Predstavnici Ministarstva rada predstavili su u petak socijalnim partnerima na sastanku stručne skupine mjeru skraćivanja radnog vremena radi očuvanja radnih mjesta kod poslodavaca kod kojih je zbog koronavirusa došlo do privremenog pada aktivnosti ili ostvarenog gubitka u poslovanju.
Ta bi se mjera, ne zakon, odnosila na prerađivačku industriju, a glavni uvjet bio bi kvartalni pad prihoda poslovanja od 20 posto u odnosu na isto tromjesečje prošle godine.
Neslužbeno, sindikati i poslodavci predložili su da se te mjera odnosi i na druge sektore, ali i da se kriteriji prošire na to koliko je zbog pada narudžbi pao broj radnih sati u mjesecu. To bi značilo i da se mjera ne mora odnositi na jedan poseban dan, neradni petak, na primjer, nego da radnik može skraćeno raditi tijekom par dana, po četiri, pet ili šest sati dnevno. Navodno su predstavnici Ministarstva rada bili otvoreni za takve prijedloge, uz napomenu kako će sve ovisiti o dostupnim kreditnim sredstvima iz posebnog programa Europske unije (SURE) namijenjenog baš takvoj mjeri, kao i proračunskim kapacitetima Hrvatske.
Od lipnja do kraja godine
Kako nam je rečeno, sindikati, poslodavci i ostali članovi radne skupine svoja će službena stajališta dostaviti najkasnije do utorka, a potom će se održati novi sastanak, pa bi nova mjera trebala biti formalizirana do kraja idućeg tjedna.
Prema početnom prijedlogu Ministarstva, mjera bi se odnosila na poslodavce koji zapošljavaju 20 i više radnika u prerađivačkoj industriji, a iznos potpore bio bi do visine ugovorenog ili propisanog neto iznosa vrijednosti sata po radniku, razmjerno broju neodrađenih sati u mjesecu korištenja potpore, a najviše do 4000 kuna za mjesec. Razmjerni dio iznosa plaće država bi potpomogla s maksimalno do 50 posto skraćenja radnog vremena.
Neki sudionici sastanka kažu kako se iz prijedloga može razumjeti da će Vlada refundirati plaću do 50 posto skraćenog radnog vremena, ali da nije jasno hoće li to iznositi do najviše 2000 ili 4000 kuna.
Uz to, poslodavac bi bio oslobođen plaćanja javnih davanja prema isplaćenoj potpori, odnosno ne bi na to morao plaćati poreze i doprinose. Mjera bi se počela primjenjivati od lipnja i trajala bi do kraja godine, s tim da bi se potpora mogla dodijeliti poslodavcu ako je zahtjev za skraćivanje radnog vremena podnesen za najmanje 10 posto radnika.
Poslodavci trebaju dokazati tromjesečni kumulativni pad prihoda od najmanje 20 posto u odnosu na isto tromjesečje lani, i to na temelju podnesenih obrazaca PDV-a Poreznoj upravi. Pod tromjesečjem se misli na zbroj zadnja tri mjeseca koji prethode mjesecu predaje zahtjeva. Uz to, poslodavci koji su imali pad prihoda manji od 20 posto, ali zbog nemogućnosti ugovaranja novih poslova u mjesecu koji slijedi očekuju pad prihoda veći od 30 posto u odnosu na prethodni kvartal, mogu ostvariti potporu u sljedećem mjesecu za mjesec u kojem je zabilježen pad prihoda od 30 posto.
Jednako kao i za prethodne mjere HZZ-a, poslodavac koji je tražio potporu bit će u obvezi vratiti potporu ako od trenutka dobivanja potpore do 31. prosinca 2021. isplati dividendu ili udjel u dobiti ili druge istovjetne primitke koji se smatraju raspodjelom dobiti bilo kojeg poreznog razdoblja.
Kazna poslodavcima
Isto će se dogoditi ako poslodavac vlastite dionice, odnosno vlastite poslovne udjele dodijeli članovima uprave, izvršnim direktorima, prokuristima ili drugim osobama koje su ovlaštene da vode cijelo njegovo poduzeće ili njegov dio, kao i u slučaju da im dodijeli pravo na opcijsku kupnju dionica ili bilo koje drugo pravo koje se temelji na vrijednosti vlastitih dionica.
Kazna će poslodavce stići i ako menadžerima isplate bonus za postignute rezultate, nagradu za radne rezultate iznad neoporezivog iznosa propisanog propisima kojima se uređuje oporezivanje dohotka i ostale slične primitke koji se oporezuju kao dohodak od nesamostalnog rada ili drugi dohodak, sukladno propisima kojima se uređuje oporezivanje dohotka.
Sukladno prijedlogu Ministarstva, poslodavac će o skraćenom radnom vremenu morati provesti savjetovanje na način propisan člankom 150. Zakona o radu, a ako nema utemeljeno radničko vijeće, morat će o tome obavijestiti sindikate koji djeluju kod njega. Sindikati, međutim, traže da te odredbe uđu u kolektivni ugovor u onim tvrtkama gdje je potpisan.
Poduzetnici će morati osigurati dokaz o padu poslovne aktivnosti i raspored skraćenog radnog vremena radnika za koje traži potporu, i to tako što će svakog tekućeg tjedna korištenja mjera za idući tjedan dostaviti Zavodu, elektroničkim putem, raspored radnog vremena radnika koji ne koriste potporu za skraćivanje radnog vremena, lokaciju rada, početak rada radnika, odnosno za preostale radnike vrijeme korištenja potpore za skraćivanje radnog vremena.