Gradski oci Berlina zacrtali su cilj da do 2030. godine njihov grad postane jedna od najinovativnijih metropola u svijetu. I već su počeli raditi na ostvarenju tog cilja. Za vozače su uveli aplikacije koje im pomažu u pronalasku parkirnog mjesta ili odabiru najbržih ruta do željenog odredišta. Na taj način smanjuju gradske gužve, ali i zagađenje zraka. Radi zaštite okoliša implementirali su sistem pametnog odlaganja otpada za restorane na Potsdamer Platzu, a u ovom trenutku više od 3500 električnih automobila nalazi se na ulicama Berlina.
U planu je i gradnja stanova koji će se brinuti o starijim osobama te odmah dojaviti za pomoć u slučaju nezgode ili bolesti.
Ova ambiciozna ideja o gradu budućnosti inicirana je 2015. godine, kad je berlinski Senat ratificirao Smart city strategiju Berlina. Strategija se fokusira na razvoju rješenja koja su usmjerena prema građanima, odnosno stvaranju boljeg, efikasnijeg i sigurnijeg gradskog okruženja. Razlog tome jest podatak da se do 2030. godine očekuje da će broj stanovnika u Berlinu narasti za 250.000. To sa sobom povlači i više automobila, više otpada, više administrativnih zahtjeva, a Berlin je već sada krenuo raditi na rješavanju tih problema.
Počnimo s prometom. Siemens, operator transportnog informatičkog centra u Berlinu, opskrbljuje vozače posljednjim izvještajima o stanju u prometu kako bi mogli pronaći najbrži i “najzeleniji” put do svoje destinacije. Još jedan način smanjenja prometne gužve jest i novi senzorno kontrolirani parkirni sustav u najprometnijoj berlinskoj ulici Bundesalle.Naime, 30 posto prometa u toj ulici čine automobili koji pokušavaju pronaći parkirno mjesto, a na ovaj način se vozačima putem aplikacije omogućuje lakši pronalazak parkinga jer im se u stvarnom vremenu pokazuje koja su mjesta slobodna.
Siemens je pridonio sigurnosti i na području željezničkog prometa. TrainGuard, sustav koji se brine o sigurnosti vlakova, konstatno prati brzinu vlakova i regira u slučaju bilo kakvog odstupanja od normalne situacije. Ako dođe do ubrzavanja izvan određenih granica, javlja se alarm, a ako vozač ne reagira u roku od nekoliko sekundi, kočnice se aktiviraju automatski.
Berlin ujedno želi i na administrativnom polju olakšati život građanima. Kroz projekte kao što su mein.berlin.de, One-Stop-City i goBerlin građani mogu vidjeti na koji način vlasti upravljaju gradom, ali i rješavati poslove za koje su inače morali stajati u redu. Navedeni projekti nude mogućnost digitalnih konzultacija, online zakazivanja termina te komunikaciju s javnim službama putem aplikacija.
Sva ova rješenja već su implementirana u rad glavnog grada Njemačke, a u budućnosti očekuje se još više inovativnih rješenja. Iduće godine planira se završetak gradnje 69 “pametnih” stanova koji će se koristiti obnovljivim izvorima energije te mogućnošću prepoznavanja lica za ulazak u stan.
Mnogo je veći projekt u planu za stariju populaciju. Panasonic radi na razvoju sustava koji će starijim osobama omogućiti veću neovisnost. Pomoću senzora i umjetne inteligencije umirovljenicima će se olakšati brojni fizički i kognitivni poslovi u stanu. Primjerice, hladnjak će samostalno detektirati kada nedostaje hrane te kontaktirati lokalnu trgovinu i dogovoriti dostavu hrane. Isto tako, putem senzora mjerit će se tjelesna temperatura te otkucaji srca osobe i u slučaju bilo kakve nezgode odmah će se kontaktirati hitna služba.
Ipak, 2030. godina još je daleko i pitanje je kakva će još nova rješenja Berlin implementirati kako bi postao pametni grad budućnosti.