Obožavamo lubenicu i teletinu, a život bez kruha nam je nezamisliv: Dalmatinci prešli na kontinentalnu prehranu, jedemo manje morske ribe i od Zagrepčana

Hrvati se ne hrane pretjerano zdravo; jedu previše kruha i premalo ribe, a u sebe unose i nekvalitetne masnoće.
Pokazali su to rezultati prvog Nacionalnog istraživanja o prehrambenim navikama odrasle populacije, koje je provela Hrvatska agencija za hranu (HAH).

Podatak koji najviše zabrinjava jest prekomjeran unos ugljikohidrata. Kod Hrvata je on puno veći od preporučenih 30 posto ukupnog energetskog unosa za odrasle – kod žena, naime, iznosi zabrinjavajućih 53 posto, a kod muškaraca 49 posto. U odnosu na Europsku uniju, RH je na samom začelju konzumacije ribe, dok se po pitanju unosa vode nalazimo na visokom drugom mjestu. Kad je u pitanju konzumacija mesa, negdje smo u sredini.
Ne hrane se, naravno, ni svi Hrvati jednako. Dapače, postoje goleme razlike u prehrambenim navikama stanovnika različitih regija, u što smo se uvjerili usporedbom podataka za Dalmaciju i područje Zagreba. Stanovnici metropole trude se jesti zdravije – konzumiraju gotovo upola manje kruha i peciva na bazi bijelog brašna, odnosno 28,9 grama na dan, a Dalmatinci čak 51 gram.

Lubenice i grožđe

Osim toga, na stolu im je dnevno i znatno više mlijeka, jogurta, svježeg sira, pa čak i voća. Kontinentalci u značajno većoj količini konzumiraju kruške, jabuke, breskve i šljive, pa čak i mandarine koje su se u Dalmaciji, zbog obilnog uroda, ponekad znale i bacati. Južnjaci, pak, pojedu više samo lubenice i grožđa...
Ono što najviše frapira jest činjenica da Zagrepčani pojedu i više ribe od Dalmatinaca, i to ne samo slatkovodne, već i morske! Po konzumaciji maslinova ulja koje se u Dalmaciji pravi u svakoj drugoj kući, stanovnici metropole tek neznatno zaostaju; naime, na dan unesu 0,6 grama ovog ulja, a Dalmatinci 1,6. Da se radi o mizernoj količini, govori i podatak o prehrambenim navikama naših susjeda Talijana kad je ova namirnica u pitanju. Oni, naime, dnevno unesu gotovo 20 grama maslinova ulja...
U HAH-u su i sami iznenađeni spomenutim rezultatima.
– Tijekom istraživanja otkrili smo da velik broj Dalmatinaca, pogotovo mlađih, mediteranskoj prehrani pretpostavlja kontinentalnu, primjerice, piletinu i svinjetinu s krumpirima... Osim toga, Zagrepčanima je danas riba jednako dostupna kao i Dalmatincima, ako ne i više. U zagrebačke ribarnice se u zadnje vrijeme otpremi čak i više skuplje, odnosno oborite ribe. Osim toga, i širenjem velikih trgovačkih lanaca ujednačena je ponuda na sjeveru i na jugu zemlje – objašnjava dr. sc. Darja Sokolić iz HAH-a, ujedno i voditeljica Nacionalnog istraživanja o prehrambenim navikama.
I ekonomski standard je, prema njezinim riječima, "ubio" veće razlike u prehrani između Dalmatinaca i Zagrepčana.
– Jelovnik, odnosno prehranu, definiraju, naravno, i financijske mogućnosti koje su na strani stanovnika metropole. Zagrepčani imaju u prosjeku bolja primanja, odnosno veću prosječnu plaću od građana u drugim regijama. Osim toga, na izbor prehrane utječe i educiranost; što su ljudi više osviješteni, i prehrana će im biti kvalitetnija, a njihove prehrambene navike bliže onima koje preporuča struka. Važnost konzumacije ribe prepoznaju tako stariji, ali i mladi visokoobrazovani ljudi, bilo da su roditelji ili samci. Unatoč trendu zdrave hrane, ribu u Hrvatskoj, sukladno našem istraživanju, jede tek 20 posto ljudi – kaže dr. sc. Darja Sokolić.

Blitva i špinat

Što uopće reći kad i Dalmatinci radije biraju meso, i to ne samo cjenovno pristupačnu perad, nego i ono crveno (govedinu, junetinu, teletinu, op.a.) koje konzumiraju u znatno većim količinama od stanovnika na zagrebačkom području. Primjerice, Dalmatinac na dan pojede 18,4 grama teletine, a Zagrepčanin tek 2,4 grama.
Na stolovima u Dalmaciji je, osim mesa, i više povrća – rajčica, salate, blitve i špinata, mrkve, slatke paprike, crvenog luka... Slatkiši, odnosno keks i čokolada, konzumiraju se u jednakim količinama na jugu i na sjeveru zemlje, obične vode piju više Zagrepčani, a mineralne Dalmatinci, jednako kao i bezalkoholnih pića, voćnih sokova i crne kave. Veće pivopije su kontinentalci, dok se vino u gotovo triput većim količinama konzumira u Dalmaciji.

Što konzumiraju Talijani: 'Guše' se u kruhu i pizzi
Radi bolje usporedbe, HAH nam je ustupio i određene podatke o prehrambenim navikama Talijana. Naši su susjedi, ipak, "prvaci" u konzumiranju ugljikohidrata jer dnevno u prosjeku pojedu 149,5 grama kruha ili pizze. Jogurta, primjerice, konzumiraju u dvostruko većim količinama od Dalmatinaca, riže pojedu triput više od hrvatskog prosjeka, margarin jedu zanemarivo u odnosu na maslac, a u neznatnoj mjeri konzumiraju i životinjske masnoće.
U organizam unose triput manje količine vode od Hrvata, no zato piju više mineralne. Po ispijanju vina su, također, među prvima u EU-u; na dan u prosjeku popiju 30 posto više od Dalmatinaca i čak četiri puta više od Zagrepčana.