– Gotovo je nevjerojatno da smo u vrijeme pandemije infekcije COVID-19 mi liječnici iz primarne zdravstvene zaštite (obiteljska medicina, pedijatrija, ginekologija) zadnje službene upute iz Zavoda za javno zdravstvo o načinu na koji moramo raditi dobili 2. travnja.
Od tada nikakve službene upute nismo vidjeli, nego, kao i svi građani, moramo svakodnevno pratiti medije (televizije, portale, tiskane medije...) kako bismo doznali jesu li neke nove upute donesene i kako moramo organizirati rad sada kada je počelo opuštanje mjera i kada će hrvatske bolnice početi raditi pojačano, odnosno s 30 do 40 posto kapaciteta – kazala nam je dr. Vikica Krolo, predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM).
Bez obavijesti
Kao što je najavljeno, od 4. svibnja mjere će se malo opustiti i u zdravstvenom sustavu, pa će bolnice, osim "vrućeg pogona", početi malo raditi i "mlaki pogon", odnosno one stvari koje nisu hitne, ali ih se treba što prije obaviti. Samo "hladni pogon", drugim riječima oni slučajevi koji mogu čekati, neće se još izvoditi u bolnicama.
– Ni o tom novom načinu rada s bolnicama nitko nas nije obavijestio. Mi, liječnici iz primarne zdravstvene zaštite, moramo sami zaključivati kako bismo trebali raditi. Tako moram reći da korisnici naših usluga ne mogu računati da će u svih 3000 ambulanti (obiteljski liječnici, pedijatri i ginekolozi) primarne zdravstvene zaštite imati iste uvjete jer opći stav nije zauzet. Naime, nama samima je dano na volju da organiziramo rad u svojim ambulantama. Ne kažem da mi nismo sposobni sami organizirati rad, ali kvalitetu toga rada u svim ambulantama nitko ne može garantirati jer službenih mjera – nema – ističe dr. Krolo.
Ipak, kad neće Ministarstvo zdravstva, kad neće Nacionalni stožer civilne zaštite za borbu protiv koronavirusa, kad neće Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO), KoHOM-ovci su zajedno s Hrvatskom liječničkom komorom sami donijeli "pravila" kako bi morali raditi od 4. svibnja.
– Pripremili smo svoje vlastite uvjete koje ćemo uputiti Ministarstvu zdravstva i HZZO-u, pa ćemo vidjeti hoće li ih oni prihvatiti. Tako smo donijeli odluku da će se pacijenti prije dolaska u ordinaciju morati naručiti telefonom, da u čekaonici neće smjeti biti više pacijenata odjednom, što će ovisiti o veličini čekaonice, da će svi pacijenti morati imati zaštitne maske i rukavice, kao i da će morati upotrebljavati dezinficijense prigodom ulaska u prostor... Isto tako, preporučamo da se i dalje većina "poslova" obavlja telefonski, mobitelom ili e-mailom i da ljudi nepotrebno ne dolaze kod nas. Kao najvažniju stvar, ističem da će pacijenti moći doći u ambulantu samo u ono vrijeme kad su naručeni, a ne kao prije – kada im se prohtije – tumači naša sugovornica.
S obzirom da će hrvatske bolnice, pa tako i KBC Split, od 4. svibnja početi raditi s 30 do 40 posto svojih kapaciteta, upitali smo dr. Vikicu Krolo što to znači za njih, liječnike iz primarne zdravstvene zaštite koji su na "prvoj crti obrane" kada su bolnice u pitanju.
– Pa, liječnici iz primarne zdravstvene zaštite trebali bi odlučiti kojih to 30 ili 40 posto ljudi ima prednost za bolničke preglede ili pretrage kako bismo im dali uputnice za bolnicu. Naravno, vodit ćemo se njihovim ukupnim zdravstvenim stanjem i oni koji budu prioritetni prvi će ići na bolničke pretrage ili preglede – objašnjava liječnica.
I dok tako doktori iz primarne zdravstvene zaštite gledaju teletekst ne bi li doznali svoje uvjete rada, splitski KBC se priprema za 4. svibnja.
Valja svakako napomenuti da splitska bolnica ne može funkcionirati u cjelini jer su Križine tzv. korona-bolnica. Normalan rad KBC-a Split stoga će biti moguć tek kada se u potpunost aktivira i kapacitet na Križinama i kada bolnica bude mogla raditi u punom opsegu.
Organizacija
Dakle, nije pitanje mogu li se pacijenti u KBC-u Split operirati, nego je pitanje gdje bi oni nakon tih operativnih zahvata bili smješteni. Naime, nedostaje prostora.
– Radimo na tome da organiziramo sve one službe i djelatnosti koje možemo u postojećim uvjetima. Sastavljamo rasporede kako bismo u što većem broju omogućili pretrage i preglede korisnicima naših usluga. Bolnica će raditi kroz jutro, kroz popodne, ali i subotom, kako bi što veći broj ljudi mogao ostvariti svoje pravo na zdravstvenu skrb – kaže nam prof. dr. sc. Julije Meštrović, ravnatelj KBC-a Split.
Svi pacijenti će za preglede i dijagnostiku biti pozivani telefonom ili mobitelom, poštujući liste čekanja koje su vrijedile kada se pojavio koronavirus.
– Ljudi će biti pozivani po listi čekanja, ali i po prioritetima, odnosno indikacijama hitnosti. Naravno, najprije će biti pozivani oni koji su u takvom zdravstvenom stanju da što prije moraju obaviti neki pregled ili pretragu. Svi će pacijenti dobiti termine za preglede i pretrage u točno određeno vrijeme i dobit će sve potrebne upute s obzirom na mjere koje su na snazi. Isto tako, upute će dobiti i osoblje koje će biti u kontaktu s tim pacijentima – naglasio je bolnički ravnatelj.