Nižu razinu matematike za peticu napisalo samo 2 posto maturanata: Pa što su ti mladi ljudi radili 12 godina u školskim klupama?!

Na ispitu iz matematike na državnoj maturi (ljetni rok – osnovna razina) ponavljaju se godinama vrlo slabi rezultati unatoč vrlo niskim pragovima prolaznosti. Ovdje će se naznačiti ovogodišnji rezultati iz matematike na osnovnoj (nižoj) razini.

Zbroj ocjena nedovoljan (3226) i dovoljan (6549) čini ukupan zbroj od 9775 (50 posto) „slabih“ ocjena i nema razloga da se „slave“ ovogodišnji rezultati u odnosu na lanjske rezultate, koji su, istina, bili lošiji. Začuđuje slavljenička izjava ravnateljice Centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) Ivane Katavić na medijskoj konferenciji kad je nahvalila ovogodišnje rezultate maturanata, pa između ostaloga nastavila: „Prije početka mature jasno sam naglasila da vjerujem u ovogodišnje maturante“.

Umjesno je pitati što ima NCVVO s rezultatima – oni su isključivo odgovorni za korektnu provedbu ispita.

Zadaci koji su osiguravali prolaznost

Je li moguće da nakon 12 godina osnovnog i srednjeg školovanja učenici na državnoj maturi nisu u stanju riješiti 10 zadataka od ovdje ponuđenih 16 zadatka koji bi im osigurali prolaznu ocjenu, zahvaljujući u prvom redu niskim pragovima prolaznosti.

Ponavljam: Ako naši učenici nisu u stanju nakon 12 godina pohađanja škole riješiti 10 od ovdje ponuđenih 16 zadataka, onda se čitatelji punim pravom imaju pravo pitati „Je li moguće da učenici nisu u stanju riješiti ove zadatke“, ali dati i svoj odgovor:

„Učenici ne uče ili ih se ne zna u školi naučiti na način da elementarno naučeno zadrže trajno u svojoj memoriji – posebno zbog praktične primjene“.

Svakako da treba pohvaliti učenike, njihove nastavnike i škole čiji su učenici postigli visok rezultat, s vrlo dobrom ocjenom (2459) i odličnom ocjenom (386), što je ukupno 2845 (15 posto).

Uz prethodno napisano treba dodati i par napomena:

a) Kvaliteta programa i udžbenika ne utječu na slabe rezultate;
b) Olakšavajuća okolnost u rješavanju zadataka na državnoj maturi su i zadaci u kojima je ponuđen višestruki izbor rješenja i upotreba elektroničkog računala (pogrešno zvanog kalkulator ili digitron).

Potpuno sličan sadržaj se mogao izvesti i za rješavanje zadataka na višoj razini. Uostalom, na ovoj kao i na prethodnim ispitima matematike koncepcija sastavljanja zadataka omogućuje učenicima prolaznost ako su u stanju riješiti elementarne zadatke pristupačne učenicima osnovne škole (radio sam eksperiment s nekoliko učenika koji su završili osnovnu školu – oni su vrlo uspješno rješavali elementarne zadatke s ispita na državnoj maturi).

Prijedlozi za unapređivanje sustava državne mature (ispit iz matematike):

- Eliminirati ispit na osnovnoj razini. Svi učenici bi trebali rješavati jedinstveni ispit s tim da i u tom ispitu postoji određeni broj elementarnih zadataka čije rješavanje omogućuje prolaznost učenicima sa skromnijim znanjem.
- Ako se zadacima osnovne razine željelo pomoći u prvom redu učenicima koji su završili četverogodišnje strukovne škole, mislim da je to promašaj. Učenicima koji su završili četverogodišnje strukovne škole trebalo bi dati određeni bonus pri upisu na fakultete ili više škole čiji su programi sukladni s njihovim prvim stečenim zvanjem.
- Apsolutno podignuti prag prolaznosti jer je pitanje koliko je realna pozitivna ocjena s 25 posto riješenih zadataka (suprotnost s dokimologijom, naukom o ocjenjivaju).
- Uz ocjenu obvezno napisati i postotnu rješivost upravo zbog velikog bodovnog raspona za pojedinu ocjenu.
- Objava rezultata (nije jasno zašto se to ne radi) po školama bila bi jednima nagrada za dobre rezultate, a drugima upozorenje za ostvarenje kvalitetnijeg rada s učenicima.

Na kraju bi bilo uputno i pitati čemu panika, strah i stresovi, proljevi, nesvjestice, neprospavane noći i nervoze koji se „reklamiraju“ od strane pojedinih roditelja, učenika i „stručnjaka“ kojima bi i ovaj sadržaj „dobro došao“ – pretpostavljam uz odobravanje većeg broja učitelja i nastavnika matematike.