koliko je platio za sve usluge svojoj banci, bit će to zanimljivo štivo.
I trajni nalog se plaća
Nije rijetkost da banke naplaćuju trošak vođenja žiroračuna po četiri ili pet kuna mjesečno, a prije nego otvorite kunski račun po viđenju na koji planirate položiti novac, provjerite naplaćuje li banka vođenje tog računa jer bi vas i to moglo koštati po pet kuna mjesečno ili 60 kuna godišnje.
Trajne naloge neke banke neće naplatiti ako je riječ o uplatama na račune poslovnog subjekta unutar banke, a druge će vam to naplatiti od jedne do tri kune po takvoj transakciji. Trajni nalog za uplatu na račun u drugoj banci, ovisno o banci, koštaju od dvije do tri kune. Ili provizija od 0,50 do 0,75 posto...
Dignete pola milijuna, a banka vam uzme 1250 kuna
Prije otvaranja štednog računa dobro je raspitati se za naknade koje banka naplaćuje na gotovinske isplate.
Neke će banke naplatiti odustajanje od isplate najavljenog iznosa gotovine ako premašuje 70.000 kuna, ili 10.000 eura. Ako ste najavili podizanje takvog iznosa i odustali od tog posla, naplatit će naknadu na najavljeni iznos od 0,5 posto.
Znači, ako ste odustali od podizanja 70.000 kuna, platit ćete naknadu od 350 kuna. Neke će vam banke za isplatu 500.000 kuna i više naplatiti 0,25 posto plus stvarni trošak. Znači najmanje 1250 kuna.
Zamjena knjižice 100 kuna
Zamjena oštećene štednje knjižice posao je koji će vam naplatiti gotovo svaka banka, i to u iznosu od 41 do 100 kuna. Naplatit će vam toliku naknadu i u slučaju da se radi o zamjeni popunjene štedne knjižice, s rijetkim iznimkama, poput Raiffeisenbanke koja svojim štedišama ne naplaćuje zamjenu popunjene štedne knjižice.
Koliko košta plaćanje na šalteru?
Oni koji vole klasično plaćanje uplatnicom na šalteru mogu računati da će ih taj posao, ako se radi o međubankovnom plaćanju, koštati najviše u Addiko banci, 2,5 posto od iznosa koji se plaća, minimalno 15 kuna, a maksimalno 150 kuna, slijede Zagrebačka, Splitska, Erste&Steiermärkische i OTP banka koje naplaćuju naknadu od dva posto, minimalno 10, a maksimalno 100 kuna.
Najniže naknade su u Partner banci – 0,75 posto od iznosa koji se plaća, minimalno 4,5 kuna, maksimalno 100 kuna.