Vlada na sjednici raspravlja o prijedlogu rebalansa ovogodišnjega državnog proračuna i o prijedlogu proračuna za 2021. te projekcijama planova za 2022. i 2023.
Pred ministrima je i uredba o visini minimalne plaće za 2021. o kojoj će detalje otkriti premijer Andrej Plenković, a bit će iznesena i informacija o aktualnom stanju epidemije koronavirusa u Hrvatskoj.
Premijer Plenković uvodno je govorio o situaciji s koronavirusom u Hrvatskoj, javlja Jutarnji list.
- Osvrt na trenutnu epidemiološku situaciju, ponovno smo u NSK kako bismo mogli biti sukladno epidemiološkim preporukama. Broj oboljelih se ubrzava u RH i diljem Europe i svijeta. Danas imamo rekordnih 2776 zaraženih. Broj preminulih također raste i sada je svaki dan dvoznamenkasti.
Brojne europske zemlje uvode strože restriktivne mjere. Uveli smo restrikcije kako bismo ograničili okupljanja. Imamo naznake da su mjere koje smo usvojili počele djelovati. Bude li tako, za dva do tri tjedna možemo očekivati vrhunac epidemije. Teško je sa sigurnošću davati procjene, ali imamo razloge vjerovati u mjere - kazao je premijer.
- Vjerujem da možemo izbjeći pooštravanje mjera ako budemo odgovorni - kazao je premijer i pozvao sugrađane na odgovornost kako bi se spasila zdravstvena i gospodarska situacija.
- Hrvatska se znala uspješno nositi s velikim izazovima, pokažimo se još jednom na visini zadatka. Pokažimo da smo kao nacija solidarni, da mislimo jedni na druge, a ne svatko za sebe. To svakodnevno pokazuju liječnici i medicinske sestre, daju maksimum da bi spasili svaki život ne bojeći se izlagati vlastiti. Svi smo im na tome zahvalni. Najmanje što možemo učiniti je da kao društvo budemo odgovorni - kazao je premijer i pozvao na poštivanje mjera te dodao da ima povjerenja u odgovornost Hrvata.
- Što se tiče glavne gospodarske teme, nekoliko uvodnih komentara. Ekonomski pokazatelji za treće tromjesečje ukazuju na oporavak. Prema dostupnim informacijama predviđa se da će u 2020. godini gospodarski pad iznositi 8 posto. To je manje od procjena o kojima smo govorili tijekom proljeća. Prije izbijanja epidemije fiskalna politika vlade u funkciji gospodarskog rada bila je usmjerena na daljnje jačanje fiskalne održivosti - rekao je Plenković.
- Rebalansom proračuna saniramo sektor zdravstva, povećavamo izdvajanja za mirovine i nezaposlene i sustav socijalne skrbi. Nastavljamo s potporom gospodarstvenicima i poljoprivrednicima - kazao je.
Dodatna sredstva izdvajaju se i za prvu fazu terminala za ukapljeni plin na Krku.
- Izdvajamo odgovarajuća sredstva za proračun EU kao i sufinanciranje projekata na središnjoj i lokalnoj razini - kazao je te spomenuo EU sredstva za obnovu Zagreba.
U 2021. očekuje se rast BDP-a od 5 posto, kazao je premijer, kojeg bi trebao pratiti rast od 3,4 posto 2022. godine.
- U fiskalnu projekciju uključena su sredstva iz novog instrumenta EU nove generacije - 6 milijardi eura bespovratnih sredstava, 3,6 milijardi eura zajmova. To su iznosi koji će nam biti na raspolaganju, kazao je premijer.
- Sredstva temeljem Nacionalnog programa i otpornosti moći ćemo koristiti do ljeta 2026. godine. Ovdje moramo biti brži i učinkovitiji u mjerama i projektima koje želimo financirati. Analizirajući detaljno rezultate pregovora smo pri procjeni da ćemo u idućih 10 godina imati, kada se zbroji višegodišnji financijski okvir, EU iduće generacije i iznos novaca koji nam je na raspolaganju prema fondu EU za solidarnost, od 683 milijuna, da bi ukupan iznos mogao ići do 24,2 milijarde eura. To je kada se zbroje sva tri modula iz kojih možemo koristiti sredstva. To je po mom sudu izrazito dobro, to smo predvidjeli u projekcijama proračuna za iduću godinu, o tome će govoriti ministar financija Zdravko Marić - kazao je Plenković.
Minimalna plaća iznosi 3400 kuna
- Potpisat ćemo ugovor za obnovu Zagreba i okolice. Drago mi je da je ugovor dobio široku potporu, bit će na Vladi usvojen prvi program mjera. Želim podsjetiti da ćemo imenovati i privremenog ravnatelja Fonda za obnovu na sjednici Vlade. Avansna sredstva su isplaćena - kazao je premijer.
- Nakon razgovora i analiza donijet ćemo uredbu koja se odnosi na konačni iznos visine minimalne plaće za 2021. Ona će iznositi ukupno u bruto iznosu 4250 kuna, odnosno u neto iznosu 3400 kuna. To je za 187 kuna više u bruto iznosu, i točno za 150 kuna neto iznosu u odnosu na 2020. godinu. Riječ je o povećanju od 4,60 posto. Ukupno povećanje plaće od 1.1.2021. će u odnosu na 2016. kad smo došli u priliku da odnosimo odluke, bit će za 1130 kuna bruto, odnosno 904 kuna neto viša, čime je minimalna plaća porasla - kazao je premijer.
- U rebalansu će se predvidjeti 1,3 milijardi za HZZO za plaćanje lijekova ljekarnama. Time bi se rokovi plaćanja sveli na 180 dana. Ukupno milijardu i 840 milijuna kuna kada se sve zbroji - kazao je premijer.