Reakcije su, očekivano, podijeljene – neki bi u cijelosti zabranili rad trgovina nedjeljom, drugi upozoravaju kako su i najnovije predložene izmjene diskriminatorne i suprotne ekonomskim interesima.
Kako bilo, nakon što je 7. studenog okončano e-savjetovanje o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, kojima se, uz određene iznimke, rad trgovina nedjeljom ograničava na maksimalno 16 radnih nedjelja u godini prema izboru trgovaca – kreće nova runda u pokušaju realizacije zakonske zabrane nedjeljnog rada u Hrvatskoj.
Prema informacijama, u ponedjeljak će na temu izmijenjenog Zakona o trgovini, kojim se regulira rad trgovina nedjeljom, socijalni partneri Vlada, poslodavci i sindikati raspravljati na sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća. Tada će se vidjeti jesu li u izradi konačnog teksta uvažene primjedbe poslodavaca, sindikata, radnika i drugih zainteresiranih koji su se s primjedbama i prijedlozima uključili u javno savjetovanje o ovoj kontroverznoj temi o kojoj prijepori ne prestaju već više od dva desetljeća.
Ustavni sud
Podsjetimo, Ustavni je sud zabranu rada trgovina nedjeljom rušio 2004., 2009. ali i 2020. godine kada je takva odluka bila kratkotrajno donesena u vrijeme lockdowna i pandemije koronavirusa.
Novi zakonski prijedlog ograničavanja nedjeljnog rada zastao je lanjskog kolovoza nakon okončane javne rasprave, a temu je ponovno aktualizirao premijer Plenković koji je u listopadu ove godine kazao kako prijedlog ipak treba dodatno ‘izbrusiti‘ da se na Ustavnom sudu ne bi ponovila sudbina prethodnih rješenja.
Nešto modificirani prijedlog izmjena Zakona o trgovini pušten je u e-savjetovanje ponovno od 22. listopada do 7. studenog ove godine, a glavne promjene koje bi se, posve izvjesno, mogle naći i u novom zakonu su: rad trgovina nedjeljom ograničava se na najviše 16 nedjelja u godini prema izboru trgovca. Radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u razdobljima od ponedjeljka do subote u ukupnom trajanju do 90 sati tjedno, a ima ih pravo samostalno određivati.
Međutim, postoje i iznimke: ograničenja se neće primjenjivati na prodajne objekte u sastavu željezničkih i autobusnih kolodvora, zračnih i trajektnih luka i sl., benzinskih postaja, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih ustanova, nautičkih marina, kampova, OPG-ova, zaštićenih područja prirode, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i tržnicama, kao i na prigodnu prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama itd.
Također, distribucija tiska putem kioska kao posebnog oblika prodaje izvan prodavaonica kao i specijalizirane prodavaonice za prodaju kruha i pekarskih proizvoda, moći će biti otvorene nedjeljom i blagdanom u vremenu od 7 do 13 sati.
Priziv savijesti
Uz to, u Zakonu o radu regulirat će se mogućnost da svi koji ne žele raditi nedjeljom – a to se ne odnosi samo na zaposlene u trgovini nego na sve radnike - imaju pravo na "priziv savjesti", to jest moći će odbiti takav rad bez prijetnji otkazom od strane poslodavca. Oni koji, pak pristanu na nedjeljni rad trebali bi za to biti dodatno plaćeni a Vlada navodno predlaže da minimalna naknada bude u visini 30 posto uvećane satnice za rad na taj dan.
Hoće li ti prijedlozi u konačnici ‘proći‘, u kojem obliku, kakva je daljnja procedura te kada bi novi Zakon o trgovini s ograničenjima za rad nedjeljom trebao stupiti na snagu, još se ne zna, ali prema informacijama iz sindikalnih i poslodavačkih redova, procjene se da bi u primjenu mogao najkasnije iduće godine prije ljetne sezone.
- Očekujemo najprije raspravu na GSV-u, a potom će zakon biti upućen u Vladinu i saborsku proceduru. Prema našim saznanjima, zakon će ići u redovitu proceduru i dva saborska čitanja – rekla je u petak Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, koji se, kao i većina sindikata i sindikalnih središnjica, zauzima za zabranu rada trgovina nedjeljom.
- Zatvorene trgovine nedjeljom i blagdanima i slobodni radnici su civilizacijski iskorak u Republici Hrvatskoj. Sindikat trgovine Hrvatske podržava izmjene Zakona o trgovini i podržava regulaciju rada trgovine nedjeljom i blagdanima te zatvorene trgovine, uz određeni broj radnih nedjelja.
