NA NASTAVU SE VRATILA VEĆINA NAJMANJIH OSNOVACA Roditelji su očito promijenili mišljenje. Odrasli moraju raditi, djeci nedostaju njihovi vršnjaci...

Prvog dana obavezne škole u “novom normalnom”, u klupe je sjelo oko 125.000 učenika razredne nastave. Prema podacima ministrice Blaženke Divjak, riječ je o 80 posto ukupnog broja učenika od 1. do 4. razreda, što je gotovo dvostruko više od broja koji su sugerirale ankete provođene među roditeljima.

Najveći odaziv, i to od čak 94 posto, bio je u Brodsko-posavskoj i Varaždinskoj županiji, a na začelju je Grad Zagreb, u kojem je, prema ministričinim podacima, došao 61 posto ukupnog broja učenika, a prema gradskim - njih tek nešto više od 50 posto.

Podaci su to koje je predstavila ministrica obrazovanja Blaženka Divjak u ponedjeljak u poslijepodnevnim satima.

- Zahvaljujem svim roditeljima na povjerenju i što su pokazali da su dobro upoznati s uputama - kaže Divjak i dodaje kako očekuje da će svaki dan biti sve više učenika u klupama.

Kako to da je ipak tako veliki broj roditelja djecu na kraju poslao u školu, iako im je Ministarstvo ostavilo mogućnost da ih ostave kod kuće i opravdaju izostanak “subjektivnim razlozima”, odnosno strahom za sigurnost djece?

Šarolike brojke

- Roditelji su očito preko vikenda promijenili odluku. Možda su i oni morali početi raditi - kaže Melita Haluga, ravnateljica zagrebačke OŠ “Silvije Strahimir Kranjčević”, u koju je došlo 66 posto učenika.

U zagrebačkim školama udio učenika kretao se od 2,5 posto, koliko ih je došlo u Kašini, do 92 posto u Brezovici.

U zagrebačku OŠ “Grigor Vitez” danas je došlo gotovo 90 posto učenika.

Ravnateljica Vlatka Kovač kaže da su oni škola u kojoj uglavnom nemaju razrede s više od 20 učenika pa nisu imali problema.

- Pridržavali smo se svih mjera. Očekivali smo onoliko učenika koliko ih je i došlo, jer smo imali povratne informacije od roditelja. Što se tiče virtualne učionice, to će svaki od učitelja sam odlučiti, hoće li je i dalje održavati - kaže ravnateljica Kovač.

U ostatku Hrvatske situacija je također različita. U Rijeci je u školske klupe sjelo 74,12 posto učenika razredne nastave, no uslugu boravka koristila je tek trećina učenika. Podaci o odazivu po školama su različiti, kreću se od 30,65 posto pa do 93,16 posto od ukupnog broja učenika. U međimurskim je školama u ponedjeljak bilo, kaže županijska pročelnica za obrazovanje Blaženka Novak, čak i više učenika nego u “običnim” vremenima. Od 4656 učenika u 30 škola, na nastavu je došlo njih 4580.

- Ne znamo razloge aktualnih izostanaka. Prema raspoloženju roditelja, prije bih rekla da su u pitanju uobičajeni razlozi poput prehlade, putovanja ili nekog obiteljskog razloga, nego da ih je iz škole udaljila koronakriza - zaključila je Blaženka Novak.

Ravnatelji zadovoljni

Roditelji iz Varaždinske županije, čini se, jedva su dočekali konkretniji poziv djece u školske klupe. U 33 škole kojima je osnivač Varaždinska županija na nastavu je došlo 92 posto učenika. Županijske škole ukupno pohađa 4748 učenika nižih razreda, a na nastavu je u ponedjeljak došlo njih 4403.

- Nadali smo se vedroj situaciji, ali bilo je iznad svih očekivanja. Iako su djeca bila presretna što vide učitelje i prijatelje, bili su jako disciplinirani i pažljivo pazili da se pridržavaju svega čemu su ih roditelji poučili da se po novome moraju ponašati.

Škola je bila bez zvona, svaki je učenik mogao na WC u jednom školskom satu. Umjesto klasičnog školskog odmora, učitelji su, kad bi vidjeli da je došlo do pada koncentracije, izvodili djecu na dvorište - zadovoljan je ravnatelj VI. osnovne škole Varaždin Mario Stančić.

Novi početak ove školske godine na istoku Hrvatske također je obilježen iznimno velikim odazivom. U Osijeku od 3506 učenica i učenika, u škole se vratilo njih 3019, što je 86 posto.

- Postotak je jako dobar, a već danas imamo informacije da će se od ponedjeljka 1. lipnja vratiti i dobar dio onih koji su ovaj tjedan ostali kod kuće - rekla nam je Žana Gamoš, dogradonačelnica Osijeka.

U škole u Vukovaru, Slavonskom Brodu te Požeško-slavonskoj županiji vratilo 90 posto učenika, što svi ističu kao jako dobar postotak.

Već prvi dan po školama su krenule i inspekcije kako bi provjerile opremljenost škola dezinfekcijskim sredstvima i općenito poštivanje propisanih mjera, poput rasporeda sjedenja djece u učionicama gdje učenici ne bi smjeli sjediti u parovima, ali neke škole to jednostavno ne mogu ispoštovati zbog većeg broja učenika u pojedinim razrednim odjelima, odnosno nedovoljno velikih učionica da se djeca rasporede po jedno u svaku klupu.

Nijedna škola Karlovačke županije od ponedjeljka nije prazna. Nakon dvomjesečne pauze u školske klupe zasjelo je 90 posto učenika nižih razreda osnovnih škola.

- Očito su se svi veselili povratku u škole, učenici, učitelji, ravnatelji i roditelji, a za ponovni početak pripremili su se i prijevoznici pa ponovno voze i linije za prijevoz učenika. Ovaj tjedan paralelno će biti održavana i škola na daljinu, tako da 10-ak posto učenika koji nisu u školama mogu tako pratiti nastavu - rekla je Marija Medić, županijska pročelnica za prosvjetu, dodajući da od 1. lipnja očekuje još veći povratak učenika u škole.

Iz Sindikata hrvatskih učitelja ipak su i u ponedjeljak izrazili nezadovoljstvo jer smatraju da su upute za provođenje nastave nejasne te da je prema njima teško organizirati nastavu.

Subjektivni razlozi

- Ministrica cijelo vrijeme govori da je sve jasno, ali jasno je iz reakcija roditelja i struke da zapravo ništa nije jasno. Pogotovo onim roditeljima koji su, pročitavši upute, odveli djecu rodbini ili napravili neke planove, da bi zatim bilo objašnjeno da djeca ne trebaju dolaziti ako imaju objektivno subjektivne razloge za nedolazak u školu - rekla je Ana Tuškan iz SHU.

I pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević smatra da ova situacija nije dobra za djecu.

- Nažalost, brojni upiti i zabrinuti pozivi roditelja koje primamo proteklih dana svjedoče o nesigurnosti i zbunjenosti roditelja. Nesigurnosti pridonose ne samo zabrinutost za zdravlje i sigurnost djece, što je posve razumljivo i očekivano, nego i brige zbog toga što su djeca još jednom dovedena u situaciju da se sada - nepunih pet tjedana prije završetka školske godine - iznova moraju prilagođavati novim velikim promjenama - objašnjava Pirnat Dragičević.