Došlo je vrijeme da se na Zavod za zapošljavanje ruku pod ruku mogu javljati bake i djedovi sa svojim unucima. Hrvatski zavod za zapošljavanje nudi umirovljenicima prijave osobno ili elektronički, usluge savjetovanja pri pronalaženju posla, a trenutno preko Zavoda poslodavci nude poslove za umirovljenike za 26 medicinskih sestara, 34 konobara, po 52 kuhara i prodavača, 23 pomoćna kuhara, 18 dostavljača...
U protekle dvije godine broj umirovljenika koji rade na pola radnog vremena i zadržavaju mirovine porastao je s 13.198 početkom pretprošle godine na njih 23.537 krajem studenog prošle godine. Taj rast ne čudi zna li se kolike su mirovine, ali do njega je došlo i zbog toga što su od prošle godine u evidenciju uključeni umirovljenici po zakonima o hrvatskim braniteljima i o djelatnim vojnim osobama koji rade do polovine punog radnog vremena i primaju mirovinu.
Osam eura dnevno
Prva mirovina u eurima koja je sjela na račune 1,2 milijuna umirovljenika u siječnju prosječno iznosi 380,97 eura, što je 12,70 eura po svakom d anu. Nakon što plate režije, bit će sretni ako im po danu ostane i osam eura za prehranu i sve ostale životne potrebe. U godinu dana prosječna je mirovina porasla za 29,61 euro, dok je istovremeno trenutačna saborska mirovina od 1459 eura porasla za 97 eura.
Kad se iz statistike isključe međunarodni ugovori, prosječna mirovina za gotovo 950 tisuća umirovljenih po Zakonu o mirovinskom osiguranju iznosi 429,47 eura. Manje od 400 eura prima više od polovine umirovljenika, njih 493 tisuće.
Umirovljenici koji žele i mogu raditi, i još su imali sreće da posao i nađu, rade u svim djelatnostima, od trgovine, građevinarstva do zdravstva. Najviše njih, 4074, radi u trgovini, u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima 3221, u prerađivačkoj industriji 3189, u građevinarstvu 2614, u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima 2499, prijevozu i skladištenju 1834, u zdravstvenoj zaštiti 1362, u ugostiteljstvu i hotelijerstvu 1288...
Kad je riječ o zanimanjima i stručnoj spremi, najviše posla, po podacima mirovinskog zavoda, ima za umirovljene stručnjake i znanstvenike, direktore, uslužna i trgovačka zanimanja, inženjere i tehničare... Umirovljenicima je do posla najlakše u Zagrebu, gdje radi njih 7102, u Splitsko-dalmatinskoj županiji 2404 i u Primorsko-goranskoj županiji 2333.
Neke umirovljenike zaposlene na pola radnog vremena na povratak u svijet rada dovela je želja za aktivnošću, a druge su na to natjerale male mirovine i činjenica da nakon jedne godine staža nakon umirovljenja, odnosno nakon dvije godine rada s polovinom punog radnog vremena, imaju pravo na ponovno određivanje mirovine.
Pomorci na dnu
Nije svim umirovljenicima isto. Neki primaju znatno manje mirovine od prosjeka i pri tome se ne radi o malom broju ljudi, jer mirovine manje od 200 eura prima 86.800 ljudi, a 280.325 umirovljenika u siječnju je primilo 259,25 eura, što je najniža mirovina određena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, dok je po istom zakonu za njih 1729 isplaćeno po 1068 eura najviše mirovine.
Nije jednak položaj onih kojima su mirovine određene po posebnim propisima, a njih je u siječnju bilo 184.775 ili 3442 više nego prije godinu dana. Tako su, primjerice, umirovljeni saborski zastupnici u siječnju primili po 1495 eura prosječne mirovine, a najniže mirovine po posebnom propisima od 315 eura dobili su pomorci. Saborske su se mirovine u godinu dana povećale za 97 eura, a pomorske za 24 eura.
Prosječna obiteljska mirovina, koju je u siječnju primilo 211 tisuća ljudi, iznosi 306,58 eura, a u veljači bi trebale porasti za 10 posto, na 337,24 eura ili za 30,66 eura. Povećanje od tri posto idućeg će mjeseca dobiti umirovljenici koji primaju najniže mirovine od 259,25 eura. Njihove će mirovine porasti za 7,78 eura, na 267,03 eura.
Prve isplate dodataka za obiteljske mirovine najavljuju se najranije u ožujku, a od ove godine prvi je put omogućeno korisnicima starosne, prijevremene starosne i invalidske mirovine da uz svoju mirovinu koriste i 27 posto obiteljske mirovine pokojnog bračnog, izvanbračnog druga, životnog i neformalnog životnog partnera. Umirovljenici će moći birati hoće li primati obiteljsku mirovinu, koja raste sa 70 na 77 posto mirovine preminulog supružnika, ili će zadržati svoju mirovinu i dobiti još 27 posto od mirovine preminulog supružnika.
Svako povećanje mirovina prosječnim će umirovljenicima dobro doći, ali im neće bitno promijeniti standard, možda će si moći samo priuštiti koje jaje više nego što trenutno mogu jer je i to za one s najnižim mirovinama, koje će porasti za 7,78 eura, kategorija luksuza.