- Ne znam kada ću nastaviti s cijepljenjem pacijenata zato što oni koje sam namjeravala naručiti za danas neće dobiti svoju dozu jer sam dobila informaciju da cjepivo nije stiglo - kaže nam jedna frustrirana zagrebačka liječnica obiteljske medicine.
Naime, premda su liječnici primarne zdravstvene zaštite u Zagrebu očekivali da će danas dobiti još 4000 doza cjepiva, odnosno deset doza po ordinaciji, i to farmaceutske tvrtke Moderna, za nastavak cijepljenja starijih od 65 godina i kroničnih bolesnika, obaviješteni su da cjepivo nije stiglo, pa nema ni cijepljenja. Isporuku Modernina cjepiva ili cjepivo nekog od drugih proizvođača, čije bi doze mogle stići do nedjelje, morat će pričekati još koji dan.
Prilagođavanje
- Svi smo frustrirani činjenicom da teško možemo organizirati cijepljenje nekoliko tjedana ili mjeseci unaprijed jer cjepivo naprosto ne stiže prema dogovorenim rokovima. Morali smo se prilagoditi i tako će biti i ubuduće. Čim cjepivo stigne, mi ćemo ga prema zahtjevima liječnika isporučiti u ordinacije, odnosno na punktove domova zdravlja - objašnjava dr. Sandra Šikić, zamjenica ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Andrija Štampar".
Naime, jučer je u Hrvatski zavod za javno zdravstvo trebalo stići 16.800 doza Modernina cjepiva, a to znači da bi se u Zagrebu, gdje je cijepljenje starijih od 65 godina i kroničnih bolesnika tek počelo, do kraja tjedna moglo cijepiti još oko 4000 građana. No, pošiljka nije stigla i zasad sve ostaje na 16.000 ljudi koji su u ponedjeljak primili cjepivo AstraZenece i Oxforda te onih koji su primili cjepivo Pfizera i BioNTecha, kojih je manje.
Da je stiglo Modernino cjepivo, moglo se cijepiti ukupno 20.000 građana, a sljedećeg tjedna još oko 25.000 jer je trebalo stići više od 90.000 doza. No, isporuke ne stižu kako je bilo dogovoreno i zapravo se ne može znati koliko će građana sljedećeg tjedna biti cijepljeno u Hrvatskoj.
Da sve bude gore, ni iz AstraZenece/Oxforda jučer nisu isporučili pošiljku od 52.658 doza. Prema riječima ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslava Capaka, iz te su tvrtke najavili isporuku u nedjelju, ali umjesto 52.658 stići će samo 30.000 doza. Dio neisporučenog cjepiva trebao bi stići 8. ožujka, i to 43.000 doza, što znači da će u idućih deset dana isporuka biti manja za 10.000 doza, i to u najboljem slučaju. U tom razdoblju trebalo bi stići barem 46.000 doza Pfizera i BioNTecha.
No, činjenica je da je Hrvatska, osim dosad pristiglih oko 200.000 doza, do kraja ožujka očekivala još 500.000 doza, što znači da bi se moglo cijepiti jednako toliko osoba jer je vrijeme docjepljivanja drugom dozom produljeno prema naputku Europske agencije za lijekove.
Naime, pokazalo se da se bolja zaštita cjepivom AstraZenecinim i oxfordskim cjepivom postiže ako se druga doza daje kasnije, a ne nakon šest tjedana, kako se isprva preporučivalo. Istraživanja pokazuju da je zaštita tako povećana na gotovo 80 posto, a od teških oblika covida-19 na više od 90 posto.
Prema novom naputku, ubuduće će se druga doza tog cjepiva davati nakon 12 tjedana. Produljen je i rok za drugu dozu Pfizerova cjepiva, i to sa 21 na 42 dana, odnosno umjesto nakon tri tjedna na šest tjedana. To znači da bi se za to vrijeme moglo cijepiti dvostruko više građana prvom dozom.
Loši ugovori
Dosad je u Hrvatskoj jednom dozom cijepljeno 77.245 građana, a dvjema dozama njih 58.511, za koje je cijepljenje završeno, pa je tako potrošeno ukupno 194.267 doza cjepiva.
Budući da se pojavljuje sve više novih sojeva koronavirusa, epidemiolozi kažu da je važno procijepiti što više građana barem jednom dozom jer se pokazalo da sva cjepiva djeluju kod većine mutanata barem u mjeri da simptomi bolesti budu takvi da nije potrebna hospitalizacija. Djelomično bi situaciju s cjepivima moglo popraviti ono Johnson&Johnsona, koje je upravo odobreno u SAD-u, a uskoro će ga odobriti i EMA.
Njegova je prednost što se daje u samo jednoj dozi kako bi se postigla zaštita od 73 posto, a nije ni zahtjevno za čuvanje jer je dostatna temperatura običnog hladnjaka. Hrvatska je rezervirala 900.000 doza tog cjepiva, a ukupno oko 6,8 milijuna doza. Od toga je rezervirala najviše cjepiva AstraZeneca/Oxford, 2,7 milijuna doza, te Pfizer/BioNTechova, 1,9 milijuna doza.
Drugim riječima, nije problem u naručenoj količini cjepiva, nego u činjenici da je Europska komisija napravila loše ugovore s proizvođačima, zbog kojih cjepivo ne stiže u dogovorenim količinama. Na žalost, optimizam ne ulijevaju ni najave za sljedeći kvartal.