Nemoguća je i neizdrživa situacija da trgovine mogu raditi u vremenu od 0 do 24 sata, svakog dana u godini. Ovako nedopustivo dugo radno vrijeme, "lomi" se preko leđa zaposlenih u trgovini, kojoj nedostaju tisuće radnika – kaže Zlatica Štulić, prenoseći stav toga sindikata. To žele i radnici u trgovini, kaže ona, od kojih je u maloprodaji preko 70 posto žena (njih više od 87.000), a ankete pokazuju i kako je to stav većine građana te nekih poslodavaca.
I 16 je previše
- Ustav štiti obitelj i djecu, pa tako ustavna vrednota slobode tržišnog poslovanja ne može biti iznad navedenih ustavnih vrednota. Zaštita svih vrednota se mora uravnotežiti. Smatramo da ovaj prijedlog zakona to uspijeva – ističe Z. Štulić.
Iz Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa smatraju, pak, kako je, ako se već ne uvodi potpuna zabrana rada nedjeljom, i broj od 16 radnih nedjelja tijekom godine "apsolutno previše".
- Taj broj potrebno je smanjiti i to kako zbog ljudi koji rade nedjeljom i njihovih obitelji, tako i zbog turističke djelatnosti čiji kapaciteti ionako rade nedjeljama i blagdanima pa im ne treba radom trgovina u te dane oduzimati dio korisnika, a time i dio zarade – smatra Sever.
U Savezu udruga malih trgovaca RH, u kojoj je okupljeno oko 500 pravnih osoba i tisuću prodajnih mjesta, kaže predsjednik Damir Aščić, načelno nemaju ništa protiv ograničavanja rada trgovina nedjeljom na 16 nedjelja u godini, ali ne bezuvjetno.
- To pravilo treba jednako vrijediti za sve, odnosno, kada su u pitanju iznimke, smatramo kako oni nedjeljom trebaju isključivo prodavati robu koja je njihov "core business". Dakle, da se nedjeljom na kioscima mogu prodavati samo novine, u pekarnicama samo pekarski prozvodi, a na benzinskim postajama samo naftni derivati, a ne da se ondje prodaju različiti proizvodi zbog čega bismo mi bili dovedeni u lošiji položaj – kaže Aščić.
Iz poslodavačkih udruga stizala su dosad različita mišljenja o zabrani rada trgovina nedjeljom, pa su, primjerice, iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) izjavili kako su prijedlog izmjena i dopuna Zakona o trgovini uputili na mišljenje članovima Vijeća Udruženja trgovine te da ni oni nemaju jedinstven stav o tome.
Dio se zalaže za ograničavanje rada trgovina nedjeljom, drugi su protiv toga, ali svi se slažu kako se rad nedjeljom mora adekvatno platiti.
Opstanak obrtnika
U e-savjetovanje uključio se i Ceh trgovine Hrvatske obrtničke komore (HOK), koji broji gotovo 10.000 obrtnika. Oni smatraju kako bi odluku o radu nedjeljom trebalo ostaviti na slobodu poslodavcima, kao što je to bilo i do sada.
- Imajući u vidu podijeljenost oko važnosti nedjelje kao radnog dana za one obrtnike u turističkim područjima gdje je rad nedjeljom ključan za poslovanje i opstanak te onih obrtnika u manje razvijenim područjima i dijelovima (primarno) kontinentalne Hrvatske gdje je rad nedjeljom neisplativ, Ceh trgovine HOK-a stava je da bi odluku o radu nedjeljom trebali donijeti sami poslodavci, dok se zaštita prava radnika mora osigurati na temelju Zakona o radu i provedbenih propisa – poručuju iz te cehovske udruge.
Javili su se pojedinačno mali obrtnici, koji upozoravaju na pogubnost zabrane rada trgovina nedjeljom.
- Tko će snositi odgovornost kada dođe do pada prometa, otpuštanja radnika i zatvaranja? Zašto se nikada ne sluša nas male da nam se u neku ruku pomogne i omogući rad, a ne da nas se zatvara? Nakon 28 godina rada i strepnje da li će se i kada takav zakon izglasati morat ću zatvoriti ako na kraju bude donesen – poručuje ta mala obrtnica.
- Stava smo da ograničavanje rada nedjeljom kroz izmjene Zakona o trgovini nije prihvatljivo rješenje ni za trgovce, ni za radnike, ni za potrošače. Ovim prijedlogom se narušavaju poduzetničke slobode i određene trgovce se dovodi u neravnopravan položaj - poručili su, uz ostalo, u e-savjetovanju iz Vlahović Grupe d.o.o.