Čitatelj koji je u ponedjeljak ujutro naišao na štićenu kolonu u kojoj je bio predsjednik Zoran Milanović dok je automobilom skretao iz Ulice Zbora narodne garde u Ulicu Domovinskog rata u Splitu, nije ni znao da je svojim ponašanjem prekršio zakon.
- Vidio sam kako iza mene nailazi kolona te sam ih propustio, ali policajac u bijelom automobilu koje je bilo na čelu kolone nije bio zadovoljan brzinom kojom sam to napravio, pa se nagnuo kroz prozor i mahnito mahao palicom i nešto govorio, bio je “ljut ko pas”. Nije bilo ugodno.
Vidio sam da su neki automobili građana stali skroz sa strane dok ne prođe kolona, ali dio automobila se nastavio i kretati. Kasnije su mi rekli da je u koloni vjerojatno bio predsjednik Milanović koji je došao na obljetnicu HRM-a.
No, evo gdje je nastao nesporazum: nakon što je prošlo bijelo auto s ljutim policajcem, tek nekoliko stotina metara iz njih je prošao Milanović okružen s još nekoliko automobila. Pa su ljudi mislili da mogu nastaviti kretanje nakon prolaska 'čelnog' bijelog automobila koje je bilo pod rotacijama.
Kasnije sam saznao da smo svi trebali stati sa strane i ne kretati se nakon prolaska bijelog automobila, čekati da prođe cijela kolona u kojoj je bilo automobila više nego u Bidenovoj štićenoj koloni. Ali tko zna za taj propis? Možda smo trebali izaći iz automobila i još salutirati, kao oni u Sjevernoj Koreji - ironično kaže Splićanin.
Potražili smo odgovor je li kako vozač pogriješio i kako se treba ponašati u takvim situacijama.
Prema članku čl. 148. Zakona o sigurnosti prometa na cestama u slučaju nailaska ili susreta s vozilom ili kolonom vozila pod pratnjom vozači su dužni zaustaviti svoje vozilo.
Noću umjesto dugih svjetala moraju upotrijebiti kratka svjetla za osvjetljavanje ceste. Nadalje, moraju se držati se naredbi koje im daju osobe iz pratnje i kretanje nastaviti tek nakon što prođu sva vozila pod pratnjom. Pješaci su se, radi omogućavanja nesmetanog prolaska vozilima pod pratnjom, dužni ukloniti dok ta vozila ne prođu.
Mjere motorizirane pratnje provode policijski službenici Uprave za posebne poslove sigurnosti u provođenju mjera osiguranja i zaštite štićenih osoba. Iako je sve objašnjeno u zakonu za malo životniji opis upitali smo Stanka Smodlaku, stalnog sudskog vještaka za strojeve, cestovni promet i motorna vozila.
Naime, zanimalo nas je kako će se vozač zaustaviti uz kolnik, ako, primjerice nema prostora za takav manevar te mora li štićena kolona poštivati svjetlosnu signalizaciju u svakom slučaju.
- Iz zakona je razvidno kako se vozači i pješaci moraju ponašati u susretu s vozilima pod pratnjom. Novčanom kaznom u iznosu od 500 kuna kaznit će se za prekršaj vozač ako postupi suprotno odredbama ovog članka, a kazna pješaka je 300 kuna.
Naravno nitko ne očekuje da, kada se susretne s vozilima pod pratnjom, vozač sleti u kanal kako bi omogućio prolaz vozilima pod pratnjom. Isto tako, vozila pod pratnjom moraju poštivati crveno svjetlo na semaforu, iako postoje iznimke, ali ni tada nemaju apsolutnu prednost prolaza. Naime oni mogu ući u raskrižje kada je crveno svjetlo, ali s nužnom pažnjom.
Vozila pod pratnjom, vodeći računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu imaju pravo prednosti prolaska u odnosu na sva druga vozila, osim u odnosu na vozila koja se kreću raskrižjem na kojem se prometom upravlja prometnim svjetlima ili znacima ovlaštene osobe.
Na njih se ne primjenjuju odredbe ovoga Zakona o ograničenju brzine, o zabrani pretjecanja i obilaženja kolone vozila ili na pješačkom prijelazu ili prelaženju iz trake u traku, o zabrani presijecanja kolone pješaka te obvezi vezivanja sigurnosnim pojasom i nisu se dužni kretati jedno iza drugog - detaljno nam objašnjava vještak.
Vozilima pod pratnjom, u smislu ovoga Zakona, smatraju se vozila koja prate pripadnici policije i vojne policije s posebnim policijskim vozilima opremljenim uređajima za davanje posebnih zvučnih ili svjetlosnih znakova crvene i plave boje, kao i ta policijska vozila i to za vrijeme dok se ti znakovi daju.
- Iznimno, pod uvjetom da je to neophodno potrebno, a vodeći računa o sigurnosti drugih sudionika u prometu, na vozila pod pratnjom ne primjenjuju se ni odredbe o strani kretanja vozila, uključivanju u promet, o zaustavljanju i parkiranju te polukružnom okretanju - nabrojio nam je Stanko Smodlaka.
Pravo na osobno osiguranje tj. konstantnu fizičku zaštitu, osiguranje objekata u kojima se kreću i žive te prijevoz u štićenoj koloni imaju: predsjednik, premijer. Osim njih, prema Uredbi o određivanju štićenih osoba samo su tri ministra u takvom rangu štićene osobe: obrane, unutarnjih i vanjskih poslova te njihove obitelji.
Uz najviše državne dužnosnike s najvećim stupnjem osiguranja postoje tri kategorije štićenih osoba. Odluka o pojačanju mjera osiguranja svih štićenih osoba donijeta je u listopadu prošle godine nakon napada Danijela Bezuka na zgradu Vlade.
Pojačalo se tada i fizičko osiguranje te broj vozila u štićenoj koloni. U skladu sa sigurnosnom procjenom, štićene osobe se prevoze u blindiranim vozilima.
