Turska je iznova počela propuštati izbjeglice iz Sirije prema Europi, što cijeli kontinent izlaže novome izbjegličkom valu, potencijalno i većemu od onoga kojemu smo svjedočili do proljeća 2016. godine.
Tada je u EU ušlo oko dva milijuna ljudi s Bliskog istoka i Afrike, dok je Turska trenutno utočište za preko 3, 5 milijuna migranata koji su u toj zemlji zbrinuti proteklih godina.
Turski predsjednik Erdogan već dulje vremena prijeti otvaranjem granica migrantima. Na vrhuncu izbjegličke krize EU je Turskoj platila više od 6 milijardi eura za zbrinjavanje izbjeglica na svome tlu, te joj je obećala i mnoge dodatne ustupke. Erdogan je u više navrata kalkulirao s prijetnjom puštanja izbjeglica prema Europi, ali je nikad dosad nije realizirao.
No, nakon što su u zračnim napadima sirijskih snaga na Idlib nedavno ubijena 33 turska vojnika, službena Ankara je protestno objavila da više ne kani zadržavati azilante, te su se deseci tisuća ljudi ubrzo pojavili na granicama prema Grčkoj i Bugarskoj. Prema nekim izvorima ih je oko 18, a prema drugima i do 30 tisuća.
Londonski Guardian javlja kako su Sirijci u Istanbulu iznimno brzo počeli organizirati autobuse za transport sunarodnjaka prema davno žuđenoj destinaciji – granici i zemljama zapadne Europe. Podrazumijeva se da se do cilja ne namjeravaju voziti autocestama, a mnogi su već vjerojatno krenuli i u pokušaje morskoga prelaska Mediterana, što bi uz pomoć krijumčara ubrzo moglo oživjeti mučne scene brodolomaca, utopljenika i mrtve djece koju more izbacuje na obalu.
Grčka je odmah objavila da je odlučna zaštititi svoje granice, te istaknula kako je već spriječila više od 4000 ilegalnih pokušaja ulaska. Grčki se graničari pritom nisu libili ni od ispaljivanja kapsula suzavca. Nije dugo trebalo ni da se oglasi glavni europski migrantomrzac Viktor Orban, sazvavši hitan sastanak na temu dodatnog osnaživanja granica na balkanskoj migrantskoj ruti.
Čak su i vlasti Bosne i Hercegovine najavile da će rasporediti veći broj graničnih policajaca na svoju istočnu granicu prema Srbiji i Crnoj Gori. Austrijski kancelar Sebastian Kurz u subotu je nagovijestio da bi se, kao odgovor na dolazak migranata iz Turske u Grčku, ubrzo mogle čvrsto zatvoriti sve granice na Balkanu.
Bruxelleski diplomati zasad tek apeliraju na Erdogana da se urazumi i izražavaju zabrinutost zbog svih opasnosti koje generira veliki međunarodni vojni sukob u Siriji. Njemačka kancelarka Angela Merkel je najprije osudila „brutalne napade na turske snage u Siriji“ i pozvala na okončanje ofenzive sirijskog režima u Idlibu, te dugo razgovarala sa samim Erdoganom. Usuglasili su hitnu potrebu novog prekida vatre i što skoriji početak političkih pregovora, a njemačka kancelarka je obećala i solidarnost svoje zemlje u dostavi humanitarne pomoći raseljenima u području Idliba.
Hrvatska se savjetuje s partnerima iz EU-a i NATO saveza oko potencijalnog novog migrantskog vala, komentirao je danas novu migrantsku prijetnju i premijer Andrej Plenković. Potvrdio je da se čuo s bugarskim premijerom Bojkom Borisovim koji putuje u Tursku. „Naravno da su Grčka i Bugarska trenutno najviše angažirane da kontroliraju svoje granice prema toj zemlji”, kazao je Plenković u Makarskoj, potvrdivši da kriza kod Idliba generira novi potencijalni izbjeglički val. Plenković drži kako su potrebni političko-diplomatski napori prema predsjedniku Erdoganu da ne dođe do masovnijeg pritiska prema Europi kroz istočnomediteransku i zapadnobalkansku rutu.
I iz drugih reakcija prvih ljudi naše zemlje dojam je kako im je osnovni plan uzdati se snagu EU-a i NATO-a da stisnu Erdogana i uvjere ga da zauzda izbjeglice i migrante. Ako taj scenarij propadne, alternativa je domaće policijsko djelovanje koje ni dosad u slučaju MUP-a nije bilo nimalo obilježeno humanitarnim pečatom i empatijom. Masovniji pritisak na granice jamačno će diktirati i dodatnu eskalaciju u upotrebi sredstava sile.