Milijarder Elon Musk je objavio da je njegova tvrtka Neuralink prvi put uspješno ugradila jedan od svojih bežičnih čipova u mozak čovjeka, javlja Jutarnji list.
Prvi rezultati su pokazali obećavajuće neuronske šiljke ili živčane impulse i pacijent se dobro oporavlja, rekao je Musk.
Cilj je povezati ljudski mozak s računalima i pomoći u rješavanju složenih neuroloških stanja. Brojne konkurentske tvrtke već su ugradile slične uređaje.
Rani je cilj postići implantate koji omogućavaju nepokretnim ljudima da uz pomoć svojih misli upravljaju računalima, pomagalima za kretanje, da mogu komunicirati i slati poruke. Konačni je cilj tvrtke, prema Muskovim riječima, dvosmjerna komunikacija između ljudi i računala.
Muskovoj je tvrtki američki medicinski regulator FDA, Uprava za hranu i lijekove, u svibnju dao dopuštenje za testiranje čipa na ljudima, što je bila velika prekretnica nakon ranijih borbi za dobivanje takvog odobrenja. Time je dano zeleno svjetlo za početak šestogodišnje studije u kojoj će pacijentima robot kirurški postaviti 64 fleksibilne niti, tanje od ljudske vlasi, na dio mozga koji kontrolira namjeru pokreta, tvrde iz Neuralinka.
To će ljudima omogućiti da kontroliraju kursor ili tipkovnicu računala samo koristeći svoje misli. Iz tvrtke poručuju da te niti omogućuju implantat bilježi i bežično prenosi moždane signale aplikaciji koja dekodira kako se osoba namjerava kretati.
Musk je na društvenoj mreži X, bivšem Twitteru, koju sada on posjeduje, rekao da će se taj prvi proizvod Neuralinka zvati Telepathy.
Telepathy bi omogućio kontrolu nečijeg mobitela ili računala - razmišljanjem.
- Prvi korisnici bit će oni koji su izgubili mogućnost korištenja udova, rekao je Musk.
- Zamislite da Stephen Hawking može komunicirati brže od brzog daktilografa. To je cilj, dodaje Musk.
Neuralink je jedna od najsuzdržanijih Muskovih tvrtki, koja je dosad izbjegavala davati velebna obećanja i najave prijelomnih novih tehnologija, za razliku od Tesle i SpaceX-a, tvrtki čije bi najave često podbacile ili dobrano kasnile. Tesla, primjerice, još uvijek ne raspolaže tehnologijom za autonomnu vožnju, a SpaceX još uvijek nije uspješno poslao svoju supertešku raketu Starship u orbitu, a kamoli stigao do Marsa.
Konačni je cilj Neuralinka, kako je Musk još prije objasnio, omogućiti ljudima da ne izgube korak s umjetnom inteligencijom za koju je uvjeren da će promijeniti život i društvo koje poznajemo. Ostvarivanje dvosmjerne komunikacije s računalima brzinom misli omogućilo bi ljudima, prema Muskovu mišljenju, da ostanu relevantni u svijetu u kojem će sve više poslova obavljati umjetna inteligencija. Ljudi bi uz pomoć implantata mogli ravnopravno komunicirati s umjetnom inteligencijom, kao partneri i suradnici, a ne kao usporena biološka bića, ograničena na brzinu govora za razmjenu informacija.
Muskova se tvrtka sada suočava i s rivalima, od kojih neki imaju iskustvo u sličnome unatrag dvadesetak godina. Tako je, primjerice, Blackrock Neurotech sa sjedištem u Utahu ugradio svoje prvo od mnogih ‘mozak-računala‘ još 2004. godine.
Precision Neuroscience, tvrtka koju je osnovao suosnivač Neuralinka, također za cilj ima pomoći nepokretnim osobama. Njihov implantat nalikuje vrlo tankom komadu trake koji se nalazi na površini mozga i može se ugraditi kroz ‘kranijalni mikro-prorez‘, a kažu da se radi o mnogo jednostavnijem postupku, piše BBC.
Postojeći uređaji su dali rezultate: u dvije odvojene znanstvene studije provedene u SAD-u, implantati su korišteni za praćenje aktivnosti mozga kada je osoba pokušavala govoriti, a to se zatim moglo dekodirati i pomoći tim osobama u komunikaciji.