Posljednjih tjedana kašlju svi, rekli bi da nikada nije bila ovakva situacija da je kašalj, doslovno, postao najčešći zvuk koji čujemo. Ljudi ne prestaju kašljati i u pravilu se radi o suhom, “dosadnom” kašlju koji nikako ne prestaje, traje i po mjesec dana, a nema nikakvog sekreta. Kašalj ne bira je li dan ili noć, napada kada mu se ukaže zgodna prilika, iako je najdosadniji tijekom noći.
Što je kašalj, koliko tipova kašlja postoji, kada i koga najviše napada..., porazgovarali smo s dr. Vidom Popovićem, poznatim splitskim pulmologom, pročelnikom Zavoda za infekcijske plućne bolesti i pulmološku onkologiju na Klinici za plućne bolesti KBC–a Split.
– Kašalj je zaštitni fiziološki refleks namijenjen čišćenju sekreta iz dišnih putova ili uklanjanju udahnutih materijala. Kao fiziološki refleks, zdrava djeca obično kašlju u prosjeku 11 puta dnevno. Kašalj se može klasificirati s obzirom na njegovo trajanje i karakteristike. Akutni kašalj traje manje od 4 tjedna, dok kronični kašalj traje više od 4 tjedna. Kašalj može biti produktivan i povezan sa sekretom ili suh iritirajući kašalj – pojašnjava dr. Popović.
Najčešći simptom
Akutni kašalj obično je uzrokovan infekcijama gornjih dišnih putova koje uglavnom izaziva virus (npr. RSV, SARS–CoV–2, influenca) ili uslijed upale pluća.
– Akutni kašalj nakon virusne infekcije ili atipične upale pluća (uzrokovane nekim virusima ili bakterijama) najčešći je respiratorni simptom u svijetu. I drugi okidači mogu uzrokovati akutni kašalj, kao što su izloženost nadražujućim česticama (uključujući duhanski dim, zagađivače, mirise, aerosole i prašinu), hladnom ili suhom zraku i alergenima, obično peludi – govori naš sugovornik.
No, akutni kašalj nije samo problem za onoga tko ga ima.
– Akutni kašalj predstavlja značajan socioekonomski teret jer djeca izostaju iz vrtića ili škole, a njihovi roditelji izostaju s posla. Osim toga, akutni kašalj odgovoran je za više od 50 posto novih pacijenata u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Infekcije gornjeg respiratornog trakta su česte te odrasli mogu imati 2–5 epizoda tih infekcija godišnje, dok školska djeca mogu imati od 7 do 10 epizoda godišnje i mogu kašljati do 140 dana godišnje.
Djeca imaju gotovo 4 puta veću vjerojatnost da će doživjeti akutni kašalj nego odrasli; žene su češće pogođene nego muškarci. Akutni kašalj posebno je intenzivan i uzrokuje nelagodu kod djece i starijih pacijenata. Epidemiološka istraživanja su pokazala da akutni kašalj kod inače zdravih osoba prosječno traje 14 dana. U djece, međutim, akutni kašalj može nestati kod 50 posto djece za 10 dana, a kod velikog broja djece kašalj može trajati i do 25 dana, kazuje dr. Popović.
Kašalj uzrokovan infekcijom gornjeg respiratornog trakta je naporan, ponekad dugotrajan simptom kod djece i odraslih i najčešći je razlog zašto pacijenti traže liječničku pomoć.
Međutim, kašalj može iz akutne faze prijeći i u kronični kašalj.
Mogući uzročnici
– Ako imamo kašalj koji je iz faze akutnoga prešao u kronični kašalj, onda moramo razmišljati o drugim mogućim uzročnicima kroničnog kašlja te učiniti dodatnu dijagnostičku obradu. Najčešći uzroci kroničnog kašlja su: postnazalni drip, astma, GERB, KOPB, nuspojave nekih lijekova (kao npr. ACE inhibitori za liječenje krvnog tlaka) – govori dr. Popović.
No, kašalj može ponekad biti i znak onkološke bolesti ili problema sa srcem, ali može se raditi i o hripavcu, kojeg, eto, posljednje vrijeme ima više negoli prijašnjih godina.
– Ponekad moramo u kontekstu kroničnog kašlja razmišljati i o mogućem tumoru pluća ili nekoj intersticijskoj bolesti pluća (npr. idiopatska fibroza pluća, različiti pneumonitisi) te srčanom popuštanju. Sporadično treba razmišljati i o hripavcu, pogotovo u svjetlu trenutne epidemiološke situacije u našim krajevima te o infekciji bacilom tuberkuloze ili nekom netuberkuloznom mikobakterijom ili pak gljivičnoj infekciji pluća – dodaje naš sugovornik.
Ako postoji sumnja da je kronični kašalj plućne etiologije, potrebno je učiniti dodatnu obradu.
– Potrebno je napraviti radiološku obradu (RTG snimka torakalnih organa i MSCT toraksa), testovi plućne funkcije (spirometrija, bronhodilatacijski test, CO–difuzija, FeNO), bronhoskopija s citološkom i mikrobiološkom analizom aspirata bronha, alergološka testiranja (kožni prick test i serološki nalazi) – navodi dr. Popović.
Postoji i puno lijekova koji pomažu pobijediti kašalj.
Uspješni lijekovi
– Kada je u pitanju farmakološko liječenje akutnog kašlja, za suhi kašalj najčešće koristimo antitusike (npr. butamiratcitrat), a za produktivni kašalj i potrebu za iskašljavanjem mukolitike i ekspektorase (npr. acetilcistein, ambroksolklorid ili karbocistein).
Ako se radi o kroničnom kašlju, moramo ga liječiti temeljem etiologije. Ako se radi o kroničnom kašlju u sklopu astme i KOPB–a, moramo dati inhalacijsku terapiju (bronhodilatatori, kortikosteroidi), kod alergijskog kašlja antihistaminik, a kod karcinoma pluća primarno je onkološko liječenje ako nije indicirano kirurško liječenje, zaključuje dr. Vide Popović.