Učiteljica razredne nastave iz Zagreba Nikolina Matovina Hajduk i srednjoškolska profesorica iz Rijeke Tamara Šoić gostovale se u emisiji "Izvan okvira" N1 televizije, gdje su govorile o dobrim i lošim stranama online podučavanja, mogućim rupama u znanju i položaju učitelja.
Komentirajući već drugu po redu izazovnu i drugačiju školsku godinu, Matovina Hajduk rekla je: "Imala sam sreću u ovoj školskoj godini što razredna nastava nije išla online pa je bilo bolje jer dijete može naučiti kvalitetno samo uživo i u školi. S razrednom nastavom to može jedino kvalitetno izgledati online ako roditelj sjedi kraj djeteta jer učenici prvog i durgog razreda osnovne škole nisu dovoljno pismeni ni dovoljno dobri čitači da bilo koji zadatak samostalnoo odrade, u mom razredu ih ima možda dvoje."
"Mi smo u boljoj poziciji- rekla je Šoić i dodala: -Naši su učenici samostalniji. Ovogodišnji i prošologodišnji maturanti su generacije kojima je nepovratno oduzet dio školovanja i sazrijevanja. Moji maturanti nisu imali, niti će imati, maturalnu zabavu i putovanje, sve one stvari koje su dosad nama bile uobičajene i normalne. Zaista mislim da će trebati sjesti i vidjeti kakve će sve posljedice uslijediti jer ovo ne može tek tako proći da ta djeca ostanu neokrznuta. Možemo se nadati samo najboljem, ali već sad vidim da motivacija nije kakva je bila. Znam kako se maturanti ponašaju u ovo doba godine inače, toga sad nema, apatični su, bezvoljni, ima neuobičajenih ispada agresije. Ne u smislu opasnosti, nego čudne oblike ponašanja na koje nisam navikla. A nemamo psihološku pomoć izvana za te učenike, iz ministarstva nismo dobili timove, bilo što, da se djeci izađe u susret."
Matovina Hajduk ističe da odgojno-obrazovni proces osim nastave podrazumijeva kina, kazališta, jednodnevne izlete itd, što je sad izostalo.
"U učionicama smo, gdje i jedu, to je nenormalna sredina u kojoj virtualno postaje sve više normalno. Mislim da je u neskladu što smo se s jedne strane navikli na to virtualno i ne razmišljamo o terenima, kazalištima, posjetama stručnjaka, a sukladno tome ne ide pomoć od resornog ministarstva u smislu – mislim da tamo nitko nema u svijesti to da virtualno postaje normalno, a da je virtualno u suprotnosti s onim kako se nastavni proces radi. Šokiralo me prošli tjedan kad su me djeca pitala hoćemo li ikad izaći iz škole, “znam da je moj stariji brat nekad išao”. I to nije normalna situacija. Današnji prvašići izgubit će dobar dio životne škole jer nije škola samo učenje iz knjiga. Postoje okvirne vještine do koje djecu dovedemo. Učiti kako učiti, raditi u timu, biti prilagodljiv, naučiti misliti, motivirati se i ostvariti cilj, to su neke od vještina, to ne možemo kroz online nastavu", rekla je.
Slažu se da su rupe u znanju najmanje bitna stvar u ovoj situaciji.
"To je najmanji problem. Veći je problem recimo u strukovnim školama gdje su djeca zakinuta za praksu. Znanje se može nadoknaditi, ali praksu više nitko ne može nadoknaditi i to me najviše brine. Nismo puno ni zaostali u sadržajima, bez obzira koliko nam online nastava bila antipatična", rekla je Šoić za N1.
Varanje na online nastavi i "slučaj ručnik"
Nastavnike su na online nastavi dočekali brojni izazovi, pogotovo oni kako spriječiti prepisivanje i "varanje" pod online testovima ili ispitivanju. To je posebno došlo do izražaja nakon što je nedavno jedna nastavnica zamolila učenike tijekom ispitivanja preko Zooma da prekriju glavu ručnicima, misleći da će ih tako spriječiti u prepisivanju. Njezin je postupak naišao na oštru osudu dijela javnosti, a u medije su procurili i njezini podaci pa je vrijeđanje na društvenim mrežama dobilo dodatnu težinu.
Premda se s takvom metodom ne slažu, i Šoić i Matovina Hajduk osuđuju medijski linč.
