Ovo su najčešća prezimena u Europi; Evo kako su nastala i koje prezime nosi najviše Hrvata

Kako su nastajala prezimena

U Europi mnoga današnja prezimena potječu iz srednjovjekovnih zanimanja. U Ujedinjenom Kraljevstvu najčešće prezime je Smith. Dolazi od staroengleske riječi koja znači "metalski radnik", a jedna od njegovih varijacija je i najpopularnije luksemburško prezime, Schmit. Najpopularnije prezime u Austriji, Gruber, znači "rudar", a Müller, najčešće prezime u Njemačkoj i Švicarskoj, znači "mlinar". U Slovačkoj popularno prezime Varga znači "kožar" ili "postolar", prenosi World atlas.

U Hrvatskoj najčešće Horvat

Kako se trgovina proširila Europom tijekom srednjeg vijeka, prezimena su počela uključivati ​​mjesto podrijetla kao sredstvo razlikovanja od drugih trgovaca i putnika. Tako Rusu, najčešće prezime u Moldaviji, znači “onaj koji dolazi iz Rusije”, dok Horvat u Hrvatskoj znači “Hrvat”. Ime Silva na portugalskom znači "iz šume" i lako je zamisliti srednjovjekovne pastire i poljoprivrednike kako napuštaju svoja šumovita brda kako bi trgovali svojom robom u Lisabonu i Portu, piše World atlas.

Uglavnom, većina prezimena u Europi potječe iz sustava patronimika, gdje se djetetu daje ime njegovog oca ili pretka s očeve strane. Dakle, Bugarin Ivanov je “Ivanov sin”, Nizozemac De Jong je “Jonov sin”, a Šveđanin Anderson je “Andersov sin”. Iznimka na ovom popisu je Island, gdje je najčešće prezime Jónsdóttir. Povijesno gledano, kada se dijete rodi na Islandu, njegovo ime ovisi o spolu, sa sufiksom -son ili -dóttir koji se dodaje imenu oca. Da je dijete dječak, na primjer, prezime bi bilo Jónsson, a ako je djevojčica, onda je Jónsdóttir.