StoryEditorOCM
ForumFOTO: GRADILA SE SKORO DESET GODINA

Na Labi se konačno izrodila senzacija kojoj se divi cijeli svijet

Piše Snježana Pavić
21. siječnja 2017. - 17:15

Hamburg će tijekom 2017. ući među deset glavnih turističkih odredišta, očekuje New York Times, većinom zahvaljujući novoj zgradi Filharmonije, arhitektonskom dragulju vrijednom 789 milijuna eura.

Nakon skoro deset godina gradnje, praćene nizom skandala i višekratnih prekoračenja proračuna, u srijedu navečer Filharmonija na Labi (Elbphilharmonie) svečano je otvorena u nazočnosti kancelarke Angele Merkel i predsjednika Joachima Gaucka.

Sjajna građevina bacila je u sjenu sve ranije afere i negativni imidž arhitektonskog skandala. “Zvali su je snom i noćnom morom, globalnom zvijezdom i šalom, sramotom i čudom”, rekao je predsjednik Gauck. Uzvanici su bili očarani. “Filharmonija će postati ono čemu se mnogi ljudi u Hamburgu nadaju: simbol kozmopolitske metropole otvorene prema svijetu i dragulj u kruni Njemačke kao kulturne nacije”, bio je nadahnut njemački predsjednik, kako je prenio portal thelocal.de.

Sagrađena je u hamburškoj luci, na samom doku, na mjestu gdje je nekad bilo pristanište i tipično skladište za žito od crvene cigle iz 1963. godine. Arhitekti su podnožje zgrade oblikovali po uzoru na to skladište, dok je gornji dio zgrade visoke 110 metara sav od stakla, metala i betona.

I kancelarka je oduševljena. “Jednoga dana bit ćemo jako ponosni što je za našeg života sagrađeno nešto o čemu će ljudi govoriti i za 50 i 100 godina”, rekla je Angela Merkel, ljubiteljica klasične glazbe.

Filharmonija je sagrađena na obali Labe, s fantastičnim pogledom na luku i grad.

Hamburg je sa 1,7 milijuna stanovnika drugi najveći grad u Njemačkoj, grad snažne muzičke tradicije, u kojem su se rodili Brahms i Mendelssohn, a Beatlesi nastupali na počecima karijere.

Gradski oci su htjeli funkcionalnu zgradu koja će istodobno biti arhitektonski spektakl. Projektirali su je švicarski arhitekti Jacques Herzog i Pierre de Meuron, autori Ptičjeg gnijezda u Pekingu i londonske galerije Tate Modern.


 

Staklena fasada sastoji se od 1100 prozora, na 37 metara visine je Plaza, trg od 4000 kvadrata do kojega vode najduže pokretne stepenice u Zapadnoj Europi, duge 82 metra. Zgrada ima veliku koncertnu dvoranu s 2100 mjesta i malu s 550 mjesta. Treća je Kaistudio, mala dvorana sa 150 mjesta za eksperimentalnu glazbu ili predavanja. Koncertne dvorane projektirane su tako da osiguravaju vrhunsku akustičnost i ravnomjernu raspodjelu zvuka, s podijem u sredini oko kojega se uzdižu tribine s publikom. Većina koncerata rasprodana je mjesecima unaprijed. Rasprodane su ulaznice za koncerte Simfonijskog orkestra iz Chicaga s Riccardom Mutijem, kao i one berlinskog rock benda Einstürzende Neubauten. Rezervacije za razgledavanje zgrade prodaju se danima unaprijed. U zgradi su još hotel te 45 luksuznih stanova s ostakljenim pročeljima i balkonima sa spektakularnim pogledom na Labu, Hamburg i njegovu luku.

Donji dio Filharmonije imitira skladište sagrađeno od cigli, dok je gornji dio napravljen kao fantastična staklena struktura.

Hotel ima 244 sobe na 14 od ukupno 26 katova zgrade. Među njima su 39 apartmana od 46 do 162 kvadratna metra. Na 19. katu možete unajmiti Eigner suite koji vam za nešto više od 3000 eura za noć osigurava pogled od 270 stupnjeva na Hamburg, prenosi Spiegel. U sklopu hotela su wellness na 1300 kvadrata i bazen dug 20 metara. Na 13. katu je bar za posjetitelje u pauzama koncerata.

Godinama je koncertna dvorana u Hamburgu bila simbol za golema prekoračenja proračuna, jer je u početku za izgradnju bilo predviđeno 241 milijun eura (što je već 2008. podignuto na 450 milijuna pa kasnije do konačnih 789 milijuna), i rokova gradnje, ruku pod ruku s novom berlinskom zračnom lukom za koju se ne zna kada će biti otvorena. Često je uspoređuju s Operom u Sydneyju: gradski oci Hamburga htjeli su takvu markantnu građevinu po kojoj će biti prepoznati u svijetu, a za dlaku su izbjegli sudbinu australskog uzora.

Prema Spiegelu, nova koncertna dvorana u Hamburgu je “samo” 150 posto skuplja od planiranog. Moglo je biti i gore: Opera u Sydneyju počela se graditi 1959., a tek 1973. mogla se koristiti. Troškovi su u međuvremenu porasli za nevjerojatnih 1357 posto, na 800 milijuna dolara. Hamburška ljepotica ipak je skuplja, ali ovo je 21. stoljeće.


 

16. studeni 2024 13:30