"Sigurno postupak kolegice nije bio zlonamjeran, sigurno nije niti prihvatljiv, svi smo se čudili tome. Međutim, ono do čega škola treba dovesti dijete nije znanje nego snalaženje, a po mogućnosti primjena. Naš sustav je isključivo usmjeren na ocjenu, a to je prva razina. Kolegica je vjerojatno imala najbolju namjeru s obzirom na cilj, svjesna da učenici prepisuju. Ako učeniku u 2. razredu osnovne škole za vrijeme ispitivanja mama čuči ispod stola i šapće, možemo li zamisliti dijapazon ideja učenika i roditelja, a sve zato jer se trči za ocjenom i to je naš problem. Treba razmišljati o tome da se stvari u sustavu ocjenjivanja moraju mijenjati, je li to mala matura u 4. razredu pa da do 4. nema ocjena, pa prijemni ispit za srednje škole, je li to baza ispitnih pitanja za nacionalno vrednovanje da u cijeloj Hrvatskoj imamo istu razinu zadataka, je li to micanje ocjena pa težište mature na razmišjanju, zaključivanju…", istaknula je Matovina Hajduk, a Šoić se nadovezala s nekim svojim iskustvima:
"Pretvaramo se u vrstu žandara koji moraju trošiti energiju na to hoće li učenik prepisati i kako će nas nadmudriti. Imala sam situaciju da se mama toliko zanijela pokušavajući šapnuti da je zaboravila da mora biti skrivena pa je uletjela u ekran i objašnjavala. Nije mi to ništa za osudu jer nisu to stvari zbog kojih netko treba završti u medijima, oko toga se nasmijemo i idemo dalje. Isto kao s kolegicom. Ministarstvo nije dalo jasne upute. Postoji pravilnik o pedagoškim mjerama koji propisuje mjere za određeno neprihvatljivo ponašanje, ali to je već dugo mrtvo slovo na papiru, to ionako nigdje ne piše. Ja bih kao poslodavac voljela vidjeti je li taj učenik bio problematičan, izostajao, jer bi mi to bio pokazatelj kakav bi bio radnik. Krivim odrasle, a onda mislim i na nas nastavnike koji smo isto u mnogočemu krivi, i roditelje. Nastavnike krivim jer za mene nastava koja se ne odvija uživo preko Zooma, to meni nije nastava. S druge strane, s tim učenicima na Zoomu jednostavno zaboravim da mene može iza svih tih ekrančića gledati bilo tko, fotografirati i sutra plasirati stvar u medije. I tu treba postaviti crtu. Trebali bismo imati sigurnost da smo u toj online nastavi zaštićeni, da ne može bilo tko snimiti i objaviti kako se sjeti. Mi smo opušteni s učenicima, pogotovo kad ste razrednik, zbližite se pa čovjek svašta kaže, bude duhovitih i napetih situacija koje van konteksta može svakako izgledati. Meni je van svake pameti to s ručnikom, ali medijski linč koji je uslijedio, na to sam reagirala."
Matovina Hajduk dodaje da "tih 45 minuta izgleda kao borba s vjetrenjačama" jer učenici svako malo ugase zvuk pa ih se treba upozoravati itd.
"Umjesto ocjena, uvedite standardizirane ispite!"
Ističu da u Hrvatskoj postoje velike razlike od škole do škole, kako u kriterijima, tako i u opremi, prenosi Jutarnji list.
"Naš sustav je raznolik i u nekim dijelovima Hrvatske još nema e-dnevnika, u nekim školama još nema interneta, u nekim školama postoje dva projektora, o tome nitko ne govori, a podrazumijeva se da smo svi na istom nivou, a to nije točno. Ljudi su se prilagođavali sustavu na različite načine. Sustav nije prepoznao da treba napraviti pregled stanja niti kod uvođenja projekta škola za život. Tako se događaju nespretni zadaci u online nastavi, ali ni roditelji nisu educirani što ih čeka", dodala je Matovina Hajduk.
Slažu se da nije neobično da reforma školstva sad nije u prvom planu. Međutim, ističu da je fokus isključivo na nastavnicima.
"Prati se što i kako radimo, a nitko ne poteže pitanje kako funkioniraju oni koji nas trebaju nadgledati – Agencija za odgoj i obrazovanje koja nam nije dala nikakvu podršku, ravnatelji koji ne prolaze edukaciju, posljedica je javno sramoćenje. Agencija koja bi trebala biti savjetodavna, poznaje samo mjere. Ovoj nastavnici će biti izrečena neka mjera, vjerojatno opomena pred otkaz i vjerojatno će dići ruke od svega i napraviti ono što radi 90% nastavnika koji nešto rade. U našem sustavu su nadgledani isključivo nastavnici koji imaju visoke kriterije i koji se trude nešto učiniti. Nastavniku čiji učenici imaju četvorke i petice, zbog čega se roditelji ne žale na njega, nikad neće nitko provjeravati nastavu. Ali nastavnik koji diže kriterije, njemu će ravnatelj sjesti za vrat, javnost, inspekcija i agencija. Treba maknuti ocjene i uvesti standardizirane ispite i onda nitko neće trčati za ocjenom", rekla je Šoić.
Otkrivaju da je nastavnicima već s online nastavom smanjena plaća zbog ukinute naknade za prijevoz i smjenskog rada, a od kuće rade gotovo cijeli dan i režije su gotovo dvostruko više. Međutim, ne znaju primjere da je nekome u samoizolaciji smanjena naknada samo radi toga budući da se tad odvija online nastava.
Nasilje i virtualna hrabrost
Komentirajući "slab odaziv nastavnika na cijepljenje"
pojasnile su da se neki nastavnici nisu izjasnili jer je velik broj prebolio koronu, dio se već cijepio kod liječnika opće prakse, a uvijek će biti onih koji odbijaju cijepljenje.
Na koncu su se osvrnule i na korištenje društvenih mreža i mobitela kod djece te upozorile da virtualni svijet može prestavljati opasnost za djecu.
"U jednom danu se šest puta međusobno blokiraju, izgovaraju užasne rečenice, udružuju se pa nekoga izoliraju i to je sad sigurno u većoj mjeri. Neki dan sam razgovarala s roditeljima koji svojoj učenici 8. razreda ne žele kupiti iPhone. Djeca su je izopćila iz društva zbog toga. Premalo je stručnog kadra i ministarstvo bi trebalo početi razmišljati o tome da škole moraju biti nakrcane stručnjacima koji se bave nasiljem", rekla je Matovina Hajduk, a Šoić je dodala:
"Toj djeci što kasnije treba dati u ruke mobitel. Onog trena kad im je nešto dostupno, stalno pomiču granice i za tren se dogodi nekakv slučaj. Klinci su takvi da ne znaju granice i ako im mi ne postavimo, oni neće prestati."