Hrvatsko pravosuđe građani gledaju kroz njihove istrage, optužnice, presude i brzinu postupaka, a mi smo se pozabavili temom na kojim kadrovskim osnovama, kakvom starosnom strukturom i brzinom napredovanja u poslu "stoji" ovaj važni segment državne vlasti.
Frapantan je podatak koji su u svojim godišnjim izvješćima iznijeli Hrvatskom saboru glavna državna odvjetnica Zlata Hrvoj-Šipek i predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić da u Lijepoj našoj nema ni jedna osoba koja se nalazi na mjestu suca ili državnog odvjetnika bilo koje razine, a da je mlađa od 30 godina, što je jasan pokazatelj da mladi teško i sporo napreduju.
Drugi važan segment jest da se stari kadrovi ne daju tek tako otjerati u mirovinu, pa je od 1680 sudaca, koliko ih trenutno ima u Hrvatskoj, njih čak 138 ili gotovo 10 posto, u dobi od 65 do 70 godina, a mogli su po svim osnovama ići u mirovinu. Na općinskim sudovima ih je 68, a na županijskim je 61 u toj generacijskoj skupini.
Posebno je starosna skupina od 60 do 64 godine zastupljena na visokim sudovima (Visoki kazneni sud, Visoki trgovački sud, Visoki upravni sud i Visoki prekršajni sud), te na Vrhovnom sudu. U ukupnom broju dužnosnika (121) u tim ustanovama, najviše je njih između 60 i 64 godine starosti (njih 56), dakle, gotovo polovina sudaca je već jednom nogom pred mirovinom.
Kadrovi stariji od 60 godina najzastupljeniji su u Vrhovnom sudu, gdje od ukupno 37 sudaca, njih čak 19, dakle više od 50 posto, u dobi su od 60 do 64 godine, a devetorica su već davno trebala ići u mirovinu i spadaju u grupu onih kojima se produžio mandat zbog potrebe posla. Dakle, od 37 članova Vrhovnog suda, njih 28 ili oko 70 posto je pred mirovinom ili su već trebali biti u "penziji".
U državnim odvjetništvima (DORH) su zaposlena 634 državna odvjetnika, a 38 ih u dobnoj skupini od 60 do 65 godina, a devetorica su još stariji, do 70 godina. Dakle 47 ljudi koji bi uskoro mogli i morali napustiti tužiteljstvo.
U samoj DORH-ovoj centrali u Zagrebu su zaposlena 24 zamjenika i zamjenice državne odvjetnice, a od toga ih je 15 pred mirovinom ili su već trebali biti "izvan pogona". Šestero je u dobi od 60 do 65 godina, a čak devetero u kategoriji do 70 godina.
- Bio sam sudski savjetnik nekoliko godina, nakon završetka faksa su nam "uvalili" i pohađanje Pravosudne akademije u koju se ulazi na poprilično razne načine i nemoguće je da sve to pozavršavaš i postaneš sudac ili tužitelj prije 33. ili 34. godine. A i to ako imaš podršku, i stručnu i političku, svojih pretpostavljenih i onih koji su njih tu postavili.
Plaća sudskog savjetnika je do sedam tisuća kuna, zavisi koliko si godina na tom mjestu. I naravno, otišao sam u odvjetnike, nije mi se dalo više čekati. Ne kažem da sve sijede glave u pravosuđu treba potjerati u mirovinu, jer su to visoke razine odlučivanja gdje treba ogromno znanje i iskustvo, ali mislim da je te gerijatrije previše na višim instancama pravosuđa, posebno u DORH-u i na Vrhovnom sudu.
Neki stariji kadrovi u dobi od 55 do 60 godina tako nikada neće dobiti šansu da dosegnu svoj profesionalni zenit. Za nas mlade je lako, snaći ćemo se, ali mnogi su zaglavili u tom mastodontu i ne mogu izići iz njega. A i plaća općinskog suca se kreće od 11 do 12 tisuća kuna, ali na nju trebaš godinama čekati jer najprije trebaš postati sudac.
Mnogi ljudi mog ranga su htjeli prijeći raditi u Poreznu upravu ili Carinu, ali to im se nije dopustilo, jer je uvijek manjak kadrova u pravosuđu - kaže nam novopečeni odvjetnik.
I uistinu, glavna državna odvjetnica u svojem izvješću za 2021. konstatira da po sistematizaciji treba imati 32 zamjenika, a da ih sada ima samo 23 i da u DORH nije zaposlen ni jedan zamjenik tijekom prošle godine.
Kada se čuju sve jasniji glasovi i primjedbe da bi se trebalo osnovati i Visoko državno odvjetništvo koje bi moglo pratiti i ustroj i predmete na friško osnovanom Visokom kaznenom sudu, onda je jasno da će i postojeći kadrovi dobiti atraktivna radna mjesta, ali to sigurno neće biti mladi ljudi jer je njihov put trnovit i težak.
Prema prikazu koji smo dobili od Ministarstva pravosuđa, na dan 31. ožujka 2020. u svim pravosudnim tijelima bilo je 10.089 zaposlenih, dok je na dan 30. lipnja ove godine bio 9931 djelatnik, dakle 158 ljudi manje.
- Ministarstvo pravosuđa je u 2022. godini dalo suglasnost za popunjavanje 58 mjesta u kaznenim odjelima te 16 mjesta u građansko-upravnim odjelima u DORH-u, županijskim i općinskim državnim odvjetništvima. Kada je riječ o sudačkim mjestima, tijekom ove godine predviđeno je popunjavanje 114 sudačkih mjesta na svim sudovima - navode iz resorne administracije.
Radi lakšeg razumijevanja ovih brojki i odnosa treba naglasiti da u Hrvatskoj ima 67 sudova i 42 državna odvjetništva. Kada se tome pribroje još USKOK i DORH-ova središnjica, najvitalniju starosnu strukturu ima USKOK gdje je od 33 djelatnika njih čak 22 u dobi od 40 do 60 godina.
