Stephen Hawking, britanski teorijski fizičar i jedan od najpoznatijih suvremenih znanstvenika i popularizatora znanosti, preminuo je u dobi od 76 godina, objavila je njegova obitelj.
- Duboko smo ožalošćeni što je naš dragi otac danas preminuo. Bio je veliki znanstvenik i izvanredan čovjek čiji će rad i naslijeđe dugo živjeti, poručila su Hawkingova djeca Lucy, Robert i Tim.
- Njegova hrabrost i upornost, zajedno s briljantnim umom i humorom, inspirirala su ljude širom svijeta, dodali su u priopćenju.
Redovito svrstavan među najveće svjetske intelektualce, Hawking se usprkos teškoj neurološkoj bolesti koja ga je učinila potpuno nepokretnim do mjere da je bio u stanju komunicirati isključivo uz pomoć računala, uspijevao baviti najvećim misterijima univerzuma postavši svojevrsnim simbolom snage ljudskoga uma i ikonom znanosti.
Rođen je 8. siječnja 1942. u Oxfordu, na 300. godišnjicu smrti Galilea Galileija, kako je sam volio isticati. Otac mu je bio liječnik i stručnjak za tropske bolesti, a majka politička aktivistica u Liberalnoj stranci.
Završio je studij fizike na Sveučilištu Oxford, a doktorsku disertaciju iz kozmologije obranio na Sveučilištu Cambridge. Od 1974. bio je član Kraljevskog društva iz Londona, jednog od najstarijih znanstvenih udruženja na svijetu, a potom profesor matematike i fizike na Lucasovoj katedri Sveučilišta Cambridge, gdje su nekad predavali velikani poput Isaaca Newtona i Paula Diraca.
Poznat je po doprinosima na poljima kozmologije i kvantne gravitacije, osobito u kontekstu crnih rupa, te popularnim pisanim djelima u kojima iznosi svoje teorije o svemiru.
Svjetsku je slavu postigao krajem '80-ih godina prošlog stoljeća kada je izdao knjigu 'Kratka povijest vremena', koja je u rekordnim nakladama prodana diljem svijeta.
- Moj cilj je jednostavan: potpuno spoznati univerzum, shvatiti zašto je to što jest i zašto uopće postoji, rekao je jednom prilikom.
Najpoznatiji su njegovi znanstveni radovi o crnim rupama, a po njemu je nazvan i fenomen 'Hawkingovo zračenje'. Riječ je o zračenju koje bi, prema teorijskim predviđanjima kvantne fizike, mogla emitirati crna rupa te tako gubiti energiju, tj. masu i, u načelu, ispariti.
- Crne rupe nisu tako crne kako ih prikazuju. One nisu vječne tamnice kao što se mislilo. Iz njih je moguće pobjeći pa čak možda i preskočiti u drugi univerzum. Ako se osjećate kao da ste upali u crnu rupu, ne očajavajte, postoji izlaz, rekao je na jednom od svojih predavanja, ilustrirajući komplicirane fenomene fizike jednostavnim i svakodnevnim govorom.
Zajedno s kćeri Lucy napisao je niz knjiga za djecu o mladom intergalaktičkom putniku Georgeu, a 2013. godine izdao je i svoje memoare 'Moja kratka povijest' u kojima je opisao svoju znanstvenu karijeru, ali i buran privatni život i turbulentne brakove. O njemu su napisani nebrojeni novinski članci, on sam je neumorno obilazio svijet i držao predavanja, a kako je s vremenom postao i dijelom pop kulture, gostovao je i u seriji Zvjezdane staze, a njegov se lik pojavio i u crtanoj seriji Simpsonovi.
Hawkingu su tešku bolest, amiotrofičnu lateralnu sklerozu (ALS), dijagnosticirali kada je imao 21 godinu, a isprva su mu dali samo dvije godine života, što ga je bacilo u tešku depresiju, no nakon što je upoznao svoju buduću suprugu Jane Wilde, vratila mu se životna energija te je smogao snage, doktorirao i ostvario zavidnu znanstvenu karijeru. Jane mu je kasnije rodila troje djece, no od nje se 1995. godine razveo i oženio Elaine Mason, s kojom je brak potrajao do 2006. godine.
Unatoč svjetskoj slavi, nije mu se pretjerano sviđalo kada bi ga uspoređivali s Albertom Einsteinom, nazivajući takve komparacije medijskom halabukom.
- Javnost želi heroje. Einsteina su učinili herojem, a sada to isto pokušavaju sa mnom, ali s mnogo manje opravdanja, rekao je svojedobno.
