Ključna je poruka – držati škole otvorenima!
Upravo to je bio jedan od glavnih zaključaka dosad najvećeg domaćeg istraživanja koje je pod nazivom „Nacionalno praćenje učinaka pandemije bolesti COVID-19 na sustav odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj“ proveo zagrebački Institut za društvena istraživanja (IDI) tijekom svibnja i lipnja ove godine među više od 27 tisuća učenika i oko 4800 učitelja, nastavnika i stručnih suradnika iz cijele Hrvatske. To opsežno istraživanje, poput mnogih sličnih u nas i u svijetu, upozorilo je na pogubne posljedice pandemije, ali i online nastave, na mentalno zdravlje učenika, ali i na brojne druge aspekte života koji će svoje pravo lice tek pokazati u budućnosti.
Nemaju ni računala
Podsjetimo na samo neke od preliminarnih rezultata: više od polovine maturanata (52,4 posto) izjavilo je kako je pandemija negativno ili izrazito negativno utjecala na njihovo psihičko zdravlje. Također, polovina učenika drugih razreda srednjih škola tvrdi kako im je praćenje online nastave naporno, a samo oko osam posto smatra da dobiva ocjene koje zaslužuje. U srijedu smo dobili i dodatne rezultate tog istraživanja: svaki četvrti učenik (26,2 posto) kaže kako je online nastavu (C model) pratio na pametnom telefonu, a 21,3 posto na računalu ili tabletu kojim se služe drugi članovi kućanstva, oko 0,4 posto nije imalo nikakav digitalni uređaj, a oko 1,3 posto moralo ga je posuditi od škole. Drugim riječima - samo polovina učenika za praćenje online nastave imala je svoj tablet ili računalo koje samo oni koriste!
Tu nevolje ne staju. Svaki peti učenik imao je često ili gotovo uvijek probleme s pristupom internetu, a njih još trećina povremeno.
Ipak, ni nepuna dva mjeseca od početka nove školske godine Hrvatska je na najvišim razinama odlučila da nakon blagdana Svih svetih i dvodnevnih jesenskih praznika svi učenici osnovnih i srednjih škola u četvrtak i petak, 5. i 6. studenog, moraju prijeći na online nastavu. Razlog - najviše novozaraženih dolazi iz skupine djece i mladih od 10 do 19 godina, svakim danom broj zaraženih učenika raste, u srijedu se, na primjer, popeo na oko 4700.
Iako su dosad Ministarstvo znanosti i obrazovanja i ministar Radovan Fuchs forsirali nastavu uživo i ustrajavali da o prelasku na C model odlučuju lokalni stožeri, ovisno o epidemiološkoj situaciji u pojedinoj školi, gradu ili svojoj županiji, sada su morali ustuknuti. Iako takav „parcijalni“ model zagovaraju i škole i stručnjaci i mnogi roditelji, a tek je desetak škola od početka nove školske godine u cijelosti ili djelomično radilo online, omražena virtualna nastava na generalnoj razini brzo se vratila u sustav.
- Kada kažemo da su to samo dva dana i da to nije puno, moramo voditi računa kako će zbog toga mentalno zdravlje dijela učenika zasigurno patiti. Nekim je učenicima jako teško stalno se prilagođavati na nove okolnosti, čak i kada se prilagođava na nešto bolje. Sada ćemo imati situaciju da će nakon redovite nastave učenici otići na praznike, nakon toga na online nastavu, a pitanje je što će nakon toga biti i hoće li ponovno trebati neka nova prilagodba. To troši psihičke resurse svih u školi - objašnjava prof. dr. sc. Gordana Kuterovac Jagodić, redovna profesorica na Katedri za razvojnu psihologiju zagrebačkoga Filozofskog fakulteta.
- Bilo bi bolje da se zadržao individualizirani pristup školama, odnosno gradski, regionalni. Svjedoci smo da je incidencija različita od škole do škole, trebalo je prepustiti školama odluke hoće li nastavu organizirati uživo ili online - nema dvojbi za uglednu psihologinju.
Osnovcima je najteže
Profesorica Gordana Kuterovac Jagodić bila je dio istraživačkog tima Instituta za društvena istraživanja, ali i skupine „Oceanovih 13“, istraživačke ekipe od 13 znanstvenica Odsjeka za psihologiju zagrebačkog FF-a i Zdravstvenog veleučilišta Zagreb, koje su lani u svibnju provele veliko istraživanje u općoj populaciji od 18 do 95 godina te među učenicima osnovnih i srednjih škola pod nazivom „Kako smo? - Život u Hrvatskoj u doba korone“:
- Naše istraživanje pokazalo je kako je nastava na daljinu najteže pala učenicima nižih razreda osnovne škole, od kojih je njih 55 posto izjavilo kako im je teža online nastava od nastave uživo. Isto to potvrdilo je 45 posto učenika viših razreda osnovne škole te 40 posto srednjoškolaca. Također, polovina roditelja smatra takav oblik nastave zahtjevnijim za djecu, ali i za njih same jer mnogi od njih preuzimaju i uloge nastavnika, što je teško uskladiti osobito roditeljima koji rade - navodi dalje profesorica Kuterovac Jagodić.
Istraživanja su, osobito ono IDI-ja, pokazala kako su promjene u nastavi i organizaciji škole negativno utjecale na motivaciju za učenjem i koncentraciju učenika, oni sami imaju osjećaj da uče površnije i da su izgubili nešto od svog obrazovanja, a iznimno težak je i onaj dio koji se tiče izostanka socijalne interakcije i komunikacije licem u lice.
- Za djecu je najteži taj socijalni i razvojni aspekt, to što ne mogu provoditi normalne razvojne aktivnosti poput druženja s vršnjacima, slobodnih aktivnosti, sporta, plesa. Postoje neki momenti u razvoju koje treba napraviti u točno određeno vrijeme, odnosno govorimo o takozvanom razvojnom zadatku: na primjer, prvi put otići na put bez roditelja, otići na ekskurziju. To je važno, a sada to mnogi neće biti u mogućnosti - ističe profesorica Kuterovac Jagodić. Zato za sve one kojima možda dobrobit djece nije u prvom planu ima poruku:
- Sada je vrijeme da se svi drugi dijelovi društva solidariziraju. Cijepite se! Pomozimo djeci da mogu nastaviti živjeti što je normalnije moguće.